UN-ova misija bi ovog vikenda, nakon 30 godina, trebala doći u Gorski Karabah
Armenija je pozvala Međunarodni sud pravde (ICJ) da Azerbajdžanu naredi povlačenje svih njegovih vojnika
Armenija je pozvala Međunarodni sud pravde (ICJ) da Azerbajdžanu naredi povlačenje svih njegovih vojnika iz civilnih ustanova u Gorskom Karabahu i omogući pristup misiji Ujedinjenih naroda nakon gotovo 30 godina u tu regiju iz koje su izbjegli gotovo svi etnički Armenci. ICJ je u veljači naredio Azerbajdžanu da osigura slobodno kretanje ljudi kroz planinski koridor u regiju Gorski Karabah te iz nje dok su još trajali pravni prijepori s Armenijom, podsjeća Reuters.
UN-ova misija stići će ovaj vikend u Gorsko Karabah kako bi procijenila humanitarne potrebe, najavio je u petak glasnogovornik UN-a Stéphane Dujarric istaknuvši da UN nije imao pristupa toj regiji “oko 30 godina”. “Vlada Azerbajdžana i UN dogovorili su misiju za ovaj vikend. Nismo imali pristup približno 30 godina zbog “složene geopolitičke situacije”, i “zato je važno da nam se omogući ulazak”, rekao je.
UN traži ulaz u Karabah
Europska unija zatražila je ranije u petak da se UN-ovoj misiji omogući ulazak u Karabah koji su masovno napustili Armenci bježeći od etničkog čišćenja nakon munjevite vojne pobjede Azerbajdžana. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., Armenija i Azerbajdžan dvaput su ratovali za Gorski Karabah koji je u sastavu Azerbajdžana, ali je bio nastanjen pretežito Armencima. Godine 2020. Azerbajdžan je vratio dijelove teritorija u Gorskom Karabahu i oko njega u šestotjednom sukobu.
UN zajedno s armenskom vladom procjenjuje potrebe kako bi se službeni Erevan mogao nositi s priljevom tako velikog broja izbjeglica, rekao je Dujarric. UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice osigurava opremu (računala, tablete…) da bi se izbjeglice registrirale pri ulasku.
Gotovo 98.000 ljudi napustilo Karabah
Gorski Karabah gotovo je prazan u petak navečer, dan nakon spektakularnog raspuštanja samoproglašene separatističke republike i unatoč pozivima Azerbajdžana Armencima da mogu ostati. U Armeniju je iz Gorskog Karabaha ušlo 97.735 ljudi, objavila je u petak agencija RIA citirajući vladu Armenije.
U bijegu jedinom mogućom planinskom cestom koja povezuje Karabah s Armenijom, najmanje 170 ljudi poginulo je u ponedjeljak u eksploziji spremnika s gorivom, prema novom priopćenju policije. “Ostaci tijela 170 osoba pronađeni su do danas i bit će poslani u Armeniju na identifikaciju”, objavila je policija separatističke regije.
U toj nesreći je ozlijeđeno 349 ljudi kojih je većina zadobila teške opekline. Gotovo 600 ljudi poginulo je zadnjih dana otkako je u 24 sata Azerbajdžan izveo svoju pobjedničku ofenzivu i separatističku vladu na kapitulaciju 20. rujna. U samim sukobima poginulo je oko 200 vojnika na svakoj strani.
Uhićen bivši vođa separatista
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev rekao je da će se prava karabaških Armenaca u potpunosti poštovati, ali da je zbog njegove “željezne šake” ideja neovisnog etnički armenskog Karabaha postala povijest.
Alijev je rekao američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu u telefonskom razgovoru u utorak da su njegove snage gađale samo “vojne objekte tijekom protuterorističkih mjera koje su trajale manje od 24 sata, a civili nisu ozlijeđeni”, prema priopćenje ureda azerbajdžanskog predsjednika.
Azerbajdžanska vojska uhitila je bivšeg zapovjednika separatističke vojske Gorskog Karabaha na graničnom prijelazu s Armenijom, izvijestila je u petak ruska državna novinska agencija TASS pozivajući se na izvor blizak zapovjedniku. Prema TASS-u, zapovjednik Levon Mnatsakanjan bio je na čelu vojske samoproglašene Republike Arcah od 2015. do 2018. godine.