Europska komisija ipak zasad neće pokrenuti korektivne mjere protiv Hrvatske, poručuju iz Bruxellesa
No, strogi nadzor će se nastaviti, naglašavaju iz Europske komisije
Europska komisija odlučila je da neće uvesti korektivne mjere u proceduri makroekonomskog nadzora nad Hrvatskom, neslužbeno doznaje Tomislav Krasnec iz Večernjeg lista, a to je nešto kasnije i potvrđeno iz EK-a.
U Hrvatskoj i dalje postoje makroekonomske neravnoteže i Komisija će nastaviti nadzirati kako ih nova hrvatska Vlada ispravlja, ali zaključili su da nije potrebno uvesti korektivne mjere, koje su najoštriji predviđeni oblik procedure nadzora.
Europska komisija upravo donijela odluku da neće uvoditi korektivne mjere u proceduri makroekonomskog nadzora Hvratske, neslužb. doznajem
— Tomislav Krasnec (@krasnec) March 8, 2016
Prevagnulo je na kraju stajalište da te mjere ne treba pokretati jer nova Vlada pokazuje spremnost da provede reforme, a ne da ih samo najavljuje.
Komisija će u svibnju za Hrvatsku i Portugal ponovno razmotriti svoju ocjenu, kako bi u obzir uzela razinu ambicioznosti njihovih nacionalnih reformskih programa, koje moraju predati do kraja travnja.
Nema tolerancije za odgađanje reformi
Po jednom izvoru, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, ljudi u Komisiji odlučni su u tome da neće tolerirati bilo kakvo odgađanje reformi u Hrvatskoj, no do posljednjeg trenutka vijećali su o tome je li takvu poruku bolje poslati pritiskom, tj. pokretanjem korektivnih mjera, ili poticajem i pozitivnom porukom tako što će Hrvatskoj progledati kroz prste.
Prevladalo je ovo drugo, kao što je prevladalo i prošle godine, kada je Hrvatska također plesala po rubu pokretanja korektivnih mjera makroekonomskog nadzora, ali je ostala pošteđena, dijelom i zbog toga što korektivne mjere nisu do sada pokrenute ni protiv jedne zemlje članice EU.
Nacionalni program reformi
Ministar financija Zdravko Marić, koji je prijepodne sudjelovao na sastanku Vijeća ministara financija EU u Bruxellesu, nije želio uoči službene Komisijine odluke spekulirati o tome kakva će ona biti. Ali potvrdio je da je tijekom vikenda radio na dokumentu koji je poslan Komisiji uoči današnje odluke.
“U travnju Hrvatska ima formalnu obvezu slanja nacionalnog programa reformi i programa konvergencije, a kako smo mi rekli da nam nije potrebno sto dana nego da želimo odmah početi raditi, željeli smo Komisiji prezentirati taj plan ili barem njegove odrednice i prije formalnog slanja tih dokumenata”, rekao je Marić, prenosi Večernji list.
U društvu s još četiri zemlje
Hrvatska je jedna od pet zemalja članica koje imaju makroekonomske neravnoteže, uz Bugarsku, Francusku, Italiju i Portugal. Komisija dijeli zemlje u četiri kategorije. U prvoj skupini su zemlje bez makroekonomskih neravnoteža, u drugoj one s makroekonomskim neravnotežama, u trećoj zemlje s prekomjernim neravnotežama i u četvrtoj zemlje s prekomjernim neravnotežama koje zahtijevaju korektivni postupak.
Od 18 zemalja članica za koje je provedena dubinska analiza, za njih šest je ustanovljeno da nemaju makroekonomske neravnoteže, sedam zemalja ima neravnoteže, a pet ih ima prekomjerne neravnoteže.
Specifični monitoring
Sve zemlje koje imaju neravnoteže i prekomjerne neravnoteže bit će pod specifičnim monitoringom, u skladu sa stupnjem i prirodom neravnoteža.
Komisija je zaključila da Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže i da su slabosti povezane s visokom razinom javnog, korporativnog i vanjskog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti.
“Skromni ekonomski oporavak trebao bi olakšati korporativno razduživanje, a poboljšanje bilance tekućeg računa trebalo bi pridonijeti smanjenju vanjskih obveza, ali očekuje se da će javni dug i dalje rasti. U bankovnom sektoru, krediti koji se ne otplaćuju i dalje su visoki, i njegova profitabilnost je niska.
Potrebni su daljnji napori i poboljšanja u fiskalnom upravljanju. Iako su poduzete mjere za poboljšanje okvira za nesolventnost i jačanje fleksibilnosti tržišta rada, i dalje opstaje veliki jaz koji zahtijeva specifične mjere, posebice u pogledu upravljanja javnim poduzećima, učinkovitosti javne uprave i rješavanju kredita koji se ne otplaćuju”, navodi Komisija.