Urušava se kineski 'Pojas i put'. Niz država sudionica inicijative pred bankrotom, crnogorska autocesta postala simbol propasti
Kinezi su zbog svog projekta stoljeća sada prisiljeni spašavati posrnule države
Kina je značajno proširila svoje zajmove za spašavanje država pred bankrotom, s obzirom da se njezina razvikana inicijativa Pojas i put ozbiljno urušila nakon niza otpisa dugova, projekata prožetih skandalima i optužbi za korupciju. Kako piše Financial Times, pozivajući se na studiju objavljenu u utorak, Kina je dosad odobrila 104 milijarde dolara vrijednih zajmova za spašavanje zemljama u razvoju između 2019. i kraja 2021. godine. Iznos u te dvije godine gotovo je jednak onome u prethodna dva desetljeća.
Studija koju su proveli istraživači s instituta AidData, iz Svjetske banke, s Harvard Kennedy Schoola i iz renomiranog Instituta za svjetsku ekonomiju u njemačkom Kielu, prvi je poznati pokušaj da se na jednom mjestu zabilježe svi kineski krediti za spašavanje. Od 2000. do kraja 2021. godine Kina je poduzela 128 operacija spašavanja 22 zemlje koje više nisu bile u stanju otplaćivati svoje ranije dugove u ukupnoj vrijednosti od 240 milijardi dolara.
Kineska inicijativa Pojas i put (Belt and Road Initiative – BRI), koja se ponekad naziva i Novi put svile, jedan je od najambicioznijih infrastrukturnih projekata u povijesti. Kineski predsjednik Xi Jinping ju je pokrenuo 2013. godine, a izvorno je osmišljena da poveže istočnu Aziju i Europu putem fizičke infrastrukture, primjerice željezničkim pravcima. U desetljeću nakon toga projekt se proširio na Afriku, Oceaniju i Latinsku Ameriku, značajno proširivši gospodarski i politički utjecaj Kine. Neki analitičari smatraju projekt “uznemirujućim” proširenjem kineske moći, a kako su troškovi mnogih projekata naglo porasli, protivljenje inicijativi je poraslo u nekim zemljama, navodi cfr.org.
Zemlje su zabrinute da neće moći vratiti dug
Pojava Kine kao vrlo utjecajnog “zajmodavca u slučaju krajnje nužde” predstavlja ozbiljan izazov institucijama predvođenim Zapadom, poput MMF-a, koje su nastojale očuvati globalnu financijsku stabilnost od kraja Drugog svjetskog rata do danas.
“Globalna financijska arhitektura postaje sve manje koherentna, manje institucionalizirana i manje transparentna. Peking je stvorio novi globalni sustav za prekogranično kreditiranje za spašavanje, ali je to učinio na netransparentan i nekoordiniran način”, rekao je Brad Parks, izvršni direktor instituta AidData na College of William & Mary u SAD-u.
Sve više kamatne stope diljem svijeta, kao i sve snažnija aprecijacija dolara izazvali su zabrinutost oko sposobnosti zemalja u razvoju da vrate svoje dugove vjerovnicima. Nekoliko država zapalo je u nevolje, uz nedostatak koordinacije među vjerovnicima koje se okrivljuje za produljenje nekih kriza.
Veliki dužnici pomno prate situaciju sa Šri Lankom
Predsjednik Šri Lanke Ranil Wickremesinghe prošlog je tjedna pozvao Kinu i druge vjerovnike da brzo postignu kompromis o restrukturiranju njezina duga nakon što je MMF odobrio četverogodišnji program zajmova toj zemlji, koja je lani bankrotirala, u iznosu od tri milijarde dolara. Kina je odbila sudjelovati u multilateralnim programima rješavanja duga iako je članica MMF-a. Gana, Pakistan i druge zemlje, problematični dužnici koji duguju velike iznose Kini, pomno prate slučaj Šri Lanke.
“Kineski striktno bilateralni pristup otežao je koordinaciju aktivnosti svih velikih hitnih zajmodavaca”, tumači Parks. Nekoliko zemalja, od njih 22 kojima je Kina dosad dala zajmove za spašavanje – uključujući Argentinu, Bjelorusiju, Ekvador, Egipat, Laos, Mongoliju, Pakistan, Surinam, Šri Lanku, Tursku, Ukrajinu i Venezuelu – također su primatelji potpore MMF-a.
Kineski zajmovi nepovoljniji su od MMF-ovih
Međutim, kako piše Financial Times, postoje velike razlike između programa MMF-a i kineskih mjera spašavanja. Prva razlika je ta da kineski novac nije jeftin. Tipični MMF-ov zajam za spašavanje ima kamatu od dva posto. Prosječna kamatna stopa vezana uz kineski zajam za spašavanje je pet posto, navodi se u studiji.
Peking također ne nudi pomoć svim zajmoprimcima inicijative Pojasa i puta (BRI) koji su sada u nevolji. Veća je vjerojatnost da će veliki primatelji BRI financiranja, koji predstavljaju značajan bilančni rizik za kineske banke, dobiti hitnu pomoć.
“Peking u konačnici pokušava spasiti vlastite banke. Zbog toga se upustio u rizičan posao spašavanja država međunarodnim pozajmicama”, kaže za FT Carmen Reinhart, profesorica na Harvard Kennedy School i bivša glavna ekonomistica Svjetske banke.
Najveći infrastrukturni program na svijetu
FT objašnjava kako kinesko kreditiranje postoji u dva oblika. Prvi je putem “swap linije”, gdje kinesku valutu juan (renminbi) isplaćuje Narodna banka Kine, središnja banka, u zamjenu za domaću valutu ugrožene države. Na taj način isplaćeno je u protuvrijednosti oko 170 milijardi dolara. Drugi je putem izravne potpore platnoj bilanci, za što je dosad izdvojeno 70 milijardi dolara, uglavnom od kineskih banaka u državnom vlasništvu.
BRI je dosad najveći transnacionalni infrastrukturni program na svijetu. American Enterprise Institute, think-tank sa sjedištem u Washingtonu, procijenio je vrijednost infrastrukturnih projekata pod vodstvom Kine i drugih transakcija klasificiranih kao “Pojas i put” na 838 milijardi dolara između 2013. i kraja 2021. godine.
No, hrpa zajmova za spašavanje država sudionica BRI-ja, otkrila je nedostatke u samoj shemi Inicijative koju je kineski čelnik Xi Jinping opisao kao “projekt stoljeća”. Jedan problem, tvrdi Christoph Trebesch iz Instituta u Kielu, bio je da su kineski zajmodavci “doista otišli u mnoge zemlje za koje se na kraju pokazalo da su u prilično ozbiljnim nevoljama”. Ostali nedostaci proizašli su iz nepostojanja studija izvedivosti i općenitog nedostatka transparentnosti, prema studiji.
Zloglasni crnogorski put za nigdje
Nekoliko projekata postalo je glavnim razlogom za izbjegavanje kreditiranja razvoja. Vjerojatno najpoznatiji od njih je sada već zloglasna autocesta u Crnoj Gori, koja je svojedobno prozvana “putem za nigdje”, a zbog koje su hrvatski susjedi u jednom trenutku također došli na rub bankrota. Riječ je o milijardu dolara vrijednom projektu koji je i dalje nedovršen, a pritom je opterećen optužbama za korupciju, kašnjenjima u izgradnji i ekološkim problemima.
Potemkinova sela poput luke Hambantota i Lotusov toranj u Šri Lanki smatraju se simptomima dužničke krize u toj zemlji. Istovremeno, na golemoj ekvadorskoj brani koju su izgradili kineski izvođači u blizini aktivnog vulkana, pronađeno je više od 7000 pukotina.