Propada kineski 'Pojas i put', od njega sad bježi i Italija. Plenković nam je pričao da će donijeti čuda Hrvatskoj
Sjećamo se velikog dubrovačkog summita na kojem su se kovali ambiciozni planovi
Italija je obavijestila Kinu da se povlači iz inicijative Pojas i put, izvijestio je Reuters danas. Kineska reakcija na tu vijest iz Rima još nije stigla, ali jasno je da je odluka talijanske vlade novi čavao u lijesu ambicioznog kineskog megaprojekta, barem kada je u pitanju sudjelovanje europskih zemalja.
Italija je bila jedina zemlja članica skupine G7 koja se pridružila kineskom programu, čime je šokirala zapadne saveznike, osobito Washington. No, nova talijanska premijerka Giorgia Meloni opisala je odluku svojih prethodnika kao “pogrešku” i dala do znanja da preispituje sudjelovanje Italije velikom projektu Pekinga.
Važno je imati na umu da ovaj potez Italije dolazi u trenutku kada se Ursula von der Leyen, šefica Europske komisije, i Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, trebaju sastati s kineskim čelnikom Xi Jinpingom na summitu u četvrtak. The Guardian očekuje da će čelnici EU zadati još jedan udarac Pekingu. Von der Leyen i Michel trebali bi zatražiti od Xija da ograniči zatrpavanje europskog tržišta jeftinom kineskom robom, ili će Bruxelles biti prisiljen uzvratiti obrambenim mjerama koje bi mogle dovesti to trgovinskog rata.
Što je zapravo Pojas i put?
Pojas i put je razvojna strategija koju je osmislio i 2013. godine predstavio Xi Jinping kako bi Kinu čvršće povezao s ostatkom Azije i Europom. Inspirirana je Putem svile, drevnom mrežom prometnica koja je povezivala Sredozemlje s Dalekim istokom, stoljećima služeći kao arterija kojom su kolale ideje, ljudi, i roba.
Geopolitički suparnici Kine taj projekt vide kao pokušaj da se izgradi trgovačka mreža s centrom u toj zemlji i pokušaj novoprobuđene sile da razvije globalnu dominaciju. Kinezi pak često navode kako se ne radi samo o mreži prometnica i infrastrukturnim projektima koji se provode uz kinesku pomoć, nego i o uspostavljanju znanstvenih, obrazovnih i kulturnih veza.
Činilo se da bi se Hrvatska mogla uključiti
Jadransko more nalazi se na pomorskom kraku novog Puta svile koji završava u Veneciji. Iz tog se razloga u jednom trenutku činilo kako će kineski projekt donijeti veliku korist Hrvatskoj i Italiji. Dolazak tadašnjeg kineskog premijera, danas pokojnog Lija Keqianga, koji je Zagreb i Dubrovnik posjetio u travnju 2019. godine, u to je vrijeme bio je velika vijest.
Li je došao zbog summita 16 država srednje i istočne Europe te Kine, najavljujući velik procvat trgovinskih odnosa između svoje zemlje i Hrvatske. Plenković je okupljanje proglasio velikom šansom za Hrvatsku. Premijer je bio posebno oduševljen nakon sastanka s Lijem, proglasivši taj susret “prekretničkim”. Do naglog razvoja suradnje ipak nije došlo, pa je tako Pelješki most ostao najznačajniji projekt koji povezuje Hrvatsku i Kinu.
MMF ili Peking?
Pojas i put usporila je pandemija koronavirusa koja je posebno teško pogodila kinesko gospodarstvo, ali i loša iskustva koje su mnoge države imale s kineskim zajmovima. Ugledni Financial Times proljetos je objavio veliku priču o tome kako se inicijativa Pojas i put ozbiljno urušila nakon niza otpisa dugova, projekata prožetih skandalima i optužbi za korupciju.
Prema FT-u, Kina je odobrila 104 milijarde dolara zajmova za spašavanje zemljama u razvoju između 2019. i kraja 2021. godine. Iznos u te dvije godine gotovo je jednak onome u prethodna dva desetljeća. No, analiza FT-a pokazala je kako je kineski novac bitno skuplji od kredita koje posrnulim gospodarstvima nudi Međunarodni monetarni fond.
Naime, tipični MMF-ov zajam za spašavanje ima kamatu od dva posto. Prosječna kamatna stopa vezana uz kineski zajam za spašavanje je pet posto. Uz to, analiza velikog broja zajmova za spašavanje država sudionica Pojasa i puta otkrila je ozbiljne nedostatke u shemi te inicijative.
Brojni problematični projekti
Vjerojatno najproblematičniji takav projekt je sada već zloglasna autocesta u Crnoj Gori, koja je svojedobno prozvana “putem za nigdje”, a zbog koje su hrvatski susjedi u jednom trenutku došli na rub bankrota. Riječ je o milijardu dolara vrijednom projektu koji je i dalje nedovršen, a pritom je opterećen optužbama za korupciju, kašnjenjima u izgradnji i ekološkim problemima.
Drugi poznati primjeri kineske verzije Potemkinovih sela su luka Hambantota i Lotusov toranj u Šri Lanki, koje se smatra se simptomima katastrofalne dužničke krize u toj zemlji, uvelike uzrokovane kineskim kreditima. Za Peking je bilo vrlo neugodno i kada je na golemoj ekvadorskoj brani koju su izgradili kineski izvođači u blizini aktivnog vulkana, pronađeno više od 7000 pukotina.