Ustavni stručnjak o postizbornim zbivanjima: 'Sad je bitno da javnost reagira protiv takve sugestije'
Matija Miloš govorio je o Plenkovićevim izjavama, ali i o programu Domovinskog pokreta
Ustavni stručnjak Matija Miloš komentirao je za N1 izjave tehničkog premijera Andreja Plenkovića, koji je zadnjih dana više puta kazao da Zoran Milanović kao predsjednik “više ne postoji”. Miloš kaže kako je riječ o nastavku retorike kakvu je Plenković imao i prije izbora, te da je zapravo i riječ o nastavku njihovog međusobnog odnosa.
Na pitanje postoji li šansa da će Plenković pokušati ignorirati Milanovića u postizbornoj suradnji, Miloš kaže da sve ovisi o tome što znači ignoriranje. “U kontekstu formiranja parlamentarne većine i Vlade, tko god uspije dobiti potporu, mora ići predsjedniku Republike po mandat, tu ignoriranja ne smije biti”, objašnjava ustavni stručnjak.
Je li Ustavni sud izgubio na autoritetu?
Novinar N1 je potom ustvrdio kako je oporba prozivala Ustavni sud da su ostali nijemi na razne prijašnje neustavnosti pa je pitao koliko je to zapravo naštetilo njihovom autoritetu. Miloš kaže da Ustavni sud “svaki put nagriza svoj autoritet kad argumentacija koja pravi odluke nije dovoljno detaljna, razrađena ili je nema”.
“Tu je problem, ne u prozivkama Ustavnog suda. Svi politički akteri moraju paziti o ustavnosti djelovanja i pridržavanja Ustava, ne može za svaki spor Ustavni sud reagirati, neki sporovi se moraju riješiti politički”, kaže Miloš.
Ustavni sud se nije svrstao ni na čiju stranu
Miloš je komentirao i posljednju situaciju s Ustavnim sudom, koji je nakon izbora upozorio Milanovića da ne može biti mandatar za sastavljanje vlade niti biti premijer.
Smatra da su “zapeli u taktiziranju koje im nije trebalo” te da su se “trebali drugačije postaviti”, no mišljenja je da se Ustavni sud nije svrstao na nečiju stranu, “već su samo pogrešno procijenili situaciju”.
Pritom u toj situaciji nije došlo do izražaja ono što je trebalo, a to je profesionalna argumentacija, dodaje Miloš.
DP ugrožava slobodu medija i prava manjina
Miloš se složio s tvrdnjama HND-a da se zahtjevima DP-a ugrožava sloboda medija, ali i prava manjina.
“To je sigurno i ugrožavanje slobode medija i ugroza manjina, posebno srpske jer se radi o glasilu vezanom uz tu manjinu, ali i prijeti se ukidanjem financiranja jednog medija na temelju slabo prikrivenih etničkih animoziteta. Ustavni sud kad se pokušao raspisati referendum o ćirilici, istaknuo je da se ne mogu pokretati takve demokratske inicijative ako u srži imaju protuustavne diskriminatorne porive, animozitet prema etničkoj skupini”, kaže Miloš.
Bitno je da javnost reagira
Nastavlja da medijske slobode nisu sigurne ako se dokida financiranje jednog medija na temelju neracionalnih argumenata, jer se time državu uvodi u razdoblje cenzure.
“To je cenzura, smanjujete nekome prostor za slobodu govora jer je nepoćudan. Ustavni sud može reagirati i najlakše je kad postoji formalni trag politike. U slučaju zakona recimo. Sad je bitno da javnost reagira protiv takve sugestije da bi se prava manjina mogla tržiti politički, što se ne smije dogoditi, i da akteri koji sudjeluju u formiranju većine marginaliziraju one koji pokušavaju ušićariti bodove na tome”, zaključuje Miloš.