Ustavni suci izmijenili izborna pravila pa priopćili kako je nedopustivo kritizirati vrijeme donošenja njihovih odluka

Ustavni sud RH u subotu je reagirao na netočna medijska izvješća o njegovoj odluci o ukidanju pojedinih odredbi Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, te je komentare saborskih zastupnika ocijenio nedopustivima u demokratskom društvu.

U pitanju je odluka što ju je Ustavni sud donio 24. rujna 2015. na prijedlog Demokratske stranke žena iz Zagreba koja je osporavala više članaka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor .

(Ne)potrebno dizanje tenzija

“Izjave i komentari pojedinih zastupnika mogu navesti na pogrešne zaključke, te nepotrebno stvoriti društvene tenzije prije parlamentarnih izbora”, smatra Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda RH.

“Osobito je nedopustivo”, dodaje, “u demokratskom društvu kritizirati vrijeme donošenja odluke Ustavnog suda, jer okončanje tako složenog postupka u roku od šest mjeseci jasno pokazuje da je predmet bio u kategoriju hitnih predmeta”, napominje J. Omejec, uvjeravajući da se Ustavni sud u svom radu vodi samo ustavnim rokovima.

Dodatno je pojasnila samo odluku Ustavnog suda koji je ukinuo zabranu kandidiranja za Sabor osuđenima za zlouporabu položaja. Naime, ta zabrana se odnosila na one koji su zlouporabili položaj i ovlasti te su bili uvjetno osuđeni ili su osuđeni na kaznu zatvora od šest mjeseci. Naime, prema općem zakonskom pravilu to bi se trebalo odnositi na osobe osuđene na kaznu “ne dulju od šest mjeseci”.

Rehabilitacijsko razdoblje neprihvatljivo

Vrijeme rehabilitacije kao rok u kojem se osuđena osoba ne može kandidirati ukinuto jer je rehabilitacijsko razdoblje bilo ustavnopravno prihvatljivo ako bi se odnosilo samo na teške oblike kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti.

– Budući da je obuhvaćalo i najlakše oblike kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, ukinuto zakonsko rješenje bilo je očito nerazmjerno jer su i ti oblici bili izjednačeni s genocidom, terorizmom, mučenjem, ropstvom ili teškim ubojstvom. Istodobno, iznimkama nisu bili obuhvaćeni, primjerice, silovanje, ili spolna zlouporaba djece, ili njihovo iskorištavanje za pornografiju, i sl, navodi se u obrazloženju.

“Spolne kvote” zadiranje u slobodu kandidiranja

U općem je interesu omogućiti strankama isticanje najboljih kandidata, zbog čega bi automatska diskvalifikacija lista iz izbornog natjecanja zbog nepoštivanja “spolne kvote” nerazmjerno zadirala u slobodu kandidiranja na parlamentarnim izborima, dodatno je pojašnjeno s Ustavnog suda koji, smatra i da prikupljanje potpisa podrške birača uoči kandidature narušava sam smisao osnivanja političkih stranaka te se negira njihova uloga u demokratskom društvu.

– Nametanje te obveze političkim strankama imalo je učinak eliminacije iz izbornog natjecanja, osobito tzv. malih stranaka, što nije u skladu s Ustavom, smatra Ustavni sud.

GONG: Ustavni sud stvara pravnu nesigurnost

GONG je pak odluku Ustavnog suda ocijenio zakašnjelom, politički obojenom u korist političke elite, na štetu pravne sigurnosti i razine povjerenja građana u političke institucije.

Predsjednik Vijeća GONG-a Nenad Zakošek najproblematičnijim smatra odluku o ukidanju zabrane kandidiranja osuđenima za zloupotrebu položaja i ovlasti, jer, kako je rekao, ide na ruku političkim elitama, dodatno narušava povjerenje građana u institucije i aktere te slabi proklamiranu nultu toleranciju na korupciju.

Zakoni se na mijenjaju par dana uoči izbora

Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić podsjetio je pak na preporuku Venecijanske komisije da se izborni zakoni ne mijenjaju godinu dana prije održavanja izbora, no Ustavni sud je to ignorirao.

Na ukidanje obveze zastupljenosti najmanje 40 posto žena na kandidacijskim listama Zakošek gleda kao na pogodovanje desnim strankama na čijim su listama žene podzastupljene.

Odbijanje prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zakona o izbornim jedinicama, po mišljenju GONG-a moglo bi dovesti u pitanje zakonitost izbora u pojedinim izbornim jedinicama zbog nejednakosti težine glasa.