Uvodi li se na mala vrata jače oporezivanje nekih nekretnina? Podaci s novog portala Ministarstva financija ukazuju na jednu zanimljivu stvar
Kako je Vlada kalkulirala kad je išla u porezne izmjene, tako su kalkulirali i lokalni čelnici, koji će na izbore sljedeće godine
Uz ukidanje prireza porezu na dohodak Vlada je od početka ove godine povećala gornju granicu poreza na kuće za odmor s 1,99 na pet eura i time poručila lokalnim zajednicama da se mogu suzdržati od podizanja stopa poreza na dohodak te tako omogućiti veće plaće stanovnicima na svom području, jer mogu povećati opterećenje na nekretnine koje njihovim vlasnicima ne služe za stalno stanovanje.
Uz to, podsjetili su lokalne vlasti da nitko od njih iznajmljivačima ne naplaćuje maksimalni paušal od 199,08 eura po krevetu, što je također prihod lokalne zajednice.
Oprezna reakcija lokalnih vlasti
Sadašnja administracija odustala je 2017. godine od već donesenog Zakona o porezu na nekretnine pa se ovakav potez Vlade činio kao nastojanje da na mala vrata ili zaobilazno propiše jače oporezivanje nekretnina, kad već nema volje ili političke hrabrosti sustavno urediti to pitanje. Lokalne vlasti reagirale su na taj mig, ali zasad oprezno i s dosta kalkulacija.
Ovih dana Ministarstvo financija na svojom je novom portalu Porezna konkurentnost objedinilo odluke koje su donijele lokalne vlasti o paušalnim iznosima i porezu na kuće za odmor. Podaci koji se ondje mogu iščitati potvrđuju očekivano. I paušal i porez na kuće za odmor povećao se, osim u Zagrebu, uglavnom na Jadranu jer u tim krajevima Hrvatske lokalni proračuni mogu imati opipljive koristi od tih nameta. Mala je korist nekoj općini u Lici i Slavoniji koju napuštaju stanovnici povećavati taj porez.
(Grado)načelnici radije povećavali porez na kuće za odmor
Uz to, kad su se odlučivale na jače oporezivanje nekretnina ili prihoda od nekretnina, lokalne vlasti puno su slobodnije do maksimalnih iznosa povećavale porez na kuće za odmor nego paušale iznajmljivačima.
Osim njihova najčešćeg objašnjenja da ne žele dodatnim nametima gušiti tu djelatnost, na takvu je praksu sigurno utjecalo i to što iznajmljivači žive na teritoriju njihove općine ili grada i ujedno su njihovi birači, koji će svoje mišljenje o visini paušala izreći i na lokalnim izborima sljedeće godine. Za razliku od njih, vlasnici kuća za odmor na lokalnim će izborima glasati izvan mjesta gdje imaju te kuće ili čak žive izvan Hrvatske. Uz to, porez na kuće za odmor plaća se i na nekretnine koje se ne iznajmljuju stalno, odnosno iznajmljuju se samo nekoliko mjeseci godišnje ili povremeno, pa je moguće da su lokalni čelnici opterećenja odlučili podizati postupno.
Kalkulirali i lokalni čelnici – i njih nagodinu čekaju izbori
Kako je Vlada kalkulirala kad je išla u porezne izmjene, tako su kalkulirali i lokalni čelnici, koji će na izbore sljedeće godine.
U tabelama što ih je objavio portal Porezna konkurentnost pronašli smo 52 grada i općine koji su podigli porez na kuće za odmor do maksimalnih pet eura po četvornom metru. To je manje od deset posto svih lokalnih zajednica u Hrvatskoj, kojih je 556 kad se uključi i Grad Zagreb, koji ima i status županije.
Dio gradova i općina podizao je porez na vikendice, ali ne do maksimuma, a u Poreznoj upravi su izračunali da je to učinilo njih 240. Ipak, veći dio lokalnih zajednica, njih 303, nije mijenjao iznos poreza na kuće za odmor, a čak 13 ih je smanjivalo taj porez.
Zagreb i Dubrovnik maksimalno podigli i porez i paušal
S druge strane, tek su Split, Dubrovnik i Zagreb iznajmljivačima povećali paušal na maksimalnih 199,08 eura. Zagreb i Dubrovnik jedini su u Hrvatskoj do maksimuma podigli i porez na kuće za odmor i paušal iznajmljivačima.
Među onima koji su na pet eura po četvornom metru podigli porez na kuće za odmor sve su redom općine i gradovi na Jadranu, osim Zagreba i zagorske općine Tuhelj.
Prednjače lokalne zajednice u Istri – njih je čak 17 podiglo porez na kuće za odmor na pet eura po kvadratu i tako čine malo više od trećine lokalnih zajednica u Hrvatskoj koje su se odlučile na taj potez.
Na udaru i Slovenci i državljani BiH
Te bi odluke po džepu mogle udariti i državljane susjedne Slovenije, koji imaju veliki broj vikendica u Istri, kao i u Primorsko-goranskoj županiji gdje je sedam lokalnih jedinica podiglo porez na kuće za odmor na maksimalnih pet eura. Po podacima koje smo izvukli iz tabela Ministarstva financija, u Splitsko-dalmatinskoj županiji na takav se potez odlučilo 11 lokalnih čelnika. Zanimljivo, više od polovice ih je na Makarskom primorju, gdje su sve lokalne vlasti podigle porez na kuće za odmor na pet eura. Područje je to na kojem su vlasnici velikog broja nekretnina u kojima se ne živi cijele godine državljani Bosne i Hercegovine.
U Zadarskoj županiji, gdje se po posljednjim podacima za 2022. godinu skupi najviše poreza na kuće za odmor, čak 21 posto ukupnog prihoda u cijeloj Hrvatskoj, za maksimalan porez odlučilo se osam lokalnih zajednica, u Šibensko-kninskoj njih četiri, u Dubrovačko neretvanskoj tri. Inače, po posljednjim podacima za 2022. godinu ukupan prihod svih lokalnih zajednica od poreza na kuće za odmor bio je 21,74 milijuna eura.
Porez na kuće za odmor podizali i HDZ-ovci i SDP-ovci i neovisni
Kad je u pitanju stranačka pripadnost lokalnih čelnika u jedinicama u kojima će se od ove godine plaćati maksimalan iznos poreza na kuće za odmor od pet eura, društvo je šaroliko.
Dominiraju gradovi i općine kojima su na čelu HDZ-ovci, ali to je očekivano jer ta stranka ima i najviše načelnika i gradonačelnika u Hrvatskoj. Uz to, oni su od stranačkog vrha dobili jasan signal da ne dižu stope poreza na dohodak; oni koji su to učinili morali su u zadnji tren mijenjati svoje odluke, ali to nije vrijedilo za porez na kuće za odmor.
Tako su HDZ-ovci na čelu 17 općina i gradova koje su propisale maksimalan porez na kuće za odmor, predložilo je to i deset SDP-ovih načelnika i gradonačelnika, a ostali su, ako isključimo Zagreb gdje je na vlasti Možemo! te dvoje iz Nezavisne liste mladih, na izborima bili kandidati grupe birača.
Kod povećanja paušala načelnici i gradonačelnici jače povukli ručnu
Puno manje promjena dogodilo se kad je u pitanju naplata paušala iznajmljivačima. Najniži paušal po krevetu, 19,91 euro, i dalje je zadržalo više od trećine lokalnih zajednica, a one se uglavnom nalaze na kontinentu. Uključujući i njih, i dalje će se u oko 80 posto gradova i općina u Hrvatskoj plaćati paušal do 40 eura. Lani je u tu skupinu spadalo 85 posto gradova i općina. Na drugoj strani su gradovi i općine u kojima će iznajmljivači plaćati od sto do 199,08 eura paušala i njih je tek nešto više od pet posto, odnosno tridesetak koji su odredili paušal u tom rasponu. Godinu dana ranije bilo ih je manje od četiri posto, pa se i po tom pitanju stidljivo podiže opterećenje na nekretnine.
Od početka ove godine dio je lokalnih zajednica mijenjao i stopu poreza na potrošnju, koji se plaća u ugostiteljskim objektima na alkoholna pića, vino, pivo i bezalkoholna pića i može maksimalno iznositi tri posto, što je stopa koja se plaća u najvećem broju lokalnih zajednica. Od ove godine do promjene je došlo u 20 gradova i općina, s time da se u 11 lokalnih zajednica taj porez smanjivao ili u potpunosti ukidao, dok je u devet povećan.