Uz novu dužnost Turudiću ide krajnje kontroverzna ovlast koja mu, po svemu sudeći, ne pripada. HDZ-ova Vlada o tome uporno šuti
Po zakonu, glavni državni odvjetnik, a ne sud, odlučuje u slučaju sukoba nadležnosti s EU tužiteljima. To nije u skladu s uredbom
Kad u ponedjeljak Ivan Turudić preuzme dužnost, dobit će ovlast koja, po svemu sudeći, ne bi smjela biti isključivo u rukama glavnog državnog odvjetnika. Turudić će donositi finalnu odluku u slučaju sukoba nadležnosti između državnog odvjetništva i europskih tužitelja. Tu mu ovlast, kao i njegovoj prethodnici Zlati Hrvoj-Šipek, daje hrvatski zakon kojim je u nacionalno zakonodavstvo uvedena europska uredba o uspostavi Ureda europske javne tužiteljice (EPPO).
Glavni državni odvjetnik, dakle, u takvim slučajevima odlučuje tko je nadležan za istragu, državno odvjetništvo ili EPPO. Hrvatski zakon na snazi je od početka rada EPPO-a, već gotovo tri godine. No, vrlo je izvjesno da odredba, sadržana u članku 8., nije u skladu s europskom uredbom kojom je omogućen rad EPPO-a na području Europske unije.
Odluka treba donijeti sud
Suština problema je u tome što bi, ako postoji dilema oko toga kome “pripada” istraga, konačnu odluku o nadležnosti za provođenje istrage trebala donositi sudska instanca, a ne glavni državni odvjetnik. Pritom, na odluku glavnog državnog odvjetnika ne postoji mogućnost žalbe.
Ova neusklađenost hrvatskog zakona s uredbom zabilježena je u stručnoj studiji, objavljenoj krajem prošle godine, koju je naručila Europska komisija. U njoj je, kako smo već izvještavali, analizirana situacija u svim zemljama članicama EU-a koje sudjeluju u radu EPPO-a – u tom trenutku, 22 države – i isti je problem primijećen u 15 zemalja.
U većini zemalja tijelo koje rješava spor oko nadležnosti je više nacionalno tužiteljsko tijelo – ekvivalent glavnom državnom odvjetniku u Hrvatskoj – a ne sud. Takvo tijelo, međutim, ne može pokrenuti postupak u kojem se od Suda EU traži tumačenje neke norme europskog prava, već to mogu učiniti samo nacionalni sudovi.
Problem hrvatskog zakona
U slučaju Hrvatske, studija bilježi da je nadležno tijelo “glavni državni odvjetnik RH koji se ne može smatrati sudom u smislu članka 267. UFEU-a, niti protiv njegove odluke postoji pravo žalbe”. Zato je zaključeno da hrvatski zakon nije u potpunosti u skladu s europskom uredbom. Ali to je zasad samo zaključak studije, ne i službeni stav Europske komisije koja je zadužena za to da kontrolira da nacionalni zakoni budu usklađeni s europskim propisima.
Pitanje nadležnosti i odlučivanja o nadležnosti u Hrvatskoj je došlo u fokus zbog spornog posla oko 3D skeniranja nakon potresa, koji je otkrio Telegram, a koji već mjesecima intenzivno istražuju europski tužitelji u Zagrebu. Taj je posao dogovorila ministrica Nina Obuljen Koržinek s Geodetskim fakultetom.
Nadležan onaj čiji je novac
Pitanje tko je nadležan za istragu u prvi je plan gurnuo premijer Andrej Plenković, inzistiranjem na tome da je 3D skeniranje plaćeno iz državnog proračuna, a ne iz europskog Fonda solidarnosti – sugerirajući da bi, upravo zbog toga, to trebalo biti u rukama domaćih istražitelja, a ne EPPO-a. EPPO je početkom svibnja u tom slučaju uhitio bliskog ministričinog suradnika.
EPPO je tada u priopćenju detaljizirao kako je, po njihovim informacijama, išla isplata. Od ukupno 2,5 milijuna eura, u 2021. godini “iznos oko 800.000 eura knjižen je na teret Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU), a potom, zbog neprovođenja odgovarajućeg postupka javne nabave, dana 31. prosinca 2023., taj je iznos preknjižen na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske”, rekonstruirao je EPPO.
Ministarstvo bez odgovora
Europska komisija, koja je naručitelj stručne studije, zasad nije reagirala tražeći usklađivanje zakona – barem koliko je javno poznato, jer nam na to pitanje iz Ministarstva pravosuđa i uprave nisu odgovorili. No, iz Komisije smo ranije doznali da tek razmatraju zaključke studije koju su za njih izradili vanjski eksperti.
Resorno ministarstvo u veljači smo pitali znaju li za nalaze ove studije, je li Komisija tražila da se zakon uskladi i planiraju li to učiniti. Iz resora (bivšeg ministra) Ivana Malenice nismo dobili odgovor. Ministarstvo pravosuđa i uprave u međuvremenu je u nazivu dobilo dodatak “i digitalne transformacije” te novog ministra, Damira Habijana. Odgovor još nismo dobili.