Uzdrman, izoliran, prestravljen i opasan. Putinovi suradnici na njegov 70. rođendan: 'Izgleda da se počeo gubiti'

Citira ultranacionalista iz 20. stoljeća

Nakon što je u histeričnom strahu od covida proveo skoro tri godine u gotovo potpunoj izolaciji u svojim rezidencijama u Moskvi i Sočiju, Putin, koji je razveden, s nepoznatim brojem djece od jedne bivše žene i najmanje dvije ljubavnice, najvjerojatnije će u svoju 71. godinu ući s glavom zabijenom u knjizi, možda Ivana Iljina, ultranacionalističkog ruskog filozofa iz 20. stoljeća koji je svojedobno opisao fašizam kao “zdravu, nužnu i neizbježnu pojavu”, piše Mark Bennetts, dugogodišnji moskovski dopisnik britanskog The Timesa.

Čini se da u posljednje vrijeme ponovno čita Iljina dok je opsjednut Ukrajinom, Zapadom i vlastitim nasljeđem. Iljina, koji je vjerovao da ruski narod treba “bezuvjetno voljeti i bezuvjetno vjerovati” svom vođi, citirao je Putin tijekom sumanutog govora u kojem je najavio aneksiju četiriju ukrajinskih regija. “Ruski duh je moj duh”, rekao je Putin. “Njegova sudbina je moja sudbina, njezina patnja je moja tuga, njezin procvat je moja radost”, citira ga The Times.

Ipak, čini se da danas u Kremlju imaju malo toga za slaviti. Iako je Putin nekoć slušao svoje savjetnike, sada odluke donosi potpuno sam. Ruski dužnosnici često su u neznanju o njegovim namjerama kao i ostatak svijeta, rekla je Tatjana Stanovaja, ruska politička analitičarka. Navela je mješovite signale iz Kremlja prije ruske aneksije četiriju ukrajinskih regija prošlog tjedna, kada se isprva činilo da će Putin odgoditi svoj potez. “Ovo nije bio znak neodlučnosti, već samo dokaz da Putin nikoga ne obavještava o svojim planovima. Svima je naređeno da čekaju njegovu zapovijed”, rekla je Stanovaja.

Oštar govor prošlog tjedna

Putin, bivši agent KGB-a, izazvao je strah od nuklearnog rata kakav nije viđen još od kraja Hladnog rata. Na koncertu povodom proslave aneksije u Moskvi prošli tjedan se obrušio na “otvoreni sotonizam” zapadnih zemalja, kao i na njihovo “rušenje vjere i tradicionalnih vrijednosti”. Također se zlokobno osvrnuo na “presedan” za koji je rekao da su Sjedinjene Države napravile kada su bacile atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki 1945. godine.

Bio je to najagresivniji govor Putinove dosadašnje vladavine i potaknuo je ponovnu zabrinutost za njegovo psihičko stanje. “Kako smo došli do točke da našom zemljom vlada ludi starac s nuklearnim oružjem?”, pitala se na društvenim mrežama Ksenia Torstrem, oporbena političarka iz Sankt Petersburga.

Svojim ratom uzdrmao i vlastiti sustav

Rođen 1952. u Sankt Petersburgu, Putin je samog sebe u djetinjstvu opisao kao “siledžiju” koji je u školi počeo trenirati i izučavati borilačke vještine kako bi “potvrdio svoju poziciju u čoporu”.

Ipak, njegova agresija nije bila ograničena na strunjaču za judo, jer ju je budući čelnik Rusije često iskazivao i na ulicama svog rodnog grada. Njegove svađe iz djetinjstva usadile su mu modus operandi koji je definirao njegovu dugu vladavinu: “Shvatio sam da u svakoj situaciji, bilo da sam u pravu ili u krivu, moram biti jak. Morao sam moći odgovoriti”, rekao je 2012. godine, kada je započeo treći mandat.

Ovaj beskompromisni pristup dobro je poslužio Putinu dok je nemilosrdno pritiskao oporbu i pretvarao sudove, parlament i državnu televiziju u svoje vjerne marionete. No, rat je uzdrmao njegov pažljivo vođen politički sustav.

Putin postaje sve neodlučniji i gubi autoritet

Slike i izvještaji ruskih postrojbi koje se u neredu povlače iz Ukrajine izazvale su bijes među tvrdolinijašima, koji vjeruju da je Putin postao preslab. Mobilizacija stotina tisuća muškaraca izazvala je ljutite prosvjede, uključujući i u Dagestanu, nestabilnoj republici u regiji Sjevernog Kavkaza. Više od 700.000 ljudi pobjeglo je iz Rusije posljednjih tjedana kako bi izbjegli regrutiranje u vojsku, prema izvorima iz Kremlja na koje se poziva rusko izdanje Forbesa.

“Eskalacija krize znači da je Putin sve neodlučniji i nesposobniji nametnuti svoj autoritet”, rekao je Abas Gljamov, bivši pisac govora u Kremlju, a sada politički analitičar. “Nitko ne zna što će Putin učiniti, jer to često ni sam ne zna. Izgubio je kontrolu. Sile koje je oslobodio postale su toliko moćne da on ne kontrolira njih, one kontroliraju njega”, misli Gljamov.

Sve je manje jasno sluša li Putin ikoga. Visoko pozicionirani izvori u Moskvi također su oslikali sliku sve veće zbunjenosti i ogorčenosti unutar vladajuće elite. “Postoji totalni nedostatak koordinacije. To je nered. Putin svima govori različite stvari”, rekao je izvor blizak vladi Faridi Rustamovoj, ruskoj istraživačkoj novinarki čiji smo insajderski izvještaj nedavno prenijeli. Drugi je rekao: “Nitko nikome ništa ne objašnjava.”

Kupa se u krvi iz rogova mladih sobova

Premda i dalje zadržava široku podršku u Rusiji, postoji dojam da su neki pripadnici političke elite prihvatili da Putinov režim možda ulazi u svoju posljednju fazu. “Postoji misao ili želja da on možda neće upravljati državom u dogledno vrijeme”, rekao je izvor blizak Kremlju za oporbenu stranicu Meduza.

Sumnje na zdravstvene probleme dodale su element nepredvidivosti. Putina je najmanje 35 puta posjetio onkolog u četiri godine, izvijestila je u travnju oporbena internetska stranica Proyekt. Rečeno je da je pribjegao kupanju u krvi iz rogova mladih sobova, tretmanu s kojim ga je upoznao ministar Šojgu.

Putin je u više navrata viđen kako očigledno šepa, uključujući i tijekom putovanja u Iran u srpnju. Prema državnoj statistici, prosječni životni vijek muškarca u Rusiji je 66 godina. No, za razliku od većine građana, Putin ima pristup najkvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi.

Crnomorska vila od milijardu eura

Povrh rastućeg nezadovoljstva unutar ruske elite, Putin je izgubio “dodir” koji mu je nekoć pomogao da uspostavi emocionalnu vezu s nacijom, kažu analitičari. “Putin dobro komunicira s ljudima kada pobjeđuje, kada može osigurati rast životnog standarda ili osjećaj da su dio velike sile. U svim drugim situacijama, kada nema što ponuditi ljudima ili oni od njega traže, on gubi interes za njih”, rekao je Gljamov.

Dok se rusko gospodarstvo lomi pod teretom zapadnih sankcija, golemo bogatstvo u kojem uživaju Putin i njegov najuži krug ima potencijal potaknuti društvene napetosti. Čak i prije rata bio je raširen bijes kada je Aleksej Navaljni, oporbeni vođa, razotkrio Putina kao tajnog vlasnika goleme palače na Crnom moru.

Rezidencija vrijedna više od milijardu eura može se pohvaliti platformama za helikoptere, podzemnim klizalištem za hokej na ledu, tunelom do plaže i toplicama sa skladištem ljekovitog blata. Njegovi zahodi opremljeni su talijanskim četkama za zahod sa zlatnim listićima vrijednim 700 eura i držačima za toaletni papir od 900 eura.

Iskopao si rupu iz koje će teško pobjeći

Putina su također naširoko ismijavali kada je rekao da bi se svatko u Rusiji koji zarađuje više od 200 eura mjesečno trebao smatrati dijelom ruske srednje klase. Na koncertu u ožujku kojim je proslavio invaziju na Ukrajinu, Putin je odjenuo talijansku pufer jaknu Loro Piana vrijednu više od 10.000 eura, dvostruko više od prosječne godišnje plaće u nekim ruskim regijama.

Nitko ne zna namjerava li Putin upotrijebiti nuklearno oružje kako bi pokušao preokrenuti tijek rata u korist Rusije, ali malo je sumnje da je sam sebi iskopao rupu iz koje će biti teško pobjeći. “Učinit će sve što misli da treba učiniti da se spasi. Ako izgubi vlast, najbolji ishod za njega je zatvor”, zaključio je Gljamov.