Tiha pobuna u Kremlju. Krenula ozbiljna previranja u ruskom vrhu: 'Putin gubi autoritet, to može biti vrlo opasno'
Diktator polako gubi kontrolu nad Kremljom, ali i respekt među najbližim suradnicima
U veljači prošle godine, kada je Rusija napala Ukrajinu, Kremlj je bio toliko uvjeren u uspjeh invazije da je prvom valu vojnika naređeno neka spakiraju posebne uniforme za pobjedničku paradu koja je imala biti održana u Kijevu. Iz razloga o kojima smo više puta pisali, izjalovili su se planovi Vladimira Putina o ekspresnom podjarmljivanju susjedne zemlje, pa se Rusija našla uvučena u brutalan rat kojem se ne nazire kraj.
Deseci tisuća ruskih vojnika dosad su ubijeni, stotine tisuća muškaraca pobjeglo je iz zemlje iz straha od novačenja, a neke ruske regije koje graniče s Ukrajinom gotovo su svakodnevno izložene napadima raketa i dronova. Povrh svega, britansko ministarstvo obrane nedavno je objavilo kako su ruske snage tijekom protekla dva tjedna pretrpjele najveću stopu gubitaka od početka rata. Čak ni dugo planirana ofenziva koju je novi ruski zapovjednik Valerij Gerasimov pokrenuo prošloga tjedna zasad nije polučila veći uspjeh.
Putinov imidž se raspao
Premda rusku vojnu silu nikada ne treba podcijeniti, prilično je izvjesno da Putin neće imati priliku održati trijumfalni govor u glavnom gradu Ukrajine. Štoviše, njegov pažljivo građen imidž vrhunskog stratega potpuno se raspao, ostavljajući ruskog predsjednika slabijim nego što je bio u bilo kojem trenutku njegove 23-godišnje vladavine. Kada nije uspio osigurati brzu pobjedu, Putin je izgubio poštovanje i neupitnu lojalnost najviših dužnosnika, rekao je Genadij Gudkov, bivši pukovnik KGB-a i bivši ruski zastupnik koji danas živi u egzilu, za londonski The Times.
“Putin ne može vladati Kremljom kao nekada. Napravio je mnogo glupih pogrešaka i svi, od Glavnog stožera oružanih snaga preko vodstva sigurnosne službe FSB-a do njegovih bliskih suradnika, toga su svjesni”, uvjeren je bivši KGB-ovac. “Dužnosnici postaju sve hrabriji i drskiji, a unutarnje svađe su eskalirale. Više nema pokornosti koja je bila uobičajena prije samo godinu dana”, nastavlja Gudkov, čiji su izvori insajderi iz Kremlja, suradnici moskovskih političara i neimenovanih ruskih tajkuna. “Ovo je tiha pobuna”, dodaje.
Golemi proračunski minus
S procjenom bivšeg KGB-ovca slaže se Tatjana Stanovaja, ruska politička analitičarka koja se bavi istraživanjem prilika u Kremlju. Stanovaja pritom ističe kako su šanse da će dužnosnici otvoreno kritizirati Putina i dalje male, ali uvjerena je da su mnogi razočarani njegovim katastrofalnim vođenjem rata. “Mnogi su ga poštovali”, rekla je za The Times. “Više ne.”
Osim ponižavajućih neuspjeha na bojnom polju, podršku Putinu nagrizla je i činjenica da se rusko gospodarstvo ljulja pod teretom zapadnih sankcija. Prošlog mjeseca Rusija je zabilježila proračunski deficit od 1,76 bilijuna rubalja (oko 22 milijarde eura), što je najveći siječanjski manjak otkako je Putin došao na vlast 2000. godine. Sankcije su također lišile pripadnike ruske elite dijela strane imovine, uključujući imovinu u Europi, a njihovoj je djeci znatno teže studirati u prestižnim zapadnim školama i sveučilištima.
Putin ne djeluje nervozno
Usprkos nemalim problemima, Putin ostaje uvjeren u to da ispunjava povijesnu misiju vraćanja Kijeva pod kontrolu Moskve, objasnio je za The Times Fjodor Lukjanov, voditelj Vijeća za vanjsku i obrambenu politiku, tijela koje ponekad savjetuje Kremlj. Lukjanov ističe da ključne odluke o ratu i vođenju zemlje i dalje donose isključivo Putin te mala skupina njemu bliskih tvrdolinijaša.
Unatoč svim neuspjesima koje je pretrpjela njegova vojska, Putin nije djelovao zabrinuto kada je odgovarao na pitanja na forumu održanom potkraj listopada, koji je moderirao Lukjanov. “Bio je samouvjeren i opušten kao nikada ranije”, tvrdi taj analitičar. “Nije bilo nikakve nervoze, bez obzira na to kakva su mu pitanja bila postavljana. Čini se da je 200 posto siguran kako je ono što čini on osobno, i što radi Rusija pod njegovim vodstvom, bilo potrebno i neizbježno. Da smo na pravoj strani povijesti, što god se dogodilo.”
Lukjanov je također otkrio da su mnogi ruski političari bili zbunjeni time što Kremlj nije “na pravi način” uzvratio kada je Zapad počeo opskrbljivati Ukrajinu oružjem. Putin je na početku rata upozorio da će se zapadne zemlje koje pokušaju pomoći Ukrajini “suočiti s posljedicama većim od svih s kojima su se suočile u povijesti”. Također je zaprijetio da će upotrijebiti nuklearno oružje za obranu okupiranog teritorija u Ukrajini koji Rusija smatra svojim.
Ruska reakcija mogla bi biti strašna
Nuklearna retorika Kremlja snažno je utjecala na nedavnu odluku panela međunarodnih znanstvenika da pomaknu kazaljke sata sudnjeg dana, koji ilustrira prijetnje postojanju čovječanstva, na 90 sekundi do ponoći, što je najbliže kritičnom mjestu otkako je počeo otkucavati 1947. godine. “Rusija je mogla uzvratiti ne samo nuklearnim oružjem, već i masivnim kibernetičkim napadima ili ciljanjem opskrbnih ruta kojima dolazi zapadno oružje”, rekao je Lukjanov.
“Što dulje Rusija ne odgovori, to je vjerojatnije da će reakcija naposljetku morati biti iznimno snažna, kako bi se dokazalo da Kremlj misli ozbiljno”, zlokobno prognozira analitičar. Pretpostavke da savjetnici zavaravaju Putina ublaženim izvještajima o sumornoj stvarnosti rata vjerojatno nisu točne, dodao je Lukjanov. “Nije izgledao kao osoba koja ne zna što se događa. Izgledao je kao da ima točne informacije, i kao da mu razvoj situacije baš i ne smeta previše”, objasnio je analitičar.
Nema odgovora na ključno pitanje
Premda ga je ruska propaganda svojevremeno prikazivala kao otvorenog čovjeka iz naroda, Putin je postao prilično izoliran. Na misi povodom pravoslavnog Badnjaka bio je sam samcat, u katedrali u Kremlju koja je bila ispražnjena od drugih vjernika. U prosincu je iznenada otkazao godišnju konferenciju za novinare i godišnji televizijski nastup tijekom kojeg je inače odgovarao na pitanja ruskog naroda, kao i obraćanje parlamentu o stanju nacije. Kritičari tvrde da Putin nerado odgovara na teška pitanja o ratu jer zna da ne može dati smislene odgovore.
“Godinu dana nakon početka rata, Putin nema odgovor na najvažnije pitanje: kako vidi izlaz iz situacije koju je stvorio?”, napisao je Leonid Volkov, bivši glavni pomoćnik Alekseja Navaljnog, zatvorenog čelnika ruske oporbe. “To pitanje postavljaju generali i biznismeni. Putinovo okruženje ne razumije čemu su služili svi ti gubici i neimaština koje je izazvao sukob sa Zapadom. Putin nema odgovore na ta pitanja. Tišina je zaglušujuća, i bit će sve glasnija.”
Misterij Putinova fizičkog stanja…
Putin je proveo veći dio pandemije skriven u svojim rezidencijama u blizini Moskve ili u Sočiju, ljetovalištu na Crnom moru. Posjetitelji su prije ulaska u prostor u kojem je boravio morali proći kroz tunele za dezinfekciju, a dužnosnicima je propisana dvotjedna karantena prije nego što im je bio dopušten susret s predsjednikom. Nije sigurno kako stvari s posjetima Putinu trenutno stoje, ali čini se vjerojatnim da su mjere i dalje na snazi: Andrej Bočarov, guverner regije Volgograd, nije viđen u javnosti gotovo dva tjedna prije nego što se ovoga mjeseca sastao s predsjednikom.
Mjere su ponovno potaknule nagađanja o Putinovu zdravlju. Dužnosnici ukrajinske vojne obavještajne službe izjavili su nedavno za ABC News, pozivajući se pritom na neimenovane izvore, da Putin boluje od karcinoma koji je u terminalnoj fazi. No, Kremlj inzistira da je Putin dobrog zdravlja. Ipak, svijet su obišle snimke na kojima Putin šepa, ili se rukom hvata za rubove stolova kao da mu je teško ostati u uspravnom položaju tijekom razgovora.
…i mentalnog zdravlja
Prije rata Putina je navodno nekoliko desetaka puta posjetio specijalist za tumore. Također se pričalo da se ruski predsjednik kupa u krvi izvučenoj iz jelenjih rogova, što je tradicionalni lijek za mnoge bolesti iz Altajske oblasti u južnom Sibiru. Sve to izazvalo je pitanja o Putinovu mentalnom zdravlju. “On reagira na slike u vlastitoj glavi”, rekao je bivši savjetnik u Kremlju Gleb Pavlovski za The Times na početku rata.
Čak ni novogodišnji govor Putin nije održao ispred tradicionalne kulise Kremlja. Umjesto toga, stajao je pred odredom namrgođenih ljudi u vojnim uniformama. U devetominutnom govoru, najdužem koji je ikada održao za Novu godinu, Putin se obrušio na zapadne države, optuživši ih da koristi rat u Ukrajini za “slabljenje i rascjep” Majke Rusije.
Komliciran privatni život ruskog diktatora
Uz svu medijsku pažnju kojoj je izložen, Putinov privatni život i dalje ostaje tajna. Službeno je samac od 2014. godine, kada se razveo od Ljudmile, bivše stjuardese Aeroflota. Premda to nikada nije potvrđeno, postoje vrlo uvjerljivi dokazi da je Putin u dugogodišnjoj vezi s Alinom Kabaevom, bivšom olimpijskom gimnastičarkom koja je 2014. imenovana na čelo prokremaljske medijske tvrtke. Kabaeva (39) je pod sankcijama Britanije, Europske unije i SAD-a.
Dvije odrasle Putinove kćeri iz braka s Ljudmilom, Marija Voroncova (37) i Katerina Tihonova (36), prošle su se godine također našle pod sankcijama zapadnih zemalja. Kremlj nikada nije objavio detalje o njihovom odnosu s Putinom, ali američke obavještajne službe smatraju da su se obje žene okoristile činjenicom da im je otac ruski predsjednik. Poznato je da je Tihonova bila u braku s Kirilom Šamalovim, biznismenom čije se bogatstvo naglo povećalo nakon što je postao Putinov zet 2013. godine.
Također se vjeruje da Putin ima troje djece s Kabaevom, ali njihov identitet nikada nije otkriven. Putin navodno ima i kćer tinejdžericu po imenu Elizaveta, rođenu u vezi koju je tijekom prvog mandata održavao sa Svetlanom Krivonogik, bivšom čistačicom iz Sankt Peterburga. I Krivonogik, koja se silno obogatila nakon veze s Putinom, ovoga se mjeseca našla pod sankcijama Velike Britanije.
Egzistencijalni rat
No, ni nezadovoljstvo kremaljskih elita, ni eventualni zdravstveni problemi, kao ni gubici života njegovih vojnika, vjerojatno neće prisiliti Putina da naredi povlačenje iz Ukrajine, smatra politička analitičarka Tatjana Stanovaja. Ruski lider je stjeran u kut i uvjeren da nema drugog izbora nego pokušati slomiti prozapadnu vladu u Kijevu, koju smatra neprihvatljivom prijetnjom Rusiji. U Putinovom umu Zapad snosi punu odgovornost za izazivanje rata pa je kraj sukoba moguć samo ako zapadne zemlje odustanu od podrške Ukrajini, uvjerena je Stanovaja.
“Za Putina i rusku elitu ovo je egzistencijalni rat. Ako Rusija izgubi, ako dođe do napada na Krim, mislim da su psihološki spremni upotrijebiti nuklearno oružje”, rekla je još Stanovaja. “Putin misli da je Ukrajini dao previše vremena da se naoruža. Sada vjeruje da će Rusija, ako ništa ne poduzme, prestati postojati za nekoliko godina. Jedino mu je žao što nije ranije započeo rat”, zaključila je analitičarka.