Uživo. Diljem Ukrajine masovna raketiranja; Putin uvjerava svijet: 'Rusija nije poludjela'
Pratimo 287. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 287. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Blinken: ‘Nismo omogućili Ukrajini da napada unutar Rusije’
- Putin: ‘Trenutno nema potrebe za dodatnom mobilizacijom’
- Ukrajina obara ruske i iranske dronove
- UN: ‘Ruske snage ubile su stotine civila početkom rata u Ukrajini’
- Bjelorusija premješta svoje snage i vojnu opremu
- Guverner Dnjipropetrovska: ‘Srušili smo osam ruskih dronova’
- Rusija priprema odgovor na ograničenje cijene nafte
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Putin inzistira na tome da Rusija nije započela ukrajinski sukob
- Izlazi sve više informacija o tome što je ruski predsjednik Putin rekao na sastanku svog Vijeća za ljudska prava. Putin je ustvrdio da Rusija nije započela “rat” u Ukrajini, već je umjesto toga naveo da je počeo “državnim udarom” 2014. godine kada je Moskva zauzela Krim. Dodao je da Rusija nije imala “nikakve šanse da sredi situaciju u Ukrajini”, gdje se rat vodi od kraja veljače.
Putin je tada tvrdio da se Poljska, koja je susjedna s Ukrajinom, nada zauzeti teritorije na zapadu zemlje. “Rusija bi mogla biti jedini jamac teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Ali to ovisi o novim čelnicima Ukrajine”, poručio je Putin.
Ruski čelnik osvrnuo se na strahove zbog nuklearnog oružja, navodeći da je prijetnja nuklearnog rata “u porastu”. Međutim, rekao je da “Rusija nuklearno oružje smatra odgovorom na napad.” Potom je ustvrdio da Rusija “nema taktičko nuklearno oružje u drugim zemljama za razliku od Sjedinjenih Država”, te da “nismo razgovarali o uporabi nuklearnog oružja”. “Rusija nije poludjela. Imamo najnaprednije oružje, ali ne želimo njime mahati”, rekao je Putin.
Osam ubijenih u granatiranju istočnog grada
- Rusko granatiranje ubilo je osam ljudi u gradu Kurakhove na istoku Ukrajine, rekao je Kirilo Timošenko, zamjenik šefa ukrajinskog predsjedničkog ureda. “Tržnica, autobusni kolodvor, benzinske postaje i stambene zgrade našle su se pod vatrom”, napisao je Timošenko na Telegramu. U granatiranju je ozlijeđeno pet osoba, dodao je.
Putin: ‘Trenutno nema potrebe za dodatnom mobilizacijom’
- Ruski predsjendik Vladimir Putin rekao je da će se Rusija boriti za obranu svojih interesa svim raspoloživim sredstvima. Govoreći na televizijskoj sjednici svog Vijeća za ljudska prava, Putin je rekao: “Prije svega, naravno, usredotočit ćemo se na miroljubiva sredstva, ali ako ne preostane ništa drugo, branit ćemo se svim sredstvima koja su nam na raspolaganju”, rekao je.
Također se požalio da se Zapad prema Rusiji odnosi kao prema “građaninu drugog reda koji nema pravo na postojanje”. U rijetkim komentarima o statusu rata, Putin je priznao da će sukob vjerojatno biti “dug proces”, sugerirajući da Rusija ne planira napustiti rat u skorije vrijeme. Borbe u Ukrajini traju već deset mjeseci, znatno duže od munjevitog preuzimanja vlasti u samo nekoliko dana na koje je Putin računao prije invazije u veljači.
Također je pokušao prekinuti glasine o drugoj mobilizaciji sljedeće godine, rekavši da nema potrebe za dodatnim pozivom. Ruski predsjednik je rekao da je od 300.000 unovačenih rezervista, oko polovica poslana zonu “specijalne vojne operacije” u Ukrajini. Nekih 77.000 bilo je u borbenim jedinicama, a ostali su obavljali obrambene funkcije, rekao je. Među ruskim oporbenim političarima i na istaknutim proratnim Telegram kanalima kruže glasine o drugom valu mobilizacije početkom sljedeće godine.
Bijela kuća: ‘Nismo poticali Ukrajinu na eskalaciju rata’
- John Kirby, koordinator za strateške komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao je da SAD nije poticao Ukrajinu na “eskalaciju” rata. Rekao je da su SAD uvijek bile jasne s Ukrajinom u pogledu eskalacije sukoba. Premda su razgovarali sa svojim saveznikom o odgovornosti za oružane sustave, SAD kaže da je to na kraju bila “njihova odluka”. Ukrajinski dužnosnici će vjerojatno tvrditi da imaju pravo braniti se napadajući vojne ciljeve unutar ruskog teritorija, ističe SkyNews.
SAD kaže da neće zaustaviti razvoj dalekometnog oružja u Ukrajini
- SAD neće spriječiti Ukrajinu da proizvede vlastito oružje dugog dometa, rekao je ministar obrane Lloyd Austin. Odgovarajući na pitanja novinara u Washingtonu, Austin je rekao: “Rade li SAD na tome da spriječe Ukrajinu da razvije svoje vlastite dugometne udarne sposobnosti? Kratak odgovor je ne, mi to apsolutno ne radimo”.
SAD opskrbljuje Ukrajinu oružjem, uključujući topničke raketne sustave visoke pokretljivosti (HIMARS) i navođene višecevne raketne sustave (GMLRS). Jučer se pokazalo da su SAD tajno modificirale napredne raketne sustave koje su poslale Ukrajini kako ne bi mogle pucati na Rusiju, prema izvješću u The Wall Street Journalu. Još u svibnju je predsjednik Joe Biden rekao da će se sustavi koristiti samo za obranu i da Amerika “neće slati u Ukrajinu raketne sustave koji napadaju Rusiju”.
Papa usporedio invaziju ukrajine s nacističkim zločinima
- Papa Franjo usporedio je rusku invaziju na Ukrajinu s nacističkom operacijom u kojoj je ubijeno oko dva milijuna ljudi, uglavnom Židova, u prvim godinama Drugog svjetskog rata. Govoreći poljskim hodočasnicima na svojoj tjednoj općoj audijenciji, Franjo je istaknuo da je Katoličko sveučilište u Lublinu, u Poljskoj, nedavno obilježilo godišnjicu operacije Reinhard. To je bio kodni naziv za tajnu operaciju u dijelu okupirane Poljske koji su nacisti zvali područje “Opće vlade”, a koje je uključivalo teritorij sada u Ukrajini.
“Neka sjećanje na ovaj stravičan događaj u svima pobudi namjere i akcije mira”, rekao je, posebno spomenuvši operaciju, rekavši da je riječ o operaciji “istrebljenja”. Dodao je: “I povijest se ponavlja. Sada vidimo što se događa u Ukrajini.”
Iz Varaždina u Ukrajinu upućen agregat za bolnicu u Vorzelu
- Iz Varaždina je u srijedu prema ukrajinskom gradu Vorzelu kod Kijeva, krenuo donacijski transport agregata za struju, koji je namijenjen tamošnjoj bolnici za psihijatrijsko liječenje branitelja. Donaciju je organizirao Grad Varaždin u suradnji s Generalnim konzulatom Republike Hrvatske u Zurichu i varaždinskom tvrtkom Marlex, priopćeno je iz varaždinske gradske uprave.
Prema riječima Anice Đamić, hrvatske veleposlanice u Kijevu, bolesnici se u bolnici u Vorzelu doslovno smrzavaju i žive u potpunom mraku. Agregat će moći opskrbljivati strujom cijelu bolnicu te tako barem djelomice olakšati teške dane ukrajinskim braniteljima. Stroj je težak više od šest tona i može raditi i u najtežim uvjetima. Donirala ga je tvrtka Marlex, a Grad Varaždin će snositi troškove transporta, ističe se u priopćenju.
Početku transporta agregata nazočili su varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, generalni konzul RH u Švicarskoj Slobodan Mikac i direktor Marlexa Ilija Ponjavić koji su uputili zahvalu svima koji su bili uključeni u ovu hvalevrijednu akciju. Posebno su zahvalili tvrtki TTI transporti iz Varaždinskih Toplica, humanitarnoj udruzi Dobro dobrim, te Ukrajinskom veleposlanstvu u Zagrebu. U znak podrške i solidarnosti, uz zastave Grada Varaždina i Republike Hrvatske, ispred vrijednog stroja istaknuta je i zastava Ukrajine.
Mađarska zbog nestašice ukinula cjenovni limit za gorivo
- Mađarska vlada ukinula je limit za cijene goriva prije zacrtanog roka zbog nestašice koju su izazvali smanjeni uvoz i panična kupovina, a premijer Viktor Orban najavio je porez na ekstraprofit naftne i plinske grupe MOL. MOL je u utorak upozorio na kritičnu situaciju u opskrbi gorivom u Mađarskoj zbog naglog rasta potražnje. Panična kupovina dovela je do nerstašice i jedino je rješenje veći uvoz, dodali su.
Strane kompanije smanjile su isporuke goriva u Mađarsku otkako je vlada prije godinu dana ograničila cijenu benzina i dizela na 480 forinti (1,16 eura) po litri, tumači Reuters. U utorak navečer ograničenje je ukinuto, oko tri tjedna prije planiranog roka. Vlada je bila prisiljena odmah ukinuti ograničenje, na MOL-ovu preporuku, izjavio je u utorak navečer predstojnik ureda premijera Orbana Gergely Gulyas na brifingu koji je održao zajedno s predsjedateljem i izvršnim direktorom MOL-a Zsoltom Hernadijem.
„Nismo više mogli čekati… jer samo tako možemo osigurati opskrbu”, rekao je Gulyas. Ukidanje limita cijena potaknut će inflaciju, dodao je, ne navodeći konkuretnu procjenu. U listopadu premašila je 21 posto, napominje Reuters. U srijedu premijer Orban ustvrdio je na Facebook profilu da su sankcije na rusku naftu utjecale na cijene benzina u cijeloj Europi. „Proteklih su dana na snagu stupile bruxelleske naftne sankcije (na uvoz iz Rusije – op. ur.) i dogodilo se ono čega smo se i bojali”, napisao je Orban na Facebooku. To znači da su sankcionirane cijene benzina u cijeloj Europi, ustvrdio je Orban, a MOL će ostvarivati ekstraprofit koji ćemo preusmjeriti u državni proračun, istaknuo je.
Časopis TIME je ukrajinskog predsjednika proglasio osobom godine
- Američki časopis TIME je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog proglasio osobom godine. Zelenski, 44-godišnjak, bivši je komičar, glumac, pisac i producent, a predsjednik Ukrajine je od 2019. godine. Godišnju nagradu urednici američkog časopisa dodjeljuju nekome za koga se smatraju da je imao najveći globalni utjecaj u posljednjih 12 mjeseci. Magazin je ranije rekao da je njihova osoba godine netko “tko je najviše utjecao na vijesti ili naše živote, na bolje ili gore”.
Nekoliko kandidata razmatrano je za ovogodišnju nagradu, uključujući kineskog predsjednika Xi Jinpinga, američku političarku Liz Cheney i filantropkinju MacKenzie Scott. Godišnja tradicija započela je 1927. godine kada je američki avijatičar Charles Lindbergh dobio titulu nakon što je obavio prvi samostalni direktni transatlantski let od New Yorka do Pariza.
TIME's 2022 Person of the Year: Volodymyr Zelensky and the spirit of Ukraine #TIMEPOY https://t.co/06Y5fuc0fG pic.twitter.com/i8ZT3d5GDa
— TIME (@TIME) December 7, 2022
Ukrajina: ‘Prijetnje veleposlanstvima označene adresom pošiljatelja njemačke podružnice Tesle’
- Ukrajina je u srijedu priopćila da su njezina veleposlanstva u inozemstvu nedavno primila 31 sumnjiv ili prijeteći paket koji je bio označen adresom pošiljatelja zastupništva Tesle u Njemačkoj. Kijevski diplomatski uredi u Madridu krajem prošlog mjeseca priopćili su da je zaštitar lakše ozlijeđen nakon što je otvorio pismo bombu naslovljeno na veleposlanstvo, a Ukrajina je od tada prijavila nove incidente.
“Ukupno imamo 31 slučaj u 15 zemalja”, rekao je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, precizirajući da su ukrajinski diplomatski uredi u Italiji, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Rumunjskoj i Danskoj nedavno primili pakete. “Sve koverte imaju istu adresu pošiljatelja: Autosalon Tesla u njemačkom gradu Sindelfingenu. Obično su pošiljke bile poslane iz poštanskih ureda koji nisu bili opremljeni sustavom videonadzora”, dodao je Kuleba.
Dodao je da su ukrajinska veleposlanstva i konzulati tjedan dana “radili pod pojačanim mjerama sigurnosti”, uključujući pirotehničare i forenzičare. “Kriminalci su također poduzeli mjere da na paketima ne ostanu tragovi njihove DNK”, dodao je Kuleba, rekavši da je u kontaktu s kolegama u pogođenim zemljama.
UN: ‘Ruske snage ubile su stotine civila početkom rata u Ukrajini’
- Ruske snage ubile su najmanje 441 civila u prvim danima invazije, priopćio je u srijedu Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava, dokumentirajući pogubljenja po kratkom postupku i napade u desecima gradova u tri regije. Stvarni broj žrtava u regijama Kijev, Černigiv i Sumi vjerojatno će biti mnogo veći, rekao je Ured visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) u izvješću u kojem se razmatra početak invazije 24. veljače do početka travnja, kada su se ruske snage povukle s ta tri područja.
“Djela o kojima je riječ počinile su ruske oružane snage koje su kontrolirale ta područja i dovela su do smrti 441 civila (341 muškarca, 72 žene, 20 dječaka i 8 djevojčica)”, stoji u izvješću. Preko Promatračke misije Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ukrajini (HRMMU), OHCHR je prikupio dokaze iz 102 grada i sela. Iz ruskog ministarstvo vanjskih poslova i ministarstva obrane za sada nisu komentirali izvješće UN-a.
Kremlj tvrdi da je američka pomoć Ukrajini ‘konfrontacijska’
- Kremlj je opisao američki zakon o vojnoj pomoći Ukrajini u iznosu od 800 milijuna dolara kao “konfrontacijski” prema Rusiji. Očekuje se da će zakon proći kroz Kongres ovog mjeseca, a potom će biti poslan u Bijelu kuću na potpis predsjedniku Joeu Bidenu.
U srijedu je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao: “Dokument koji je usvojen je izrazito konfrontirajuće prirode u odnosu na našu zemlju.” Fiskalni Zakon o odobrenju nacionalne obrane za 2023. godinu, ili NDAA, odobrava dodatnu potrošnju za Ukrajinsku inicijativu za sigurnosnu pomoć, povećanje od 500 milijuna dolara u odnosu na Bidenov zahtjev ranije ove godine.
Prijedlog zakona također suspendira neka ograničenja na ugovore za streljivo za potporu Ukrajini. Bidenova administracija do sada je pružila više od 19,7 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini tijekom rata. Vojna pomoć koju je pružio SAD uključivala je oružje, streljivo i opremu za protuzračnu obranu.
Rusi Ukrajinsku djecu ‘vode u Čečeniju na patriotsko obrazovanje’
- Serhij Haidai, načelnik luganske vojne uprave ustvrdio je da se djeca iz regije Luhansk otimaju i odvode u rusku republiku Čečeniju. Dodaje da se djeca “masovno” odvode na “domoljubni odgoj”. Rekao je i kako je već bilo više od stotinu sličnih slučajeva deportiranja tinejdžera na ruski teritorij.
Ranije je ukrajinski Centar nacionalnog otpora tvrdio da je 15.000 djece prošlo detaljne medicinske preglede od strane proruskih vlasti u Lugansku. Rečeno je da su vlasti tada utvrdile da 70 posto te djece treba “posebnu medicinsku skrb”, te se navodi da se to koristi za “zataškavanje” deportacije djece.
Stoltenberg: ‘Rusija pokušava zamrznuti rat prije proljetnog napada’
- Rusija je želi zaustaviti borbe u Ukrajini tijekom zime kako bi izgradila svoje snage za ponovni napad sljedeće godine, rekao je u srijedu šef NATO-a Jens Stoltenberg. “Ono što sada vidimo je da Rusija zapravo pokušava zamrznuti ovaj rat na neki način, barem na kratko vrijeme, kako bi se mogli pregrupirati, popraviti, oporaviti i zatim pokušati pokrenuti veću ofenzivu sljedećeg proljeća”, rekao je Stoltenberg na događaju koji je organizirao Financial Times.
Stoltenberg je rekao da članice NATO-a nastavljaju svoju “neviđenu” opskrbu oružjem i potporu Ukrajini, unatoč zabrinutosti da sukob iscrpljuje zapadne zalihe. “Jednako važno kao i dodavanje novih sustava je osigurati da su sustavi ili oružje koje smo već isporučili stvarno operativni ili da rade na učinkovit način”, rekao je Stoltenberg. “Što znači da trebaju golemu količinu streljiva, rezervnih dijelova, kao i održavanje.”
U Ukrajini je do sada nestalno 333 djece
- Najmanje 333 ukrajinske djece nestalo je od ruske invazije 24. veljače. Ured pučkog pravobranitelja je na Facebooku napisao: “Podaci portala za potragu djece Children of War do 7. prosinca 2022. godine: 333 nestale djece, 13.112 deportiranih, 8.017 pronađenih”.
Rusija priprema odgovor na ograničenje cijene nafte
- Rusija bi na odluku G7 i EU-a o ograničenju cijene ruske nafte mogla odgovoriti zabranom prodaje ili najvišim dopuštenim popustom, izvijestio je u srijedu ruski poslovni dnevnik Vedomosti.Skupina sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, EU i Australija ograničili su od ponedjeljka cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, zaprijetivši sankcijama osiguravateljima i prijevoznicima koji budu pružali usluge za skuplje pošiljke. Kremlj i ruska vlada razmatraju tri moguća odgovora, uključujući zabranu prodaje nafte svim zemljama koje su poduprle cjenovni limit. Zabranjena bi bila izravna i prodaja preko posrednika. Druga opcija predviđa zabranu izvoza uglavljenog ugovorima koji uključuju cjenovni limit, i to za sve zemlje-odredišta. Prema trećoj opciji, izvoz ruske nafte marke Urals bio bi dozvoljen samo uz propisani maksimalni popust na međunarodne referentne cijene, izvijestio je dnevnik. Bloomberg je izvijestio da Rusija razmatra i određivanje najniže dopuštene cijene nafte u međunarodnoj prodaji, navodi Reuters.
U prometnoj nesreći u Donecku 16 mrtvih, uključujući ruske vojnike
- Više od desetak ljudi poginulo je u prometnoj nesreći u istočnoj ukrajinskoj regiji Doneck, koju većinom kontroliraju ruske snage, rekao je u srijedu proruski čelnik regije. “Tragedija na autocesti T-0517 odnijela je živote 16 ljudi, među kojima su i neki naši branitelji”, rekao je na Telegramu šef Donecka Denis Pušilin. Još četiri putnika ozlijeđeno je u nesreći koja se dogodila između Toreza i Šahtarska, dodao je Pušilin, pa izrazio “iskrenu sućut” i zaželio “brz oporavak” ozlijeđenima.
Ukrajina tvrdi da je ubijeno više od 92.000 ruskih vojnika
- Ukrajinsko ministarstvo obrane zemlje priopćilo je da je od 24. veljače do 7. prosinca ubijeno 92.740 ruskih vojnika. Dodaje se da je uništeno 2935 neprijateljskih tenkova i 5909 borbenih oklopnih vozila.
Prošli tjedan, savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je da su oružane snage te zemlje do sada izgubile do 13.000 vojnika u ratu. Vjeruje se da su njegovi komentari prva procjena ubijenih ukrajinskih vojnika od kraja kolovoza, kada je čelnik oružanih snaga rekao da je ubijeno gotovo 9000 vojnika.
"Big mistake. Big. Huge."
Vivian WardTotal combat losses of the enemy from Feb 24 to Dec 7: pic.twitter.com/EnyHmpUCAL
— Defense of Ukraine (@DefenceU) December 7, 2022
Plenković: ‘Teritorijalni ustupci Rusiji poništili međunarodno pravo’
- Teritorijalni ustupci Rusiji nakon što je ona izvršila agresiju na Ukrajinu značili bi poništenje međunarodnog prava, rekao je premijer Andrej Plenković u razgovoru za Al Jazeeru. Premijer je s katarskom televizijom razgovarao uoči hrvatske pobjede na Svjetskom prvenstvu protiv Japana, a dvadesetak minuta dug intervju objavljen je dan kasnije. Na pitanje kako vidi kraj rata u Ukrajini, Plenković je rekao da će „prije ili kasnije“ doći do mirovne konferencije i pregovora, no da je ključno osloboditi trenutno okupirani teritorij.
Predaja trenutno okupiranih teritorija Rusiji predstavljala bi „poništenje međunarodnog prava“, naglasio je. Plenković smatra da je zasad „malo vjerojatan“ prekid vojnih aktivnosti, s Ukrajinom koja napreduje i dobiva vojnu pomoć bez presedana. Komentirajući ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu, Plenković je rekao da smatra kako će ono imati utjecaja, iako shvaća da za ukrajinsku vlast to nije dovoljno jer je iz perspektive Kijeva svaka cijena previsoka.
Premijer je rekao kako hrvatska trenutno oko 70 posto potreba za plinom zadovoljava LNG-jem iz raznovrsnih izvora – Norveške, Alžira, Katara, SAD-a i Azerbajdžana. Ta je nabavka, na tržišnim osnovama, „dosta raznovrsna“, pa ovisnost o jednom izvoru plina nije zamijenjen ovisnošću o drugom. Ponovio je kako Hrvatska ide u proširenje LNG terminala na Krku, s 2,9 na 6,1 kubičnih metara plina, zbog čega se otvara mogućnost za BiH, Sloveniju, Mađarsku i Austriju. Rekao je i kako postoji interes Austrije i Njemačke za izgradnju novih plinovoda prema terminalu na Krku.
Kremlj negira planiranje nove mobilizacije
- Kremlj je izravno komentirao glasine ruske oporbe i proratnih Telegram kanala da je u planu druga mobilizacija. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov pozvao je Ruse da se oslanjaju na objave i vijesti ruskog ministarstva obrane i predsjednika, te da ignoriraju “provokativne poruke” objavljene na platformama društvenih medija.
U posljednje vrijeme sve su glasnije glasine da bi Vladimir Putin početkom sljedeće godine mogao najaviti još jedan val mobilizacije. U rujnu naredio je djelomičnu mobilizaciju 300.000 rezervista za borbu u Ukrajini.
Američki think tank Institut za proučavanje rata (ISW) rekao je da je izjava Kremlja “vjerojatno usmjerena na diskreditaciju rastućeg utjecaja ruske oporbe i proratnih Telegram kanala koji su dosljedno izvještavali o pokazateljima namjere Kremlja da nastaviti mobilizaciju 2023.” Rečeno je da Putin također pojačava mjere kako bi “spriječio mobilizirane muškarce i njihove obitelji da se žale na probleme s mobilizacijom”. Primjerice, potpisao je zakon o zabrani skupova u vladinim zgradama, sveučilištima, školama, bolnicama, morskim i zračnim lukama, željezničkim kolodvorima, te crkvama.
Britanci: ‘Ruske snage u Belgorodu ukazuju na strah od ukrajinske invazije’
- Rusija je počela širiti obrambene položaje duž svoje granice s Ukrajinom, uključujući i unutar regije Belgorod, prema britanskom Ministarstvu obrane (MOD). Ministarstvo je priopćilo da je guverner tog područja najavio da stvara “postrojbe za samoobranu”. “Prijavljeno je kopanje rovova u Belgorodu najmanje od travnja 2022. godine, ali nove konstrukcije vjerojatno su složeniji sustavi, dizajnirani za odbijanje mehaniziranog napada”, tvrde Britanci.
Postoje mogućnosti da ruske vlasti “promiču obrambene pripreme unutar međunarodno priznatog ruskog teritorija kako bi ‘potpalile patriotski osjećaj'”, dodali su, što bi moglo ilustrirati neko “istinsko, ali lažno, uvjerenje ruskih donositelja odluka da postoji vjerodostojna prijetnja invazije od strane ukrajinske snage. Nedostatak u strateškoj procjeni jedna je od kritičnih slabosti u arhitekturi središnje ruske vlade: kao što je istaknuto izvornom odlukom Rusije da napadne Ukrajinu”, pišu Britanci.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 07 December 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/9mTBxnDJgn
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/yZiVwexzFV
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) December 7, 2022
Blinken: ‘Nismo pomogli Ukrajini s napadima unutar ruskog teritorija’
- Sjedinjene Američke Države nisu ni poticale ni omogućile Ukrajincima da napadnu unutar Rusije, rekao je u utorak američki državni tajnik Antony Blinken, ali je ponovio odlučnost Washingtona da osigura da Kijev ima opremu potrebnu za obranu. “Nismo poticali niti omogućili Ukrajincima da napadnu unutar Rusije”, rekao je novinarima američki državni tajnik.
Ratni zločinac osumnjičen za obaranje leta MH17 vraća se u Moskvu
- Igor Girkin, bivši zapovjednik separatističkih snaga koje podupire Kremlj i osumnjičeni ratni zločinac kaže da se vratio u Moskvu, čime su uklonjene nade da bi ga Ukrajina mogla zarobiti. Girkin, kojem je bojni nadimak Igor Strelkov, rekao je da je pokušavao sudjelovati u sukobu u Ukrajini, ali je otkrio da nije službeno na popisu ruske vojske. Nekoć ministar obrane takozvane Narodne Republike Donjeck, Girkin je osumnjičen za izvršenje ratnih zločina u Ukrajini 2014. godine, uključujući otmice, mučenja i ubojstva civila.
Istraga Radija Slobodna Europa tvrdila je da je on odgovoran za naređivanje strijeljanja najmanje trojice muškaraca u istočnoj Ukrajini. Priznao je da je naredio pogubljenja u nekoliko intervjua i rekao da je sam ubio jednog od muškaraca. Nizozemski sud ga je osudio za pomaganje u obaranju leta MH17 Malaysia Airlinesa u Donbasu 2014. godine, pri čemu su poginula 283 putnika i 15 članova posade. Suđeno mu je u odsutnosti i osuđen je na doživotni zatvor, a sada je na međunarodnoj tjeralici.
Ukrajina se također nadala uhvatiti Girkina, nudeći nagradu od 100.000 dolara. Postojale su nade da bi mogao biti odveden s bojnog polja ako se pokuša boriti u Ukrajini, međutim, njegov povratak u Moskvu učinit će njegovo zarobljavanje malo vjerojatnijim. Pišući na Telegramu, Girkin je rekao da je bio upisan u jednu od jedinica invazijskih ruskih snaga kada je stigao u Ukrajinu. No, nekoliko tjedana kasnije doznao je da njegovo ime više nije na popisu osoblja i da je bio dio pukovnije ilegalno, što je potaknulo njegov povratak u Moskvu, piše SkyNews.
Stručnjaci: ‘Europa će prebroditi zimu unatoč energetske krize’
- Moguće je da Europa preživi zimu bez isključivanja korisnika plina unatoč smanjenoj opskrbi iz Rusije. No, čak ni hladniji domovi i povećani troškovi možda neće biti dovoljni u nadolazećim godinama, prema mišljenju analitičara, piše Telegraph. Dok Rusija ograničava opskrbu plinom Europi putem plinovoda, izbio je konkurentski rat za ukapljeni prirodni plin (LNG), zbog čega su cijene vrtoglavo porasle.
Cijene su zamrznute za kupce u zemljama uključujući Španjolsku i Francusku, ali u Belgiji i drugim zemljama dobavljači su prenijeli više troškove na krajnje korisnike. Ove je godine europska veleprodajna referentna cijena po megavat satu dosegla 300 eura prije nego što je pala na 100 eura, u odnosu na prethodni prosjek od 20 eura. “Ovo je najkaotičnije vrijeme kojem sam svjedočio svih ovih godina”, rekao je za AFP Graham Freedman, europski plinski analitičar u energetskoj konzultantskoj tvrtki Wood Mackenzie.
U Ukrajinu vraćena tijela 49 vojnika
- U Ukrajinu je vraćeno još 49 tijela vojnika, priopćilo je Ministarstvo za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija. Dodaje se da je do sada vraćeno 827 tijela vojnika otkako je počeo s radom Ured povjerenika za osobe nestale u posebnim okolnostima. “Trenutno, zajedno s agencijama za provođenje zakona, činimo sve što je moguće da vratimo tijela branitelja”, rekao je Oleh Kotenko, koji je zadužen za operaciju. “Stalno se radi na otkrivanju lokacija na kojima se vjerojatno nalaze poginuli borci”, rekao je Kotenko.
Ukrajina konstantno pregovara s Rusijom o razmjeni tijela vojnika. U sklopu operacije razmjene, u listopadu su u Ukrajinu vraćena 62 tijela.
Vijetnam se udaljava od oslanjanja na rusko oružje
- Jedan od 20 najvećih svjetskih kupaca oružja, Vijetnam, nastoji prekinuti svoje oslanjanje na kupnju ruskog oružja i zaliha. Vijetnam je desetljećima kupovao rusko oružje, poglavito zbog povremenih napetosti s Kinom. Vijetnamska vlada nada se da će postati samodostatniji i dobiti naprednu opremu koju Rusija ne može osigurati. Istovremeno, suočeni su sa pritiskom Zapada da smanji kupnju oružja iz Moskve zbog rata u Ukrajini.
Zemlja se okreće dobavljačima iz Europe, istočne Azije, Indije, Izraela i Sjedinjenih Država, prema diplomatima, dužnosnicima i analitičarima. Vijetnam bi također mogao početi izvoziti vlastito oružje, nakon jačanja domaće vojne industrije. Nguyen The Phuong, obrambeni istraživač na Vijetnamskom nacionalnom sveučilištu, rekao je da je u listopadu bilo internih rasprava o tome treba li prodati oružje Rusiji. Nikakva se odluka ne smatra izglednom, a vijetnamsko ministarstvo obrane i vanjskih poslova nije komentiralo te navode.
Šest mrtvih u Donjecku, 226 granata ispaljeno na Sumi
- Ruske snage nastavile su s granatiranjem gradova i sela u istočnoj, sjeveroistočnoj i južnoj Ukrajini. Šest ljudi je poginulo u Donjecku nakon što je bio izložen raketnoj i topničkoj vatri, prema gradonačelniku Alekseju Kulemzinu, kojeg je instalirala Rusija, piše SkyNews. CNN navodi druge brojke, pozivajući se na izjave drugog dužnosnika u okupiranom gradu. Oni tvrde da su u Donjecku poginule četiri osobe, a 19 ih je ozlijeđeno.
Jedna stanarka, Irina, rekla je novinarima “pogledajte što su učinili” dok je pokazivala prema stambenoj zgradi u kojoj je njezin stan uništen. “Tamo žive ljudi. Ljudi! Gdje pucate? Idite u polja i borite se međusobno tamo, a ne ovdje. Koliko ljudi već umire?” rekla je Irina, prenosi SkyNews.
U regiji Sumi, na granici s Rusijom, u granatiranju je ranjeno nekoliko ljudi. Guverner regije Dmitro Živicki rekao je da su ruske snage jučer ispalile 226 granata na sedam naselja.
Ukrajinska vojska tijekom noći oborila 14 iranskih dronova
- Ukrajinske oružane snage oborile su 14 napadačkih bespilotnih letjelica iranske proizvodnje u noći s utorka na srijedu, navodi se u dnevnom operativnom ažuriranju. “Tijekom proteklog dana, naše trupe su oborile 14 bespilotnih letjelica Shahed 136, 1 Orlan i 2 druge koje još nismo identificirali”, stoji u objavi AFU-a.
U utorak je zapadni dužnosnik rekao za CNN da je Rusiji posljednjih tjedana “ponestalo” iranskih napadačkih bespilotnih letjelica, ali Kremlj očekuje “ponovnu opskrbu”. Dužnosnik je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljive prirode pitanja, navodi CNN.
Guverner Dnjipra, Valentin Rezničenko ranije danas javio je da je zračna obrana Ukrajine oborila osam dronova.
Ranjena tinejdžerica, kuće uništene u noćnim napadima na Zaporižju
- U napadima na regiju Zaporižje je ranjena tinejdžerica a više kuća je uništeno. Guverner Oleksandr Staruk kazao je da su srušili šest ruskih dronova te da su sinoć i jutros Rusi proveli 54 napada.
Poljska priprema slanje sustava Patriot Ukrajini
- Njemačka je Poljskoj ponudila sustave Patriot koje bi ona skoro trebala poslati dalje, Ukrajini. Varšava je prvo odbila ponudu ali su je kasnije prihvatili. Premijer Mariuš Blaščak je kazao da bi slanje Patriota trebala ojačati obranu Poljske i Ukrajine.
Guverner Dnjipra: ‘Srušili smo osam ruskih dronova’
- Kyiv Independent javlja kako je guverner Dnjipra, Valentin Rezničenko, javio kako je zračna obrana Ukrajine oborila osam dronova. “Ruske snage napale su mjesta Marhanetska i Nikopoljska najmanje sedam puta, koristili su urugvajske sustave za lansiranje i tešku artiljeriju”, dodao je guverner. Govoreći o dronovima, kazao je da su to bili iranski Shahedi.
Per reports, Ukrainian forces downed a Russian Shahed-136 loitering munition in Zhytomyr Oblast. pic.twitter.com/wo5TZnIahe
— OSINTtechnical (@Osinttechnical) December 7, 2022
Bjelorusija premješta svoje snage i vojnu opremu
- Bjelorusija danas i sutra planira premještati vojnu opremu i sigurnosne snage kako bi provjerila njihovu reakciju na moguće terorističke napade, izvijestila je u srijedu državna novinska agencija BelTA. “Tijekom tog razdoblja planirano je premještanje vojne opreme i osoblja nacionalnih sigurnosnih snaga”, citirala je novinska agencija Vijeće sigurnosti zemlje. “To uključuje ograničeno kretanje građana određenim javnim prometnicama i površinama, a predviđena je i upotreba imitacija oružja”, rekli su.
Blinken: ‘Nismo omogućili Ukrajini da napada unutar Rusije’
- Sjedinjene Države priopćile su u utorak da nisu “omogućile” Ukrajini da izvede napade unutar Rusije, nakon niza napada bespilotnim letjelicama na vojne objekte duboko unutar ruskog teritorija. Kijev nije izravno preuzeo odgovornost, ali nije ni odbacio akciju u kojoj su ubijene tri osobe i oštećeni bombarderi dugog dometa i skladište goriva. “Nismo poticali niti omogućili Ukrajincima da napadnu unutar Rusije”, rekao je novinarima državni tajnik Antony Blinken. Washington se suzdržavao od opskrbe ukrajinskih snaga ATACMS projektilima dugog dometa koji bi mogli pogoditi teritorij Rusije iz straha da bi to moglo dovesti do izravnog sukoba između ruskih snaga te snaga SAD-a i NATO-a.