Uživo: Eksplozija plinovoda u Rusiji. Zelenski se pojavio u Bahmutu, na prvoj liniji bojišnice
Pratimo 300. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 300. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Zelenski se nenajavljeno pojavio u Bahmutu
- Napadnut plinovod koji vodi iz Rusije u Ukrajinu, troje mrtvih
- Wallace: ‘Rusija će Iranu isporučiti napredne vojne komponente’
- Naftogaz: ‘Rusija je napala ukrajinska naftna i plinska postrojenja’
- Bijela kuća: Pomno pratimo ruske trupe u Bjelorusiji
- Putin: Situacija u Donjecku, Lugansku, Zaporižji i Hersonu je vrlo teška
- SAD optužio šefa UN-a da je popustio ruskim prijetnjama
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Rusija: Četiri ukrajinske granate su pale na naš teritorij, ozlijeđena je žena
- Guverner ruske regije Kursk Roman Starovojt rekao je kako je Ukrajina ispalila granate te da je ozlijeđena jedna žena i da je nastala šteta na kućama. “Oružane snage Ukrajine ponovno su pucale na okrug Sudžanski. Najmanje četiri granate pale su u selo Mahovka. Jedna je žena ozlijeđena. U granatiranju su oštećene tri kuće, jedna od njih je ozbiljno uništena i gori”, rekao je Starovojt na Telegramu.
Šmihal: Rusija želi da Ukrajina provede blagdane u mraku
- Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je u utorak da bi se Ukrajina trebala pripremiti za nove ruske napade na svoju energetsku infrastrukturu jer Moskva želi da Ukrajinci Božić i Novu godinu provedu u mraku.
Te je primjedbe iznio nakon niza ruskih raketnih napada i napada bespilotnim letjelicama za koje ukrajinski dužnosnici kažu da su opskrbu električnom energijom u kijevskoj regiji ostavili na kritično niskoj razini, s manje od polovice potreba glavnog grada za strujom. “Popravci se nastavljaju, ali situacija je i dalje jako teška”, kazao je Šmihal na sjednici vlade.
Rekao je da radi osam nuklearnih elektrana i 10 termoelektrana, ali da je energetski deficit “značajan”. “Ruski teroristi učinit će sve da Ukrajince ostave bez struje za Novu godinu. Važno im je da Božić i Nova godina prođu u mraku u Ukrajini”, istaknuo je. “Zato se treba pripremiti za nove napade”.
Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači, kaže da su napadi na osnovnu infrastrukturu vojno legitimni. Ukrajina smatra da su napadi čiji je cilj izazivanje patnje civila ratni zločin.
Stručnjaci: Malo je vjerojatno da će se Bjelorusija uključiti u rat
- Jučerašnji razgovori između Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka u Minsku potaknuli su nagađanja da bi ruski predsjednik mogao vršiti pritisak na Bjelorusiju da se pridruži ratu.
Institut za proučavanje rata, think-tank sa sjedištem u SAD-u navodi da je “malo vjerojatno” kako će se Bjelorusija uključiti u sukob u Ukrajini. Navode da Lukašenko izbjegava sudjelovanje u invaziji s obzirom na to da Bjelorusija “mora braniti svoje granice od Zapada i NATO-a”.
Putin sutra ima važan sastanak o vojsci
- Ruski predsjednik Vladimir Putin sutra će sudjelovati na sastanku na kojem će se razgovarati o izvedbi ruskih oružanih snaga u 2022. godini, a raspravljat će se i o zadaćama vojske u sljedećoj godini, objavila je ruska režimska novinska agencija TASS.
Sastanak će biti održan u Nacionalnom centru za obranu, a na njemu će biti predstavljeni rezultati aktivnosti Oružanih snaga Ruske Federacije u 2022. godini, navodi TASS, pa dodaje da će ministar obrane Sergej Šojgu održati govor. U njemu bi trebao “izvijestiti o napretku specijalne vojne operacije (kako Kremlj naziva invaziju Ukrajine), količini oružja i vojne opreme koju je vojska dobila ove godine, konstrukcijskim radovima na vojnoj infrastrukturi te rezultatima međunarodnih aktivnosti vojske te društvene zaštite vojnog osoblja”, navodi agencija.
Na sastanku će biti vodeći zapovjednici ruskih vojnih distrikta i svih grana ruske vojske te federalni dužnosnici, objavio je TASS, dodajući da će oko 15.000 vojnih dužnosnika sudjelovati na sastanku putem video veze.
Rusija želi zaustaviti djelovanje najstarije skupine za ljudska prava
- Rusko ministarstvo pravosuđa podnijelo je tužbu za gašenje Moskovske helsinške skupine, jedne od najstarijih organizacija za ljudska prava Rusiji, objavljeno je u utorak na web stranici moskovskog suda.
Skupina, koja objavljuje godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u Rusiji, također je u priopćenju izvijestila o pokrenutom zahtjevu za raspuštanjem i zabranom djelatnosti na teritoriju Rusije. Nije još poznato na temelju čega je vlasti žele ugasiti, ali novinski portal Novaya Gazeta objavio je da je taj potez rezultat nenajavljene provjere aktivnosti organizacije koju su naredili državni odvjetnici.
Prema priopćenju, nevladina organizacija je optužena da je provodila aktivnosti izvan Moskovske regije, kršeći svoj regionalni status, posebno da je slala promatrače na suđenja ili svoje članove na događaje u drugim dijelovima zemlje. Zahtjev je podnesen u utorak i ispituje se, potvrdila je glasnogovornica moskovskog gradskog suda, koju je citirala novinska agencija Interfax.
Putin: Ruski vojnici koji se bore u Ukrajini su heroji
- Ruski vojnici koji se bore u Ukrajini, rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin, a prenosi režimska novinska agencija TASS. Govoreći na Dan sigurnosnih službi Rusije, Putin je nahvalio vojnike koji ratuju u Ukrajini, kazavši kako “svake sekunde riskiraju svoje živote”.
“Naši vojnici angažirani u zoni specijalne vojne operacije (kako Kremlj naziva invaziju Ukrajine) nesumnjivo obavljaju najteže, najodgovornije i najopasnije zadaće”, rekao je Putin, pa dodao: “Iskreno vjerujem da su svi oni heroji”.
Ruski predsjednik za kraj obraćanja je poželio “puno uspjeha” Rusima koji se bore u Ukrajini, navodi TASS.
Steinmeier poziva Xija da “iskoristi svoj utjecaj” na Putina kako bi okončao rat
- Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier pozvao je kineskog predsjednika Xi Jinpinga u utorak da upotrijebi svoj utjecaj na ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi okončao rat protiv Ukrajine, navodi se u priopćenju njemačke vlade.
Steinmeier je u telefonskom pozivu naglasio “zajednički interes Kine i Europe u okončanju rata”, uz preduvjet da se ruske trupe povuku. Steinmeier je “zamolio Xija da upotrijebi svoj utjecaj na Rusiju i da u tom smislu utječe na Putina”, navodi se u priopćenju za javnost. Steinmeier je također zahvalio predsjedniku Xiju “na jasnom odbijanju nuklearnih prijetnji Rusije”.
Tijekom jednosatnog razgovora njemački je predsjednik ponovio odlučnost Njemačke da nastavi podržavati Ukrajinu. Rekao je da Europa neće odustati od ruskih prijetnji i da je poduzela mjere opreza protiv energetske krize. Obrambena sposobnost Ukrajine i kohezija Europe ojačani su ruskom agresijom, dodao je Steinmeier, rekavši kineskom predsjedniku da se “Putin fundamentalno preračunao”.
WHO: ‘Četvrtina Ukrajinaca možda ima psihičkih problema zbog rata’
- Svjetska zdravstvena organizacija kaže da bi 10 milijuna ljudi, ili oko četvrtina stanovništva Ukrajine, moglo patiti od poremećaja mentalnog zdravlja zbog rata. “WHO procjenjuje da je do 10 milijuna ljudi u opasnosti od nekog oblika mentalnog poremećaja, od tjeskobe i stresa do težih stanja”, rekao je Jarno Habicht, predstavnik WHO-a u Ukrajini, na konferenciji za novinare u Ženevi putem video veze. Teška stanja uključuju posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
Broj slučajeva raste nakon 10 mjeseci sukoba, što je natjeralo zasebnu agenciju UN-a da pokrene online usluge podrške. Do sada je bilo najmanje 700 napada na ukrajinski zdravstveni sustav, pokazuju podaci WHO-a, a pojačani napadi Rusije na kritičnu infrastrukturu od listopada doprinijeli izazovima uzrokujući nestanke struje.
Gazprom: ‘Plin se nesmetano isporučuje unatoč eksploziji plinovoda’
- Lokalna podružnica ruske energetske tvrtke Gazprom kaže da se plin kupcima isporučuje u potpunosti kroz paralelne plinovode nakon oštećenja dijela plinovoda Urengoi-Pomary-Uzhhorod. Eksplozija na plinovodu u središnjoj Rusiji ubila je tri osobe i zaprijetila prekidom ograničene opskrbe ruskim plinom koji još uvijek stiže u Europu unatoč sankcijama na ruski izvoz.
Rusija postaje najveći opskrbljivač Kine naftom
- Kineski uvoz sirove nafte iz Rusije porastao je za 17 posto u studenom jer su kineske rafinerije požurile osigurati više tereta prije ograničenja cijena koju je nametnula skupina G7 5. prosinca. Skok je učinio Rusiju najvećim dobavljačem nafte za Kinu ispred Saudijske Arabije. Od 5. prosinca Europska unija zabranila je uvoz ruske sirove nafte, a države G7 uvele su gornju granicu od 60 dolara po barelu ruske nafte u pokušaju da ograniče sposobnost Moskve da financira rat u Ukrajini.
No, veliki popusti na rusku sirovu naftu ipak su privukli kineske kupce u studenom, posebice nezavisne rafinerije u središtu za preradu nafte Shandon, iako su neke državne rafinerije počele smanjivati kupnju zbog zabrinutosti oko zapadnih sankcija Moskvi. Kineski uvoz iz Saudijske Arabije iznosio je ukupno 6,62 milijuna tona u studenom, ili 1,61 milijun bpd, što je 11 posto manje nego prije godinu dana.
Wallace: ‘Rusija će Iranu isporučiti napredne vojne komponente’
- Rusija namjerava Iranu dati napredne vojne komponente u zamjenu za stotine dronova, rekao je u utorak britanski ministar obrane Ben Wallace. “Iran je postao jedan od glavnih vojnih podupiratelja Rusije. U zamjenu za isporuku više od 300 bespilotnih letjelica kamikaza, Rusija sada namjerava Iranu osigurati napredne vojne komponente, potkopavajući i Bliski istok i međunarodnu sigurnost”, rekao je Wallace parlamentu u sklopu izjave o sukobu Rusije i Ukrajine.
Norveški premijer: ‘Očekujte više dugoročnih ugovora za norveški plin’
- Norveške energetske tvrtke vjerojatno će sklopiti više dugoročnih ugovora o isporuci plina s europskim kupcima, na što ih je vlada ohrabrila, rekao je u utorak za Reuters norveški premijer Jonas Gahr Stoere. “Čini se da će ih biti više, više dogovora za takve poslove”, rekao je Stoere.
Govoreći dan nakon što je Europska unija postavila ograničenje na cijene plina koji kupuje, Stoere je u intervjuu također rekao da ne očekuje da će se više norveškog ukapljenog prirodnog plina izvoziti izvan Europe kao rezultat odluke zemalja EU-a. Norveška je prošle godine pretekla Rusiju kao najveći opskrbljivač plinom u Europi, s Equinorom pod državnim nadzorom kao izvoznikom broj jedan.
Poljska neće produžiti ruski naftni ugovor
- Poljski PKN Orlen objavio je kako neće produljiti ugovor za rusku naftu koji istječe u siječnju. Rafinerija je rekla da drugi dugoročni ugovor neće biti realiziran kada se uvedu sankcije, potvrdivši izvješće poljske agencije PAP. “PKN Orlen neće produžiti dugoročni ugovor, koji istječe u siječnju 2023. godine. Jedini obvezujući ugovor za isporuku ruske nafte 2023. godine prestat će se provoditi uvođenjem sankcija, za što smo spremni”, stoji u priopćenju tvrtke.
Zelenski pohvalio ukrajinsku vojsku
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je vojnicima na njihovoj “hrabrosti, otpornosti i snazi” prilikom nenajavljenog posjeta Bakmutu u utorak. “Bakmutska tvrđava. Naši ljudi. Nepokoreni od strane neprijatelja. Koji svojom hrabrošću dokazuju da ćemo izdržati i nećemo odustati od onoga što je naše”, napisao je Zelenski u poruci objavljenoj na Telegramu uz njegove fotografije iz Bakhmuta.
“Ukrajina je ponosna na vas. Ja sam ponosan na vas! Hvala vam na hrabrosti, otpornosti i snazi iskazanoj u odbijanju neprijateljskih napada”, napisao je predsjednik. Ured predsjednika Zelenskog objavio je videosnimku na kojoj se vidi kako predsjednik, odjeven u maskirnu uniformu, dijeli medalje vojnicima uz glasan pljesak ostalih.
Prilikom susreta s vojnicima na najvažnijoj točki bojišnice trenutno u Ukrajini, Zelenski je rekao kako je situacija teška, dodavši kako se nada većoj podršci Sjedinjenih Država.
SAD planira poslati precizne bombe u Ukrajinu
- Sjedinjene Američke Države planiraju poslati Ukrajini elektroničku opremu koja može pretvoriti nenavođeno zračno streljivo u “pametne bombe”, koje nude visok stupanj preciznosti ciljanja, prema više američkih dužnosnika. Očekuje se da će odluka o slanju kompleta u Ukrajinu, o kojoj je prvi izvijestio Washington Post, doći u sljedećem paketu sigurnosne pomoći Ukrajini već ovaj tjedan, rekli su izvori.
Kompleti za navođenje kombiniraju sustave navigacije i globalnog pozicioniranja, a mogu se povezati s bombama različitih težina i veličina, kako bi se stvorilo ono što Pentagon naziva streljivom za zajednički izravni napad ili JDAM. Američka vojska koristila je tehnologiju na bombama od 225 kilograma do većih bombi od 900 kilograma za udare s visokim stupnjem točnosti. Dužnosnici nisu rekli koliko će takvih kompleta, niti koja će određena vrsta, JDAM-a biti isporučena.
Precizne bombe mogle bi pomoći Ukrajini u napadu na fiksne ruske obrambene linije ili druge velike ciljeve. One se obično ispuštaju iz zračnih bombardera ili borbenih zrakoplova. Ukrajinske zračne snage trebale bi pronaći način za ciljanje i lansiranje JDAM-ova iz svojih zastarjelih zrakoplova iz sovjetske ere, slično kao što su učinile s američkim proturadijacijskim projektilima HARM ranije ove godine. Kompleti daju nenavođenim bombama domet od otprilike 20 kilometara, prema američkim zračnim snagama, što znači da ne bi dopustili Ukrajini da udari duboko u ruski teritorij.
Putin dodijelio nagrade guvernerima nezakonito pripojenih ukrajinskih regija
- Ruski predsjednik Putin dodijelio je državne nagrade guvernerima četiriju okupiranih teritorija u južnoj i istočnoj Ukrajini, koje je u rujnu nezakonito pripojila Moskva. Denisu Pušilinu, šefu Donjecke Narodne Republike; Leonidu Pasečniku, šefu Luganske Narodne Republike; Jevgeniju Balickom, načelniku regije Zaporožje; i Vladimiru Saldi, načelniku regije Herson, na svečanosti u Kremlju dodijeljena su najveća državna nagrada Ruske Federacije.
“Zajedno s Rusijom mi ćemo pobijediti”, rekao je Pušilin u svom govoru. Margarita Simonjan, glavna urednica nove državne mreže RT (bivši Russia Today), također je primila nagradu od Putina. “Hvala vam što uništavate kanibale”, rekla je Putinu tijekom svog govora zahvalnice.
Troje poginulih u eksploziji ruskog plinovoda
- Tri su osobe poginule nakon eksplozije koja je zahvatila plinovod u središnjoj Rusiji, koji dovodi plin preko Ukrajine u Europu, rekli su lokalni dužnosnici i novinska agencija TASS. Lokalni dužnosnici napisali su na Telegramu da je dotok plina kroz dionicu plinovoda Urengoi-Pomary-Uzhhorod prekinut od 13:50 sati po lokalnom vremenu.
TASS je izvijestio o troje poginulih i jednoj ozlijeđenoj osobi, pozivajući se na podatke lokalne hitne službe. Čuvaško regionalno ministarstvo za hitne situacije priopćilo je da je cjevovod eksplodirao tijekom planiranih radova na održavanju u blizini sela Kalinino, oko 150 kilometara zapadno od grada Kazana na Volgi.
Guverner: ‘Opskrba električnom energijom u Kijevu na kritičnoj razini’
- Opskrba električnom energijom u Kijevskoj regiji je na “kritičnoj” razini, s manje od polovice zadovoljenih potreba glavnog grada za strujom nakon više ciljanih ruskih raketnih i bespilotnih napada na civilnu infrastrukturu, rekli su regionalni dužnosnici. Guverner Kijeva Oleksij Kuleba rekao je da je 80 posto regije bez struje već drugi dan nakon što su ruski dronovi pogodili energetsku infrastrukturu u ponedjeljak.
“Situacija s opskrbom električnom energijom ostaje kritična. Želim naglasiti da se sa svakim neprijateljskim granatiranjem povećava složenost i trajanje popravaka”, rekao je Kuleba na Telegramu.
Nacionalni operater električne mreže Ukrenergo rekao je da može osigurati manje od polovice potrebne potrošnje u glavnom gradu Kijevu. “Opskrba kritične infrastrukture je prioritet. Očekujemo da ćemo danas moći uključiti opremu koja će omogućiti povećanje sigurnosti opskrbe, smanjenje deficita kapaciteta i povezivanje većeg broja potrošača”, poručili su iz Ukrenerga.
Napadnut plinovod koji vodi iz Rusije u Ukrajinu
- Eksplozija je odjeknula u plinovodu Urengoi-Pomary-Uzhhorod koji vodi iz Rusije kroz Ukrajinu, javlja Reuters pozivajući se na novinsku kuću RBC. Prema RBC-u, regionalno ministarstvo za hitne slučajeve u ruskoj Republici Čuvašiji, gdje se dogodila nesreća, u blizini grada Kazana u Volgi, reklo je da je primilo poziv o požaru na plinovodu, ne navodeći naziv plinovoda. Priopćeno je da, prema prvim informacijama, u incidentu nema ozlijeđenih.
A big blast reported today in Russia’s Chuvashia, on a section of the Urengoi-Pomary-Uzhhorod pipeline, which carries gas exports from Russia to Ukraine & Europe. Crazy footage from local Telegram channels: pic.twitter.com/xttTYqCkFM
— Felix Light (@felix_light) December 20, 2022
Naftogaz: ‘Rusija je napala ukrajinska naftna i plinska postrojenja’
- Ukrajinska energetska kompanija Naftogaz priopćila je da je Rusija preko noći napala ukrajinska naftna i plinska postrojenja u istočnoj Ukrajini. “Neprijateljske rakete pogodile su jedan od objekata u regiji Harkiv. Na mjestu napada izbio je požar većih razmjera čije je uklanjanje u tijeku. Nema ozlijeđenih”, stoji u priopćenju tvrtke.
Oleksij Černišov, izvršni direktor Naftogaza, rekao je da će šteta biti procijenjena nakon što hitne službe završe svoj posao, te da će sve oštećeno biti obnovljeno. Černišov je ranije ovog mjeseca rekao da su ruski napadi na Ukrajinu oštetili 350 postrojenja za prirodni plin, ali da bi proizvodnja trebala biti obnovljena do kraja godine. Rekao je da je gubitak kapaciteta za proizvodnju plina iznosio oko 700 milijuna dolara.
Zelenski se nenajavljeno pojavio u Bahmutu
- Portal Kyiv Independent javlja kako se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas nenajavljeno pojavio u gradu Bahmutu, koji se nalazi na prvoj liniji bojišnice. Zelenski se susreo s vojnicima i podijelio im nagrade, priopćio je njegov ured. Video koji je objavila državna TV prikazuje predsjednika u uniformi pancirnom prsluku kako uručuje nagrade vojnicima.
Ukrajinski predsjednik je u svom sinoćnjem obraćanju rekao da je Bahmut u Donjeckoj oblasti i dalje “vruća točka” cijele crte bojišnice od 1300 kilometara dok ruske snage i dalje nemilosrdno pokušavaju slomiti obranu Ukrajine u gradu. “Od svibnja okupatori pokušavaju slomiti naš Bahmut, ali vrijeme ide dalje, a Bakmut već lomi ne samo rusku vojsku nego i ruske plaćenike koji su došli zamijeniti izgubljene vojnike okupatora”, rekao je Zelenski.
⚡️ ⚡️ President Volodymyr Zelensky arrives in Bakhmut with an unannounced visit.
Source: Reporting by Ukrainian public broadcaster Freedom on the ground.
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) December 20, 2022
Borrell osudio Iran
- Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell u utorak je osudio iransku potporu Rusiji u ratu u Ukrajini, te represiju protiv oporbe u zemlji, ali je rekao da će EU nastaviti raditi s Iranom na obnovi iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
“Potreban sastanak s iranskim ministrom vanjskih poslova Hosseinom Amirabdollahianom u Jordanu zbog pogoršanih odnosa između Irana i EU-a”, napisao je Borrell na Twitteru uoči regionalne konferencije čiji je domaćin Jordan. “Naglašena je potreba da se odmah zaustavi vojna potpora Rusiji i unutarnja represija u Iranu. Dogovorili smo se da moramo održati otvorenu komunikaciju i obnoviti JCPOA na temelju pregovora u Beču”.
Grenland suspendirao sporazum o ribolovu s Rusijom
- Grenland je suspendirao svoj sporazum o ribolovu s Rusijom za sljedeću godinu, objavilo je ministarstvo ribarstva. Ministarstvo autonomnog danskog teritorija izjavilo je za AFP da je obavijestilo ruske vlasti da “zbog smanjenja brojnosti za nekoliko vrsta, ne postoji mogućnost razmjene kvota za 2023. godinu”. Od 1992. sporazum je Grenlandu uglavnom dopuštao lov ruskog bakalara u Barentsovom moru, dok su ruski ribari mogli pristupiti iverku u grenlandskim vodama.
Ministarstvo nije posebno spomenulo rat u Ukrajini u vezi s obustavom, no u listopadu je premijer Mute Egede rekao da će Grenland “slijediti sankcije EU-a protiv Rusije i ruskih tvrtki”, prema izvješćima lokalnih medija. EU je uvela niz paralizirajućih sankcija protiv Moskve zbog njezine invazije na Ukrajinu, pri čemu je ruskim brodovima zabranjeno pristajanje u europskim lukama. U studenom su danski autonomni Farski otoci obnovili sporazum o ribarskim kvotama s Rusijom na godinu dana unatoč ratu. Norveška, članica NATO-a, odobrila je ruskim ribarskim koćaricama izuzeće od pravila i dogovorila ulovne kvote s Rusijom u Barentsovom moru za iduću godinu.
Britanci: ‘Putin pokušava prebaciti odgovornost za neuspjehe’
- Vladimir Putin sastao se s visokim vojnim dužnosnicima kako bi “prebacio odgovornost za vojni neuspjeh” u Ukrajini, procjenjuje je britansko Ministarstvo obrane (MOD) u svojem najnovijem izvješću o ratu. “Koreografirani” sastanak, koji je uključivao načelnika Glavnog stožera Valerija Gerasimova i ministra obrane Sergeja Šojgua, također je imao za cilj prebaciti odgovornost za veliki broj smrtnih slučajeva i povećanje nezadovoljstva javnosti, dodalo je ministarstvo.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 20 December 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/Id2wCoGJlm
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/fOrx2Lr4Ad
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) December 20, 2022
Rubalj pao na najnižu razinu u posljednjih sedam mjeseci
- Rubalj je pao na najnižu razinu u odnosu na dolar u više od sedam mjeseci, dok istovremeno raste strah od mogućeg utjecaja sankcija na naftu i plin na rusku valutu. U utorak ujutro rubalj je bio 2,2 posto slabiji prema dolaru na 69,19, što je najslabija vrijednost još od 11. svibnja. Izgubio je posto posto i trgovao se na 73,54 u odnosu na euro, što je najslabiji tečaj od 6. svibnja. Pao je i u odnosu na juan, za 2,4 posto na 9,89, spustivši se na gotovo šestomjesečni minimum.
SAD optužuje UN da je popustio Rusiji zbog istrage o iranskim dronovima
- Sjedinjene Američke Države optužile su glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa da je “očigledno popustio ruskim prijetnjama” zbog ne slanja dužnosnika u Ukrajinu da pregledaju ruske bespilotne letjelice za koje Washington i drugi vjeruju da su isporučene iz Irana.
Rusija je zanijekala da su njezine snage koristile iranske bespilotne letjelice u Ukrajini i tvrdi da službenici UN-a nemaju ovlasti da putuju u Kijev kako bi istražili porijeklo bespilotnih letjelica. “Žao nam je što UN nije pokrenuo normalnu istragu ovog prijavljenog kršenja”, rekao je zamjenik američkog veleposlanika pri UN-u Robert Wood na sastanku Vijeća sigurnosti u ponedjeljak o rezoluciji o nuklearnom sporazumu s Iranom iz 2015. godine. “Razočarani smo što Tajništvo, očito popustljivo pred ruskim prijetnjama, nije izvršilo istragu koji mu je ovo vijeće naložilo”.
TASS: ‘Ruski Transneft primio zahtjeve za naftom iz Njemačke i Poljske’
- Ruski Transneft primio je zahtjeve za isporuku nafte za 2023. godinu iz Poljske i Njemačke, rekao je čelnik državnog monopola za naftovod TV postaji Rossiya-24, prenosi agencija TASS. EU se obvezala prestati kupovati rusku naftu preko pomorskih ruta od 5. prosinca, a zapadne zemlje također nameću ograničenja cijena ruske sirove nafte. No, naftovod Družba ostaje izuzet od sankcija. Izjave šefa Transnefta u suprotnosti su s prošlomjesečnim sugestijama da je Poljska namjeravala odustati od ugovora o kupnji ruske nafte.
MMF odobrio program za pomoć u promicanju donatorskog financiranja Ukrajine
- Međunarodni monetarni fond odobrio je u ponedjeljak četveromjesečni program za Ukrajinu čiji je cilj održavanje njezine gospodarske stabilnosti usred ruske invazije i pomoć u promicanju donatorskog financiranja. Rečeno je da je uprava MMF-a četveromjesečni program odobrila 9. prosinca, te da je o njemu raspravljao njegov odbor u ponedjeljak.
Program je namijenjen pomoći Ukrajini u provedbi razborite politike i “kataliziranju vanjskog financiranja”. Gavin Gray, šef misije MMF-a za Ukrajinu, rekao je da MMF procjenjuje da će Ukrajina trebati između 40 i 57 milijardi dolara vanjskog financiranja 2023. godine.
Putin naredio FSB-u da pojača nadzor stanovništva i granica
- Predsjednik Vladimir Putin naredio je Saveznoj službi sigurnosti (FSB) da pojača nadzor ruskog društva i granica zemlje kako bi se spriječio rizik izvana i djelovanje domaćih izdajnika, prenos u utorak Reuters. U govoru povodom Dana sigurnosnih službi, koji se u Rusiji uvelike slavi, Putin je rekao da “pojava novih prijetnji” znači potrebu za pojačanom obavještajnom aktivnošću.
“Moramo ojačati aktivnosti graničnih službi i FSB-a. Svaki pokušaj narušavanja (granice) mora se brzo i učinkovito spriječiti svim snagama i sredstvima koja su nam na raspolaganju, uključujući mobilne jedinice i specijalne snage”, rekao je Putin.
Ruski predsjednik je FSB-u dao naputak da maksimalno koristi operativni, tehnički i ljudski potencijal u cilju strože kontrole društva. Pojačanu budnost zatražio je i od protuobavještajnih službi, uključujući i vojnu obavještajnu službu. “Nužno je odlučno spriječiti aktivnosti stranih službi, brzo identificirati izdajnike, špijune i sabotere”, rekao je Putin. FSB, na čijem je čelu Putinov bliski suradnik Aleksandar Bortnikov, pojačano će nadzirati masovna okupljanja, strateška postrojenja i energetsku infrastrukturu.
Priznavši da invazija Ukrajine ne ide glatko, Putin je rekao da je “iznimno teško” stanje u pripojenim ukrajinskim oblastima i zatražio od FSB-a da se pobrine za sigurnost tamošnjih ljudi, njihova prava i slobode, obećavši “moderno naoružanje i opremu”. Za sada se ne vidi kraj ruske 10-mjesečne invazije na Ukrajinu pokrenute, kako tvrdi Moskva, u svrhu “denacifikacije i demilitarizacije” susjedne zemlje.
Putin: Situacija u Donjecku, Lugansku, Zaporižji i Hersonu je vrlo teška
- Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je da je situacija u četiri aneksirana teritorija – Donjecku, Lugansku, Zaporižji i Hersonu – vrlo teška, prenosi Reuters. Putin je dao izjavu u povodu Dana sigurnosnih službi koji se obilježava u Rusiji.
Bijela kuća: Pomno pratimo ruske trupe u Bjelorusiji
- Bijela kuća pomno prati ruske trupe u Bjelorusiji, kazala je glasnogovornica Karine Jean-Pierre. “SAD pomno prati rusku vojnu prisutnost u Bjelorusiji i nastavit će to raditi”, poručila je, javlja Kyiv Independent. Podsjetimo, Vladimir Putin jučer se sastao sa svojim bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenskom, a razgovor je opisao “vrlo produktivnim’.
SAD optužio šefa UN-a da je popustio ruskim prijetnjama
- Sjedinjene Države optužile su glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa da je “očigledno popustio ruskim prijetnjama” i da nije poslao dužnosnike u Ukrajinu da pregledaju bespilotne letjelice koje koristi Rusija, a za koje Washington i drugi tvrde da ih je isporučio Iran, objavio je Reuters. Rusija je, navodi se, zanijekala da su njezine snage koristile iranske bespilotne letjelice u Ukrajini i tvrdi da službenici UN-a nemaju mandat da putuju u Kijev kako bi istražili porijeklo bespilotnih letjelica.
Iran je, s druge strane, priznao da je opskrbio Moskvu bespilotnim letjelicama istaknuvši, međutim, da su one poslane prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Sjedinjene Države i Ukrajina ističu da isporuka bespilotnih letjelica iranske proizvodnje Rusiji krši rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a iz 2015. kojom se potvrđuje iranski nuklearni sporazum. Očekuju da Guterres pošalje dužnosnike u Kijev da istraže taj problem.
“Žao nam je što UN nije pokrenuo normalnu istragu tog kršenja”, rekao je zamjenik američkog veleposlanika pri UN-u Robert Wood, na sastanku Vijeća sigurnosti, u ponedjeljak, o rezoluciji iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015.