Uživo: Kijev i Moskva upravo razmijenili 60 zatvorenika, ukrajinska veleposlanstva dobila još krvavih paketa

Pratimo 286. dan ruske invazije na Ukrajinu

A Ukrainian rescue service member and a soldier inspect the area as black smoke rises after an attack on an oil reserve in Kherson on November 20, 2022, amid the Russian invasion of Ukraine. (Photo by BULENT KILIC / AFP)
FOTO: AFP

Danas je 286. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:


  • Rusija kaže da za sada nema šanse za pregovore
  • Dron pogodio rusku zračnu bazu
  • Oporba pozvala Putina na prekid mobilizacije
  • Rusija će razmijeniti 60 zarobljenika s Ukrajinom
  • Zelenski posjetio vojnike na Donjeckoj bojišnici
  • Granatirana regija Zaporižja
  • U Ukrajini izvanredna isključenja struje

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:


Zračna uzbuna u središnjoj Ukrajini

  • Sirene za zračni napad trenutno se čuju u središnjoj Ukrajini, a lokalni mediji javljaju da su se eksplozije čule u regiji Dnjepar. Kyiv Independent javlja da ukrajinska protuzračna obrana radi protiv ruskih dronova.

State Department: SAD ne potiče Ukrajinu da napada preko granica

  • SAD ne oprema niti ohrabruje Ukrajinu da izvodi napade preko svojih granica, objavio je u utorak State Department, nakon što je Ukrajina napadima na ruske zrakoplovne baze pokazala da je sposobna izvoditi akcije stotinama kilometara u dubini ruskog teritorija.

“Ne opremamo Ukrajinu za napade preko granica. Ne ohrabrujemo Ukrajinu da napada preko svojih granica”, rekao je glasnogovornik Ned Price. Dodao je da SAD oprema Ukrajinu onime što joj je potrebno za obranu teritorija. Kijev nije izrijekom preuzeo odgovornost za napade, ali ih je pozdravio. Price je rekao da nema dokaza da je napade izvela Ukrajina.


Ukrajinsko Ministarstvo zdravstva preporuča odgađanje operacija koje nisu hitne

  • Zbog prekida opskrbe strujom, ukrajinsko Ministarstvo zdravstva preporučilo je odgađanje operacija koje nisu hitne. To bi smanjilo opterećenje ukrajinskih bolnica uslijed mogućih isključenja struje, prenosi Kyiv Independent. Podsjetimo, Rusija posljednjih tjedana intenzivno napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Zelenski posjetio ranjene ukrajinske vojnike

  • U povodu Dana oružanih snaga zemlje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je ranjene vojnike u regiji Harkiv. “Puno vam hvala što ste spasili naše borce, pomogli našim herojima da prežive. Pazite na sebe, jer se brinete za Ukrajinu”, kazao je Zelenski bolničkom osoblju. Vojnicima se zahvalio na herojstvu.

Zbog novog zakona, iz ruskih knjižara povlače se knjige s LGBT tematikom

  • Knjižare u Rusiji povlače djela s LGBT tematikom nakon što je Vladimir Putin potpisao novi zakon koji proširuje zabranu LGBT propagande i ograničava “demonstriranje LGBT ponašanja”. Naime, 2013. je u Rusiji zabranjeno promoviranje “propagande netradicionalnih seksualnih odnosa” maloljetnicima. Međutim, novim se zakonom zabranjuje širenje takvih informacija i osobama starijima od 18 godina, prenosi Sky News.

Rusija razmatra donju cijenu nafte kao odgovor na G7

  • Kao odgovor na dogovor između EU-a, G7 i Australije o najvišoj cijeni za naftu isporučenu iz Rusije, rusko vodstvo razmatra uvođenje “donje cijene” za izvoz energije, izvještava Bloomberg pozivajući se na izvore. Prema Bloombergu, Moskva može provesti ograničenje ili uvođenjem fiksne cijene za rusku naftu, ili uspostavljanjem maksimalnih popusta na nju u odnosu na inozemne referentne razine. “Kremlj se ne želi suprotstavljati neutralnim državama koje kupuju rusku naftu, niti vršiti bilo kakav pritisak na njih netržišnim potezima” citira Bloomberg jedan od izvora.

Scenarij s uspostavljanjem maksimalnih popusta na naftu iz Rusije podrazumijeva uvođenje “umjetnog” popusta na ruski energent, čiji iznos trgovci neće moći prekoračiti pri izvozu nafte. Ona će se, prema Bloombergu, redovito revidirati ovisno o situaciji na tržištu.

Europska unija je 2. prosinca pristala ograničiti cijenu isporuke nafte iz Rusije na 60 dolara po barelu, a sljedeći dan su se sankcijama pridružile Australija i zemlje G7. Kremlj je odbio prihvatiti ograničenje cijena, a potpredsjednik ruske vlade Aleksander Novak rekao je da vlada razvija mehanizam za zabranu primjene novog ograničenja.


Dužnosnici EU-a obećali potporu unatoč mađarskom vetu na ukrajinsku pomoć

  • Visoki dužnosnici EU-a obećali su da će Ukrajini osigurati 18 milijardi eura financijske pomoći, nakon što je Mađarska stavila veto na oslobađanje sredstava. Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis rekao je novinarima da EU mora održati svoja obećanja Ukrajini. “Ukrajina je zemlja u ratu. Očajnički treba našu potporu i jednostavno ne možemo dopustiti da jedna država članica prekine ili odgodi ovu financijsku potporu”, rekao je Dombrovskis.

Ranije je vlada Viktora Orbána optužena za blokiranje sredstava za ukrajinske bolnice i “cinični opstrukcionizam” nakon što je Mađarska u utorak potvrdila da će blokirati pomoć Ukrajini od 18 milijardi eura.

Češki ministar financija Zbyněk Stanjura, koji je predsjedao sastankom, rekao je da će se odluka Budimpešte o blokiranju 18 milijardi eura za Ukrajinu razmotriti uz odobrenje zemalja članica EU-a za mađarski plan oporavka od koronavirusa. “Novac će ići u Ukrajinu: ili će sudjelovati 27 ili 26 država članica. Moramo moći poslati novac u Ukrajinu”, rekao je.

Zeleni europarlamentarac Daniel Freund, uporni kritičar mađarske vlade, optužio je Orbana da je zlorabio pravo veta kao nitko do sada. “On čak uzima sredstva za ukrajinske bolnice i drži ih kao taoce. EU će pronaći načina da podupre Ukrajinu čak i bez Mađarske. Ali to znači: više vremena, više truda, više troškova. Viktor Orban danas nije mogao Putinu dati ljepši poklon”. rekao je Freund.

Rumunjski europarlamentarac desnog centra Siegfried Mureşan rekao je da je mađarski veto bio razočaravajući, dodajući: “Teško je to smatrati nečim drugim osim ciničnim opstrukcionizmom”.


Ukrajina kritizira Indiju zbog kupovine ruske nafte

  • Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba osudio je u intervjuu emitiranom u utorak indijsko povećanje kupnje ruske nafte kao “moralno neprimjereno”. Dan ranije indijski diplomat branio je kupovinu ruske sirove nafte po sniženim cijenama, rekavši da je europski uvoz još uvijek manji od uvoza njegove zemlje unatoč naporima kontinenta da smanji svoju ovisnost. No, ukrajinski ministar Kuleba rekao je indijskoj televiziji NDTV da je “potpuno pogrešno” opravdavati kupnju nafte iz Rusije “tvrdnjom da Europljani čine isto”. “To je moralno neprimjereno”, rekao je.

Pojavile se snimke obaranja ruskih raketa njemačkim tenkom

  • Isječak koji se pojavio na internetu prikazuje ukrajinske trupe koje koriste samohodni protuzračni top Flakpanzer Gepard za obaranje nadolazećeg ruskog krstarećeg projektila. Ranije ovog mjeseca, Njemačka je rekla da se priprema isporučiti sedam tenkova Gepard Ukrajini, dodajući na 30 tenkova protuzračne obrane koji su već isporučeni i koji se već koriste u zemlji.

Prema časopisu Spiegel, sedam Geparda, koje popravlja minhenski proizvođač oružja Krauss-Maffei Wegmann (KMW), trebali bi stići u Ukrajinu 2023. godine. Njemačka vlada također namjerava poslati više streljiva za Geparde zajedno s dodatnim tenkovima, izvijestio je Spiegel. Opskrba streljivom za Gepard pokazala se problematičnom jer ga Švicarska, koja ima zalihe streljiva, odbija isporučiti, pozivajući se na svoj neutralni status.


Putin održao ‘sigurnosne sastanke’ nakon vala napada dronovima

  • Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s najvišim dužnosnicima o ruskoj “unutarnjoj sigurnosti”, dok je Kremlj paralelno izjavio da posljednji ukrajinski napadi dronovima predstavljaju opasnost za zemlju. Ranije u utorak, vlasti su rekle da je dron pao blizu aerodroma u ruskoj regiji Kursk koja graniči s Ukrajinom, dan nakon što je Moskva okrivila Kijev za napade dronovima na druga dva aerodroma.

Napadi bespilotnim letjelicama u ponedjeljak bili su vrlo neobični budući da su oba mjesta udaljena stotinama kilometara od ukrajinske granice. U utorak se mogla vidjeti velika količina dima koja se širila kilometrima diljem regije. Kremlj je u utorak priopćio da je Putin sazvao sastanak svog Vijeća sigurnosti kako bi se raspravljalo o tome kako osigurati “domaću sigurnost” države. Nikakvi drugi detalji nisu navedeni.

U odvojenom obraćanju novinarima, Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da vlasti poduzimaju “nužne” mjere kako bi zaštitile zemlju od ukrajinskih napada.


Separatisti: Šest ubijenih u granatiranju grada Donjecka

  • Gradonačelnik Donjecka u istočnoj Ukrajini, kojeg je instalirala Rusija, rekao je da je u napadu koja je došao od Ukrajinaca ubijeno najmanje šest civila. Grad trenutno kontrolira ruska vojska. “Preliminarni podaci pokazuju da je danas u granatiranju Donjecka ubijeno šest civila, a broj ranjenih se istražuje”, rekao je u utorak Aleksej Kulemzin, proruski čelnik grada.

Mađarska blokira pomoć Ukrajini, odgođeno glasanje o cijelom paketu

  • Mađarska je u utorak na sastanku ministara financija država članica EU-u blokirala makroekonomsku financijsku pomoć Ukrajini u visini od 18 milijardi eura, pokušavajući isposlovati da joj se odobre sredstva iz kohezijskih fondova i mehanizma za oporavak od pandemije, a češko je predsjedništvo skinulo s dnevnog reda cijeli paket. Češko predsjedništvo je planiralo da se glasa o paketu odluka koji uključuje dogovor o minimalnoj stopi korporativnog poreza, makroekonomsku pomoć Ukrajini, zamrzavanje 7,5 milijardi eura Mađarskoj i odobravanje mađarskog nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

Nakon što je Mađarska odbila dati suglasnost za makroekonomsku pomoć Ukrajini, češko predsjedništvo je odlučilo skinuti s dnevnog reda cijeli paket. “Nismo mogli usvojiti paket u cjelini, ali nismo obeshrabreni. Naša je ambicija i dalje da u siječnju počnemo isplaćivati pomoć Ukrajini”, izjavio je češki ministar financija Zbynek Stanjura. Sada se razmatra mogućnost sazivanja izvanrednog sastanka ministara financija, neki spominju sljedeći ponedjeljak, 12. siječnja. Ako situacija eskalira ne isključuje se mogućnost ni da se to pitanje nađe na dnevnom redu samita čelnika EU-a 15. i 16. prosinca.

Povjerenik za proračun Johannes Hahn rekao je da će Komisija pokušati već do sljedećeg mjeseca naći rješenje za Ukrajinu, možda kroz mehanizam pojačane suradnje, što je jedan od način da se izbjegne veto. Ali, u tom slučaju države članice trebale bi dati jamstva u svojim nacionalnim proračunima, a za to je u pojedinim državama potrebna odluka njihovih parlamenata, što može potrajati. Odluka o prijedlogu da se Mađarskoj zamrznu sredstva treba se donijeti najkasnije do 19. prosinca.


Ukrajinski dužnosnik: ‘Rusija ima sve manju zalihu preciznih projektila’

Šef ukrajinske vojne obavještajne službe rekao da Rusija ima dovoljno visokopreciznih projektila za izvođenje još nekoliko velikih zračnih napada na Ukrajinu prije nego što im ponestane zaliha. Kirilo Budanov, šef obrambene obavještajne agencije, rekao je na nacionalnoj televiziji da se ruske zalihe približavaju kraju.

U listopadu je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva (MoD) dovelo u pitanje sposobnost Rusije da lansira raketne napade dugog dometa i reklo da je ruska obrambena industrija “vjerojatno nesposobna proizvesti napredno streljivo brzinom kojom se troši”.

Sir Jeremy Fleming, šef GCHQ-a, također je skrenuo pozornost na nedostatak naoružanja u Rusiji posljednjih mjeseci. U govoru na Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (RUSI) u Londonu, rekao je da su ruski zapovjednici na terenu znali da su “njihove zalihe i streljivo pri kraju” i da su snage “iscrpljene”.


Rusija i Ukrajina razmijenile svaka po 60 ratnih zarobljenika

  • Kako je najavljeno ranije danas, Rusija i Ukrajina razmijenile su po 60 ratnih zarobljenika sa obje strane. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da će 60 oslobođenih ruskih vojnika biti prebačeno u Moskvu kako bi dobili medicinsku skrb i psihološku podršku.

Šef stožera ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak pozdravio je ukrajinske povratnike kao heroje i rekao da su među njima deseci onih koji su se držali u gradu Mariupolju, uključujući opkoljenu željezaru Azovstal, sve dok ih Rusija nije prisilila svoju predaju u svibnju. “Nastavljamo s vraćanjem branitelja Mariupolja. Na današnjem ‘popisu od 60’ njih je 34, uključujući 14 iz Azovstala. Neki su ranjeni, i dobit će svu potrebnu pomoć u Ukrajini”, rekao je Jermak.


Ukrajinska veleposlanstva dobila još ‘krvavih paketa’

  • Ukrajinska veleposlanstva primila su još “krvavih paketa”, rekao je u utorak ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. Rekao je da su ukrajinska veleposlanstva u Rumunjskoj i Danskoj primila takve pakete u utorak, piše Reuters.

Tijekom prošlog tjedna, ukrajinskim misijama u nekoliko europskih zemalja poslani su paketi koji sadrže životinjske oči, obloženi crvenom tekućinom. Za sada nitko nije preuzeo odgovornost za slanje paketa.


Dezerter pucao na policajce u Rostovu

  • Muškarac u maskirnoj odjeći otvorio je vatru na policajce u Novošahtinsku u Rostovskoj oblasti, ozlijedivši jednog policajca, potvrđeno je za Kommersant iz Ministarstva unutarnjih poslova regije Rostov. TASS doznaje kako se za napadačem traga, te da je po policajcima pucao iz mitraljeza.

Kako javlja TASS, pozivajući se na Ministarstvo unutarnjih poslova, incident se dogodio oko 12 sati po moskovskom vremenu, a tvrde i da je napadač bio dezerter. Njegov identitet još nije utvrđen.


Ankara: ‘Finska mora ukinuti embargo na oružje Turskoj’

  • Finska mora ukinuti embargo na oružje Ankari kao uvjet za dobivanje potpore Turske za njezinu kandidaturu za članstvo u NATO savezu, rekao je u utorak turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.

Finska i Švedska zatražile su pridruživanje NATO-u ove godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali dugogodišnja članica Turska odbila je podržati njihov zahtjev dok se ne ispune njeni brojni zahtjevi, uključujući zauzimanje oštrijeg stava protiv kurdskih militanata i ukidanje zabrane oružja prodajni. Dok je Švedska u rujnu ukinula embargo, koji su obje zemlje prvobitno uvele 2019. godine kao odgovor na upad Ankare protiv YPG milicije sirijskih Kurda, Finska za sada nije slijedila taj primjer.


Oporba pozvala Putina na prekid mobilizacije

  • U riskantnom potezu, ruski oporbeni političari apeliraju na Vladimira Putina da okonča djelomičnu vojnu mobilizaciju zemlje. Ruski predsjednik proglasio je djelomičnu mobilizaciju u rujnu, pozivajući 300.000 rezervista za ulazak u rat u Ukrajini. U to je vrijeme Kremlj rekao da neće trebati službeni dekret za naknadno otkazivanje mobilizacije.

Emilia Slabunova, oporbena vijećnica Karelije u sjevernoj Rusiji, rekla je da nedostatak dekreta znači da oni koji su već unovačeni ne mogu napustiti oružane snage. “Zapovjednici su odbili otpustiti neke vojnike, a žalbe nisu dovele nikamo na sudu”, rekla je. Drugi su vijećnici uputili žalbe rekavši da nepostojanje uredbe “stvara pravnu nesigurnost”, dopušta “građanima da budu i dalje unovačeni u vojsku” i “dopušta vojnim zapovjednicima da uskrate građanima otpuštanje iz službe”.

Rijetko je i riskantno za izabrane dužnosnike izazivati Kremlj zbog rata u Ukrajini, s obzirom da je Rusija uvela zakone koji prijete dugim zatvorskim kaznama za “diskreditiranje” oružanih snaga ili širenje “lažnih vijesti” o njima.


Zelenski posjetio vojnike na Donjeckoj bojišnici

  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je grad Sloviansk na prvoj liniji fronta u regiji Doneck, gdje ruske snage mjesecima izvode ofenzivu, priopćilo je predsjedništvo. Zelenski se pojavio u videu na društvenim mrežama u zimskom kaputu i stojeći pored velikog znaka u ukrajinskim plavim i žutim bojama, pozivajući na minutu šutnje u znak sjećanja na ubijene ukrajinske vojnike. Predsjednik je također nazvao vojnike “predstražom naše neovisnosti”.

Prognani ruski TV kanal: ‘Povlačenje dozvole u Latviji je nepošteno i apsurdno’,

  • Ruski nezavisni TV kanal Dozhd rekao je da su optužbe protiv njega “nepravedne i apsurdne”, nakon što je Latvija, gdje je sada sjedište te televizije, ukinula dozvolu za emitiranje. “TV kanal će prestati emitirati, ali će ostati na YouTubeu. Nastavljamo raditi i vjerujemo da su sve optužbe protiv nas nepravedne i apsurdne”, rekao je Dozhd na Twitteru.

Latvija je u utorak ukinula dozvolu za emitiranje televizije, nakon što je optužila Dožd da prikazuje poluotok Krim anektiran od Ukrajine kao dio Rusije, među ostalim navodnim kršenjima. Mrežu se također optužuje da podržava ruske vojnike, što kanal negira.


Rusija će razmijeniti 60 zarobljenika s Ukrajinom

  • Očekuje se da će Rusija primiti 60 vojnika u razmjeni zarobljenika s Ukrajinom, rekao je zastupnik iz ruske vladajuće stranke. “Rusko Ministarstvo obrane danas provodi još jednu razmjenu ratnih zarobljenika. Šezdeset ruskih vojnika vraća se kući”, napisao je na Telegramu zastupnik Državne dume Šamsail Saraliev.

Rumunjski portal: ‘Ruski projektil zamalo pao u Rumunjsku’

  • Ruski projektil ispaljen na Ukrajinu navodno je jučer pronađen u Moldaviji, nekoliko kilometara od granice s Rumunjskom, javlja Višegrad 24. Da je projektil pao u Rumunjsku, članicu NATO-a, to bi riskiralo eskalaciju rata jer se SAD zaklinje da će braniti “svaki pedalj teritorija NATO-a”, piše The Telegraph.

Rusija će do kraja godine tvrtkama zabraniti prodaju nafte po ograničenoj cijeni

  • Mehanizam kojim se ruskim tvrtkama zabranjuje prodaja nafte po ograničenoj gornoj cijeni planira se usvojiti prije kraja godine, rekao je potpredsjednik vlade Aleksander Novak. Prema njegovim riječima, detalji ovog mehanizma sada se dogovaraju s tvrtkama. “Sada razgovaramo, finaliziramo odluku. Razgovaramo s tvrtkama”, rekao je Novak novinarima prenosi novinska agencija TASS. O zabrani za sada nema nikakvih detalja.

Zemlje Europske unije, G7 i Australija dogovorile su ograničenje ruske nafte na 60 dolara po barelu, a mjera je na snazi ​​od 5. prosinca. Bloomberg je još krajem studenog izvijestio da će Kremlj zabraniti prodaju ruske nafte zemljama koje su za nju uvele gornju cjenovnu granicu. Prema njihovom pisanju, bit će zabranjeno “svako spominjanje granične cijene u ugovorima za rusku naftu ili naftne derivate”.


Kyiv Independent: ‘Macron je lakovjeran i nevjerodostojan beskičmenjak’

  • Posljednji komentari francuskog predsjednika razbjesnili su neke u Ukrajini, nakon što je sugerirao da bi zapadne zemlje trebale dati “sigurnosna jamstva” Rusiji ako se vrati za pregovarački stol. Ugledna ukrajinska novinska kuća Kyiv Independent sada je Emmanuela Macrona nazvao “beskičmenjakom”, opisavši ga “lakovjernim”.

Govoreći tijekom vikenda, Macron je rekao: “Jedna od bitnih točaka kojima se moramo pozabaviti, kao što je predsjednik Putin uvijek govorio, je strah da će NATO doći pred njegova vrata i raspoređivanje oružja koje bi moglo ugroziti Rusiju. Ta će tema biti dio tema za mir, stoga trebamo pripremiti što smo spremni učiniti, kako zaštititi naše saveznike i zemlje članice te kako dati jamstva Rusiji onog dana kada se vrati za pregovarački stol.”

U vrlo kritičnom tekstu, The Kyiv Independent rekao je da Macron “više nije vjerodostojan”. Optužilli su ga za držanje stava “Francuska zna bolje” koji je “opasan za Ukrajinu” i ustvrdili da se Rusiji ne može vjerovati da će ispuniti svoja obećanja. “Predlaganje davanja ‘sigurnosnih jamstava’ Rusiji dok Kremlj pokušava izbrisati Ukrajinu i Ukrajince s karte svijeta zvuči tipično za Macronovu aroganciju”, navodi se.

“Predlaganje pružanja pomoći ili ‘pogodovanja’ Putinu stvara moralno pogrešan presedan u kojem demokracije dopuštaju diktatorima da ih unište. Ova ogromna pogreška omogućit će Rusiji da se ponovno naoruža protiv Europe dok Ukrajina nastavlja krvlju, znojem i suzama plaćati oklijevanje Zapada”, zaključuje se u članku.


Šojgu kaže da Ukrajina vrši ‘nuklearni terorizam’ nad Zaporožjem

  • Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je da Ukrajina nastavlja granatirati nuklearnu elektranu Zaporožje, namjerno stvarajući prijetnju moguće nuklearne katastrofe. Šojgu je rekao da ruske snage poduzimaju “sve mjere” kako bi osigurale sigurnost nuklearne elektrane suočene s onim što je nazvao “nuklearnim terorizmom” iz Kijeva. Ukrajina negira da je granatirala objekt koji je od prvih dana rata pod kontrolom ruskih snaga.

Rusija kaže da za sada nema šanse za pregovore

  • Kremlj je odgovorio na komentare iz SAD-a, rekavši da je potreban pošten i dugoročan mir, ali da trenutačno “nema šanse” za razgovore. Jučer je američki državni tajnik Antony Blinken upozorio da Rusija možda traži način da se povuče iz Ukrajine bez pregovora o trajnom mirovnom sporazumu. Blinken je rekao da bi Moskva mogla tražiti lažnu izlaznu putanju kako bi se mogla odmoriti, preurediti, pregrupirati i još jednom napasti Ukrajinu.

“Jedna od stvari koje možete zamisliti je da Rusi pokušavaju pronaći izlaz. Dok Rusija ne pokaže da je zainteresirana za značajnu diplomaciju, ne može nikamo. Ono što moramo vidjeti je pravedan i trajan mir, a ne lažni mir.”, rekao je.

Prošlog je tjedna američki predsjednik Joe Biden rekao da će biti otvoren za razgovore s Vladimirom Putinom, ako je ruski čelnik zainteresiran za okončanje rata. No činilo se da razgovori između SAD-a i Rusije neće biti vjerojatni u skorije vrijeme, budući da se činilo da obje strane nisu spremne odustati od svojih zahtjeva.


Ruska državna banka VTB pod golemim kibernetičkim napadom

  • Druga po veličini ruska banka VTB pogođena je najvećim kibernetičkim napadom u svojoj povijesti, objavila je u utorak, upozorivši na privremene poteškoće u pristupu svojoj mobilnoj aplikaciji i web stranici, ali uvjeravajući klijente da su njihovi podaci i dalje sigurni. VTB je u državnom vlasništvu i priopćio je da odbija napad distribuiranog uskraćivanja usluge (DDoS), u kojem hakeri pokušavaju preplaviti mrežu neuobičajeno velikim količinama podatkovnog prometa kako bi je paralizirali.

“Tehnološka infrastruktura banke je pod kibernetičkim napadom bez presedana iz inozemstva”, rekao je VTB u priopćenju. “Najveća ne samo ove godine, nego u cijelom vremenu poslovanja banke.” Ruski vladini subjekti i državne tvrtke na meti su takvih napada zbog događaja u Ukrajini. Internetske stranice Kremlja, vodećeg prijevoznika Aeroflota i najvećeg zajmodavca Sberbank među onima su koji su doživjeli gašenja ili privremene probleme s pristupom.


Rusija ‘neće odustati od nuklearne elektrane Zaporožje’

  • Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova raspršila je sve nade da bi Moskva mogla prepustiti kontrolu nad elektranom Zaporožje, nekoliko dana nakon što je UN-ovo tijelo za nuklearni nadzor izjavilo da je dogovor o zaštiti lokacije “skoro tu”. Rekla je da “ne dolazi u obzir” izvlačenje elektrane iz kontrole Moskve ili prijenos na treću stranu. Ministarstvo vanjskih poslova tvrdilo je da se nuklearno postrojenje, koje je najveće u Europi i nalazi se u Ukrajini, nalazi na ruskom teritoriju. Rusija je početkom ožujka preuzela kontrolu nad nuklearnom elektranom, što je izazvalo strah Zapada o nuklearnoj sigurnosti.

UN-ov nuklearni nadzornik, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) pomno prati situaciju i prethodno je poslala skupinu stručnjaka da pregledaju elektranu. Prošlog je tjedna čelnik IAEA-e rekao da je dogovor o stvaranju sigurnosne zone oko elektrane “skoro tu”. Čini se da to neće uključiti Rusiju da ustupi kontrolu, s obzirom na komentare Zaharove.


Britanci: ‘Eksplozije unutar Rusije vjerojatno će biti značajan neuspjeh za Moskvu’

  • Britanska vojna obavještajna služba u svom dnevnom izvješću piše da ako Rusija procijeni da su napadi na ciljeve unutar Rusije bili namjerni, “vjerojatno će ih smatrati nekim od strateški najznačajnijih propusta u zaštiti svojih snaga od početka invazije na Ukrajinu”. Rusko će vodstvo vjerojatno “nametnuti ozbiljne sankcije ruskim časnicima za koje se smatra da su odgovorni za dopuštanje incidenta”, priopćilo je britansko ministarstvo obrane.

Više izvora izvijestilo je o eksplozijama u zračnoj bazi Engels u regiji Saratov i na aerodromu Djagiljaevo u blizini Rjazana, jugoistočno od Moskve. Tri su osobe poginule kada je u Djagiljaevu eksplodirao spremnik za gorivo, dok su dva teška bombardera Tu-95 BEAR navodno oštećena u Engelsu. Ministarstvo obrane priopćilo je da uzroci eksplozija nisu potvrđeni, a ta mjesta su “mnogo dublje u Rusiji” od prethodnih eksplozija.

Zračna baza Engels je baza za više od 30 teških bombardera, koji doprinose nuklearnom odvraćanju Rusije i često su korišteni za lansiranje konvencionalnih krstarećih projektila na Ukrajinu, priopćilo je britansko Ministarstvo obrane. Bombarderi će vjerojatno biti privremeno premješteni na aerodrome za raspršivanje kao odgovor, dodaje se.


Pola Kijeva je bez struje

  • Otprilike polovica regije koja okružuje glavni grad Ukrajine bit će bez struje u nadolazećim danima, rekao je regionalni guverner Kijeva. Njegovo upozorenje uslijedilo je nakon što je ukrajinski predsjednik Zelenski rekao da će u mnogim regijama morati doći do “hitnih isključenja struje”. “Učinit ćemo sve da vratimo stabilnost”, rekao je u Zelenski kasnonoćnom video obraćanju.

Rusija opetovano napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu, tvrdeći da je to pokušaj degradacije vojske njezina protivnika. Ukrajina kaže da su napadi usmjereni na civile i ostavljaju milijune podložnima niskim temperaturama. DTEK, najveći privatni dobavljač energije u Ukrajini, morao je isključiti jedno postrojenje s električne mreže zbog štete od jučerašnjih napada. Rečeno je da je objekt bio meta 17 puta u posljednja dva mjeseca.

“Potreban je dan ili dva da se uspostavi normalna proizvodnja u sustavu”, rekao je Volodimir Kurditski, čelnik nacionalnog operatera električne mreže Ukrenergo, za ukrajinsku televiziju. U međuvremenu, sve vodocrpne stanice i rezervni vodovi u regiji Odesa ostali su bez struje, a opskrba vodom je prekinuta. U Kramatorsku, gradu u regiji Donjecka pod kontrolom Ukrajine, 370 stambenih zgrada ostalo je bez grijanja zbog nestanka struje, rekao je gradonačelnik grada.


Latvija oduzela dozvolu prognanom ruskom TV kanalu

  • Latvija je priopćila da povlači licencu za emitiranje protjeranom ruskom nezavisnom kanalu Dožd (Kiša) zbog niza kršenja pravila, uključujući prikazivanje poluotoka Krima pripojenog Ukrajini kao dijela Rusije. “TV Rain prestat će emitirati 8. prosinca”, rekao je na Twitteru Ivars Abolins, čelnik latvijskog Nacionalnog vijeća za elektroničke masovne medije, dodajući: “Zakone Latvije moraju poštovati svi”.

Vijeće sigurnosti UN-a održat će sastanak o Ukrajini

  • Vijeće sigurnosti UN-a održat će u danas sastanak o humanitarnoj situaciji u Ukrajini, najavio je prvi zamjenik stalnog predstavnika pri UN-u Dmitri Poljanski. “Zapadnjaci su za 6. prosinca ponovno sazvali sastanak Vijeća sigurnosti o Ukrajini, a za temu su odabrali humanitarna pitanja i zaštitu djece”, napisao je na svom Telegram kanalu. Sastanak će se održati u 18 sati po moskovskom vremenu, odnosno u 16 sati po zagrebačkom vremenu.

Intenzivne borbe kod Bahmuta

  • Nastavljaju se žestoke borbe u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck, posebice u području Bahmuta, piše Sky News. Ruske snage pokušavaju zauzeti grad od kolovoza, a to je jedno od rijetkih područja u Ukrajini gdje su moskovske trupe u ofenzivi. Ukrajinska vojska priopćila je danas da je odbila ruske napade u ili oko sedam naselja u Donjecku, uključujući Bahmut. Samo oko 12.000 ljudi ostalo je u gradu, što je pad u odnosu na 80.000 prije rata, rekao je kasno sinoć guverner Donjecka Pavlo Kirilenko.

Rusija razmjestila raketne sustave na Kurilskom otoku

  • Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je razmjestilo mobilne obrambene raketne sustave na sjevernom Kurilskom otoku – dijelu strateški lociranog lanca otoka koji se proteže između Japana i ruskog poluotoka Kamčatke.

Japan polaže pravo na južne Kurilske otoke koje drži Rusija, a koje Tokio naziva Sjevernim teritorijima. Radi se o teritorijalnom sporu koji datira još od kraja Drugog svjetskog rata kada su ih sovjetske trupe zauzele i istisnule Japan. Ruski raketni sustav Bastion, koji ima projektile s dometom do 500 km, raspoređen je na otoku Paramušir u sjevernom dijelu Kurilskog otočja, priopćilo je u ponedjeljak rusko ministarstvo obrane.


Novi napadi

  • Rusija je tijekom noći počela napade na regiju Zaporižje, izjavio je Oleksandr Staruh, šef regionalne vojne uprave. Napadi su oštetili kritičku infrastrukturu i stambene zgrade, dodao je, ali nema poginulih ni ozlijeđenih.

Dron pogodio Kursk u Rusiji

  • Ukrajinci su dronom napali aerodrom u regiji Kursk na teriroriju Rusije, pogodivši spremnik za skladištenje nafte. “Nije bilo žrtava. Požar je lokaliziran. Sve hitne službe rade na licu mjesta”, izjavio je na kanalu Telegram regionalni guverner Roman Starovojt. Do napada je došlo dan nakon što su pogođene dvije ruske zračne luke, također dronom.

Istraživački novinar Bellingcata objavio je video koji prikazuje dim u zračnoj luci na koju je Ukrajina pokrenula udare:


Sumska oblast jučer napadnuta 84 puta

  • Rusija je jučer 84 puta ispalila paljbu na sumsku oblast, kazao je guverner Dmitro Živitski. Napadnut je samostan za muškarce, a oštećene su administrativna i gospodarska zgrada. Životinje u farmi su uginule od šrapnela, dodao je guverner.

Nakon novih napada u cijeloj Ukrajini isključenja struje

  • Ukrajinska energetska kompanija Ukrenergo upozorila je u jučer da će na cijelom području zemlje danas biti na snazi isključenja struje zbog novih ruskih napada na elektroenergetski sustav.

“Zbog posljedica raketiranja (…) u svim dijelovima Ukrajine uvode se izvanredna isključenja struje kako bi se održala ravnoteža između proizvodnje i potrošnje. Struja će se poglavito osigurati za važnu infrastrukturu”, objavio je Ukrenergo na Telegramu.