Uživo. Amerika prvi put odobrila prijenos imovine ruskog oligarha u Ukrajinu, Kremlj se povlači iz važnog sporazuma o naoružanju
Pratimo 441. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 441. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Rusija: ‘Oborili smo neprijateljski dron u Kursku’
- Japan spreman otvoriti Ured NATO saveza za vezu, prvi takav u Aziji
- U ruskim napadima ubijeno dvoje, a ozlijeđeno petoro osoba
- Rusija naredila evakuaciju iz NE Zaporožje, pa ju blokirala
- Postaja ruskog naftovoda napadnuta u ‘terorističkom’ incidentu
- Poljska pozvala ruskog veleposlanika zbog incidenta s mlažnjakom
- Rusija se povlači iz važnog sporazuma o naoružanju
- Ukrajina: Rusi su granatirali oblast Herson
- UN: Navalnom treba hitna medicinska skrb
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Turski ministar: Crnomorski sporazum bi se mogao produžiti za još dva mjeseca
- Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je u srijedu da smatra da bi se ukrajinski Crnomorski sporazum o žitaricama mogao produžiti za barem još dva mjeseca, dok su dužnosnici uključenih strana održali prvi dio pregovora o produžetku sporazuma u Istanbulu. Rusija je rekla da neće produžiti sporazum nakon 18. svibnja ako se ne zadovolji lista zahtjeva da se uklone prepreke njihovom vlastitom izvozu žitarica i gnojiva. Cavusoglu je govorio pred novinarima po povratku sa svoga puta u Moskvu.
Rekao je da je među pitanjima o kojima je raspravljao sa svojim kolegom Sergejom Lavrovim tijekom posjeta i sporazum o žitaricama i da se nada da može doći do pozitivnog rezultata u Istanbulu, gdje se pregovori trebaju nastaviti u četvrtak. “Mislim da možemo ostvariti rezultat da sporazum produžimo na barem još dva mjeseca”, rekao je Cavusoglu.
UN i Turska su dogovorili Crnomorski sporazum o izvozu žitarica prošlog lipnja kako bi pomogli u ublažavanju globalne prehrambene krize koja je pogoršana ruskim ratom u Ukrajini. Dužnosnici iz Rusije, Ukrajine, Turske i UN-a čine Zajednički koordinacijski centar (JCC) u Istanbulu, koji provodi sporazum.
Manjak ruskog proračuna u prvom kvartalu 44 milijarde dolara
- Deficit ruskog državnog proračuna u prvom kvartalu 2023. dosegao je 43,8 milijardi dolara, pokazuju u srijedu podaci ministarstva financija u vrijeme dok Mokva nastavlja nemilice trošiti a prihodi od prodaje energenata oštro padaju. U istom razdoblju prošle godine Rusija je imala višak od 14,3 milijarde dolara, ali su troškovi vojne kampanje u Ukrajini i zapadne sankcije na plin i naftu teško pogodili državnu blagajnu.
Povećana proizvodnja oružja i golema državna potrošnja održavaju rusku ekonomiju živom, ublažavajući utjecaj zapadnih sankcija i omogućujući Moskvi da nastavi s kampanjom u Ukrajini. U samo četiri mjeseca ove godine, manjak je u travnju bio 17 posto veći u odnosu na vladine projekcije. Rashodi su u odnosu na 2022. porasli 26,3 posto, a prihodi pali za 22,4 posto.
Ministar financija Anton Siluanov je nekoliko puta rekao da proračunski manjak ove godine neće biti veći od dva posto BDP-a, iako se s time ne slaže većina analitičara. Siluanov je nedavno rekao da su za ostvarenje toga cilja ključni prihodi od prodaje nafte i plina koji su na godišnjoj razini pali 52,3 posto.
UN: Navalnom treba hitna medicinska skrb
- Ujedinjeni narodi pozvali su Rusiju da Alekseju Navalnom pruži “hitnu i sveobuhvatnu” medicinsku skrb nakon izvješća da mu se zdravstveno stanje pogoršava. Ruski oporbeni čelnik služi kaznu od 11 i pol godina zatvora zbog optužbi za prevaru i nepoštovanje suda. “Potresena sam sve lošijim zdravstvenim stanjem Navalnog i nedostatkom zadovoljavajuće dijagnoze i medicinskog tretmana”, rekla je posebna izvjestiteljica UN-a Alice Edwards.
Ukrajina: Rusi su granatirali oblast Herson
- U ruskom granatiranju Kahovskog okruga u oblasti Herson ubijena je žena, priopćio je ukrajinski ured glavnog tužitelja. Ruske snage su navodno granatirale okrug oko 17 sati. U napadu su oštećeni stambeni i poljoprivredni objekti.
SAD odobrio prijenos zaplijenjene ruske imovine u Ukrajinu
- SAD je prvi put odobrio prijenos oduzete ruske imovine u Ukrajinu. Radi se o imovini ruskog oligarha Konstantina Malofejeva optuženog da je financirao Ruse koji promiču separatizam na Krimu. “Iako je ovo prvi prijenos oduzetih ruskih sredstava za obnovu Ukrajine, neće biti posljednji”, rekao je američki državni odvjetnik, Merrick Garland.
Latvija i Kanada kreću sa zajedničkom obukom ukrajinskih vojnika
- Latvija i Kanada počet će 15. svibnja obučavati ukrajinske vojnike u Latviji, priopćila je danas kanadska vlada.
Češka bi mogla dati Ukrajini dati svoje avione
- Češka bi mogla dati Ukrajini neke od svojih borbenih zrakoplova L-159, rekao je predsjednik Petr Pavel. L-159 je zrakoplov češke proizvodnje namijenjen za zračnu potporu kopnenim snagama, izviđanje te djelomično i za zračne borbene misije. “Trebali bismo razmisliti možemo li Ukrajini poslati svoje zrakoplove L-159, oni bi mogli pomoći pri protuofenzivi”, rekao je Pavel. U Češkoj vlada odlučuje o isporuci vojne pomoći.
Rusija ukinula zabranu letova u Gruziju
- Rusija je obnovila bezvizni režim za državljane Gruzije i ukinula zabranu izravnih letova između dvije zemlje uvedenu 2019. godine, prema izvršnoj uredbi objavljenoj na službenim stranicama ruske vlade. U priopćenju, ruski ministar prometa rekao je da će ruske zračne kompanije sedam puta tjedno letjeti između Moskve i Tbilisija. Rečeno je da je Rusija željela “olakšati uvjete komunikacije i kontakata između ruskih i gruzijskih državljana.”
Bivši njemački kancelar bio na proslavi Dana pobjede u veleposlanstvu
- Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder prisustvovao je na proslavi Dana pobjede koja se održavala u ruskom veleposlanstvu u Berlinu. Na proslavi su također bili članovi krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku i krajnje lijeve stranke Linke. Obje stranke su kritizirale sankcije nametnute Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.
Zatražen zatvor za ženu zbog uvredljive poruke na grobu Putinovih roditelja
- Državno odvjetništvo u Sankt Peterburgu zatražilo je trogodinšnju uvjetnu zatvorsku kaznu za ženu koja je ostavila bilješku “uvredljiva sadržaja” na grobu roditelja predsjednika Vladimira Putina, objavila je u srijedu udurga za ljudska prava OVD-Info.
Istraga za kazneno djelo otvorena je u listopadu protiv Irine Cibaneve (60), za koju je istraga istog mjeseca utvrdila da je postavila bilješku na gradskom groblju. Ruski portal Mediazona izvijestio je da se u bilješci majka i otac Vladimira Putina spominju kao “roditelji luđaka” i navodi da se “cijeli svijet moli za njegovu smrt”. “Smrt Putinu, odgojili ste nakazu i ubojicu”, stoji u poruci.
Vlasti su optužile Cibanevu prema zakonu o kršenju dostojanstva mrtvih i grobišta “na temelju neprijateljske politike”. Nakon uhićenja Cibanevoj je privremeno određen kućni pritvor. Cibaneva nije opovrgnula da je ona autorica poruke, dodaje Mediazona. Rekla je da je poruku napisala pošto je odgledala vijesti i “shvatila da je sve jako zastrašujuće, sve je tužno i mnogo je mrtvih”.
Rusija se povlači iz važnog sporazuma o naoružanju
- Rusija se priprema službeno povući iz Sporazuma o konvencionalnom oružanim snagama u Europi (CFE Treaty), prema nalogu predsjednika Vladimira Putina koji je Kremlj objavio u srijedu. Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov zadužen je za raspravu u parlamentu. Sam nacrt zakona o povlačenju još nije stigao u Dumu, donji dom ruskog parlamenta. Sporazum CFE postavlja gornje granice za stacioniranje teškog naoružanja na europskom kontinentu. To uključuje borbene tenkove i pješačka borbena vozila, teško topništvo, borbene zrakoplove i helikoptere.
Moskva je bila jedan od supotpisnika sporazuma 1990., ali je većinu njegove provedbe suspendirala 2007. godine. Od 2015. godine, godinu dana nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, Rusija također više ne sudjeluje na sastancima savjetodavne skupine. Početkom godine Rusija je suspendirala i ugovor o kontroli nuklearnog naoružanja Novi Start, koji je još bio na snazi kao posljednji veliki sporazum o razoružanju između Rusije i Sjedinjenih Država.
Kanada i Latvija će obučavati ukrajinske trupe
- Kanada i Latvija pomoći će u obuci ukrajinskih trupa. Dvije zemlje će zajedno predvoditi ukrajinske vojnike na latvijskom tlu od 15. svibnja, rekla je u srijedu kanadska ministrica obrane Anita Anand. “Program obuke nadopunit će druge kanadske napore u obuci ukrajinskih vojnika u Ujedinjenom Kraljevstvu i Poljskoj”, rekla je Anand, obraćajući se novinarima zajedno sa svojom latvijskom kolegicom Inarom Murniece u Ottawi.
Prigožin se opet žali da njegovi plaćenici u Bahmutu ne dobivaju dovoljno streljiva
- Šef ruske plaćeničke skupine Wagner, Jevgenij Prigožin, požalio se u srijedu da njegovi borci još uvijek ne dobivaju dovoljno granata od službenog ministarstva obrane kako bi poduprli, kako je tvrdio, njihovo napredovanje u istočnom ukrajinskom gradu Bahmutu. U audio poruci u srijedu, rekao je da je ministarstvo obrane, koje je obećalo osigurati da sve borbene postrojbe imaju resurse koji su im potrebni, održavalo duge sastanke o pitanju granata, ali da nije bilo pomaka.
“Ne dobivamo dovoljno granata, dobivamo samo 10 posto. Prolazimo s minimalnom količinom granata”, rekao je Prigožin, dodavši da njegovi plaćenici unatoč tome nastavljaju napredovati u Bahmutu. Prigožin je rekao da je rusko vodstvo zatražilo od ministarstva obrane da provjeri status Wagnerovog zahtjeva za granatom, ali da birokracija usporava proces.
Kremlj napada Poljsku zbog ‘neprijateljskog čina’
- Poljska je ranije danas pozvala ruskog veleposlanika zbog, kako je nazvala, “ozbiljnog međunarodnog incidenta” koji uključuje ruski borbeni zrakoplov i zrakoplov poljske granične straže iznad Crnog mora. Kao daljnji znak pogoršanja odnosa između dviju zemalja, Kremlj je rekao da je odluka Poljske da preimenuje ruski grad Kalinjingrad u svojim službenim dokumentima “neprijateljski čin”. Kalinjingrad je bio poznat pod njemačkim imenom Koenigsberg do nakon Drugog svjetskog rata, kada ga je pripojio Sovjetski Savez i preimenovao u čast sovjetskog političara Mihaila Kalinina.
No Varšava je jučer rekla da Kalinjinova povezanost s masakrom u Katynu 1940. – kada su sovjetske snage pogubile tisuće poljskih vojnih časnika – ima negativne konotacije i da bi se grad sada trebao zvati Krolewiec, kako se zvao kada je njime vladala Kraljevina Poljska u 15. i 16. stoljeću. “Trenutno rusko ime ovog grada je umjetno krštenje koje nije povezano ni s gradom ni s regijom”, rekao je poljski odbor za geografsku standardizaciju.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da ta odluka “graniči s ludilom”. “Znamo da je kroz povijest Poljska s vremena na vrijeme skliznula u ovo ludilo mržnje prema Rusima”, rekao je Peskov na dnevnoj konferenciji za novinare.
Njemačka kupuje nova borbena vozila vrijedna 1,5 milijarde eura
- Njemačka će kupiti dodatnih 50 borbenih vozila Puma u ukupnoj vrijednosti od 1,5 milijardi eura za svoje oružane snage, rekla su Reutersu dvojica sudionika parlamentarnog proračunskog odbora koji je u srijedu odobrio kupnju. Berlin je povećao izdatke za obranu nakon ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, slanjem oružja Kijevu i obnavljanjem vlastitih vojnih zaliha.
Francuska traži od Kine da razgovara s Rusijom o ratnoj ‘slijepoj ulici’
- Francuska je od Kine zatražila da “iskoristi svoje odnose s Rusijom” kako bi shvatila da je u “slijepoj ulici” u svom ratu s Ukrajinom. Francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna rekla je na sastanku vlade da bi Peking trebao pozvati Moskvu da se “vrati miru”, prema brifingu za medije nakon završetka sastanka. “Potrebno je da Kina iskoristi svoje odnose s Rusijom kako bi Rusija bolje shvatila da je u slijepoj ulici i poručila Rusiji da se urazumi”, rekla je Colonna.
Kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang posjetit će Francusku, Njemačku i Norvešku ovaj tjedan, objavio je Peking u ponedjeljak, dok Kina nastoji djelovati kao posrednik u ukrajinskom sukobu. Prvi poziv između predsjednika Kine i Ukrajine od početka rata dogodio se prošlog mjeseca.
Ukrajina tvrdi da je ruska brigada pobjegla iz predgrađa Bahmuta
- Ukrajinska vojna postrojba rekla je u srijedu da je rastjerala rusku pješadijsku brigadu s bojišnice blizu Bahmuta, potvrdivši time izjavu čelnika ruske privatne vojske Wagner da su ruske snage pobjegle. General pukovnik Oleksandr Sirski, koji predvodi ukrajinske kopnene snage, rekao je da su se ruske postrojbe u nekim dijelovima Bahmuta povukle do dva kilometra kao rezultat protunapada. Nije otkrio detalje.
Postrojbe Wagnera predvodile su mjesecima duge ruske napade na grad na istoku Ukrajine, no ukrajinske snage kažu da je ofenziva u zastoju. Moskva nije komentirala izvještaje da je njezina odvojena 72. motostreljačka brigada napustila pozicije u jugozapadnim predgrađima Bahmuta. Ruska brigada obično se sastoji od nekoliko tisuća vojnika. Bahmut je primarna meta velike ruske zimske ofenzive i poprište najkrvavijih bitaka u Europi od Drugog svjetskog rata.
Šef Wagnera, Evgenij Prigožin, koji je iznova optuživao regularne ruske oružane snage da ne podupiru valjano svoje vojnike, rekao je u utorak da je ruska brigada napustila svoje pozicije. “Naša vojska bježi. 72. brigada profućkala je tri kvadratna kilometra ovo jutro, gdje sam izgubio oko 500 ljudi”, rekao je Prigožin.
Ukrajinska istočna vojna komanda rekla je da je ruska brigada teško oštećena, iako je rečeno da Rusija i dalje pokušava zauzeti ostatak grada. “Nažalost, nisu uništili cijelu rusku brigadu još”, rekao je u televizijskom obraćanju Serhij Čerevatji, glasnogovornik istočne vojne komande.
Ukrajina tvrdi da Rusija blokira evakuaciju Zaporožja
- Ukrajinska vojska tvrdi da Rusija sprječava radnike i njihovu rodbinu da napuste Zaporožje, unatoč tome što je organizirala njihov odlazak iz elektrane. U srijedu je ukrajinska državna energetska tvrtka Energoatom rekla da će oko 3100 ljudi biti povučeno iz grada iz Enerhodara, uključujući 2700 njih koji su potpisali ugovore s ruskom tvrtkom instaliranom.
Često su izdavana upozorenja o tome koliko je opasna situacija u elektrani od invazije prošle godine. Međutim, situacija izgleda gore nego što se na prvi pogled mislilo. U svom dnevnom ažuriranju u srijedu ujutro, Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga rekao je: “U Enerhodaru su ruski okupatori organizirali takozvanu ‘evakuaciju’ za članove obitelji zaposlenika nuklearne elektrane Zaporožje. Ipak, djelatnici elektrane ne smiju napuštati grad”.
U ruskim napadima ubijene dvije, a ozlijeđeno pet osoba
- Dva ukrajinska civila ubijena su, a pet je ranjeno u ruskim napadima u utorak, objavio je vojni medijski centar zemlje. Ruske snage koristile su granate u napadima na 126 naselja diljem Ukrajine, dodaje se.
“Prema informacijama koje je pružio Situacijski centar Ministarstva obrane Ukrajine, ruske su trupe prošlog dana granatirale devet regija Ukrajine. Različitim vrstama naoružanja (minobacači, tenkovi, topništvo, MLRS, PZO sustavi, bespilotne letjelice i taktičke letjelice) granatirano je ukupno 126 naselja, a pogođena su 153 infrastrukturna objekta. Prema preliminarnim izvješćima, dvije su osobe poginule, a pet ih je ranjeno”, navodi se u izvješću.
Kuleba s nizozemskim ministrom vanjskih poslova: ‘Idemo prema F-16’
- Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba sastao se u srijedu sa svojim nizozemskim kolegom, rekavši da “idemo prema borbenim zrakoplovima F-16” i “novim isporukama oružja”. Kuleba je na Twitteru napisao da se “nadovezuje” na prošlotjedni posjet predsjednika Volodimira Zelenskog zemlji.
On my way to Guatemala, I didn’t miss a chance to catch up with a true friend @WBHoekstra. Following up on President @ZelenskyyUa’s visit to the Netherlands, we are moving toward F-16s, the NATO Summit, and new supplies of weapons. pic.twitter.com/TOPt9NnC4o
— Dmytro Kuleba (@DmytroKuleba) May 10, 2023
Postaja ruskog naftovoda napadnuta u ‘terorističkom’ incidentu
- Ruski operater naftovoda Transneft rekao je da je postaja na naftovodu Družba koji vodi prema Europi u graničnom području između Rusije i Ukrajine bila meta “terorističkog” napada. Transneft je rekao da nitko nije ozlijeđen u incidentu, koji je nazvao “terorističkim napadom”, prenosi TASS. “Rano jutros pokušan je teroristički čin protiv sustava naftovoda Družba na benzinskoj stanici u Brjansku. Kao rezultat toga, nitko nije ozlijeđen. Nadležna tijela istražuju okolnosti događaja”, rekao je glasnogovornik Transnefta za TASS.
Rano u srijedu, Baza, Telegram kanal povezan s ruskim agencijama za provođenje zakona, izvijestio je da su napadnuta tri prazna rezervoara nafte na benzinskoj postaji naftovoda Družba. Rečeno je da nije bilo curenja informacija nakon napada.
Opskrba ruskom naftom putem naftovoda izgrađenog u Sovjetskom Savezu nije sankcionirana, no europske zemlje smanjuju korištenje rute zbog sankcija protiv Moskve. Naftovod Družba napadnut je nekoliko puta nakon početka rata.
Moskovski profesor: ‘Ruska javnost sada sve više prihvaća mogućnost poraza’
- Uvid u trenutno raspoloženje ruskog naroda ponudio je Grigorij Borisovič Judin, poznatiji kao Greg Judin, sociolog i voditelj političke filozofije na Moskovskoj školi društvenih i ekonomskih znanosti. Judin sugerira da, dok izraz “poraz” nitko nije izgovorio u odnosu na sukob u njegovim prvim mjesecima, sada se to događa “stvarno često”. “Dok većina u Rusiji ostaje distancirana i radije izbjegava loše misli, oni koji se usuđuju razmišljati sve više prihvaćaju da će rat vjerojatno završiti porazom”, napisao je Judin u nizu objava na Twitteru.
“To se možda najviše odnosi na one koji su skloni podržati Putina u ovom ratu iz ovog ili onog razloga (uglavnom jer ne uspijevaju napraviti razliku između Putinovih i nacionalnih interesa). To je raspoloženje koje primjećujem kod ljudi iz raznih industrija.”
Primjećujući česte i istaknute kritike ratnih napora od strane vojnih osoba, uključujući financijera Wagner grupe Jevgenija Prigožina i čečenskog vođe Ramzana Kadirova, Judin kaže: “Cijela javna borba između feudalnih gospodara rata čini izuzetno teškim zamisliti da ova vojska postigne bilo kakav uspjeh. Njihov jezik projektira poraz, a to je ono što često čujem – ‘Ne znam kako ovo uopće može završiti pobjedom'”.
Premda Judin priznaje da nije vojni stručnjak, kaže da njegovo razumijevanje morala među vojnicima znači da se “ne bi iznenadio da ruska vojska padne nakon nekoliko neuspjeha”. Judin dalje naglašava važnost načina na koji se poraz Rusije predstavlja javnosti. “Poraz Putinovih groznih planova treba odvojiti od poraza Rusije. Umjesto da pokušavamo shvatiti koji će dio Ukrajine biti dovoljan za Putina, krajnje je vrijeme da razmislimo koji su troškovi i mogućnosti za Rusiju nakon Putinova poraza i uklanjanja”, zaključuje Judin.
This is a task for both the conversation between Russians and an international dialogue. There is no doubt Putin will do everything possible to preclude this conversation. But the sooner the solution emerges, the faster this war ends with justice 23/23
— Greg Yudin (@YudinGreg) May 9, 2023
Kremlj odbio komentirati pregovore o crnomorskom žitu
- Kremlj je odbio komentirati napredak pregovora usmjerenih na produženje crnomorskog sporazuma o žitu, koji olakšava izvoz žita iz ukrajinskih luka. Moskva je zaprijetila da će napustiti sporazum kada istekne 18. svibnja, ako se ne ukinu “zapreke izvozu žitarica i gnojiva”. Ranije u srijedu, ruska novinska agencija Tass sugerirala je da je dogovor blizu. Ukrajina je tražila dugoročnije produženje i sugerirala da bi željela vidjeti dodatne luke uključene u sporazum. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je ruski stav “dobro poznat” i da je rad na dogovoru u tijeku.
Peskov se potom osvrnuo na smrt novinara AFP-a Armana Soldina u istočnoj Ukrajini, pa je rekao da je Kremlj ožalošćen. Dodao je da su okolnosti njegove smrti pod raketnim udarom u blizini Bahmuta “nejasne”. “Moramo razumjeti okolnosti smrti ovog novinara. Možemo samo izraziti tugu po ovom pitanju, rekao je Peskov. Daljnja pitanja preusmjerio je na ministarstvo obrane.
Poljska pozvala ruskog veleposlanika zbog incidenta s mlažnjakom
- Poljska je pozvala ruskog veleposlanika zbog incidenta koji s ruskim borbenim zrakoplovom i zrakoplovom poljske granične straže iznad Crnog mora, rekao je glasnogovornik poljskog ministarstva vanjskih poslova. Zrakoplov poljske granične straže u patroli granične agencije Europske unije Frontex za dlaku je izbjegao sudar s ruskim borbenim zrakoplovom iznad Crnog mora u blizini Rumunjske 7. svibnja, objavile su Rumunjska i Poljska. Ministarstvo vanjskih poslova Poljske, koja je članica NATO-a, nazvalo je to “ozbiljnim međunarodnim incidentom”.
Dvojica muškaraca završila u zatvoru jer ne žele u rat
- Dvojica ruskih vojnika s Kamčatke, na dalekom istoku Rusije, osuđena su na dvije i pol godine zatvora jer su se odbili boriti u Ukrajini, objavila je u srijedu skupina za ljudska prava OVD-Info. U odvojenim presudama, muškarci, identificirani u dokumentima vojnog suda kao Alexander Stepanov i Andrei Mikhailov, proglašeni su krivima za odbijanje zapovijedi da idu u rat, izvještava Reuters.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izmijenio je kazneni zakon prošle godine kako bi uključio zatvorske kazne do tri godine za odbijanje borbe. Putin je u rujnu prošle godine naredio mobilizaciju dodatnih 300.000 vojnika kako bi se ojačali ruski ratni napori u Ukrajini, gdje je vojska pretrpjela teške gubitke u gotovo 15 mjeseci rata. Ovaj potez, bez presedana od Drugog svjetskog rata, natjerao je stotine tisuća ruskih muškaraca da pobjegnu iz zemlje kako bi izbjegli pozive.
Ukrajinski Energoatom tvrdi da Rusija planira evakuirati radnike NE Zaporožje
- Ruske snage planiraju evakuirati više od 3000 radnika iz grada koji opslužuje okupiranu nuklearnu elektranu Zaporožje, što bi rezultiralo “katastrofalnim nedostatkom” osoblja, ustvrdila je u srijedu ukrajinska državna tvrtka Energoatom. Ukrajinski Energoatom priopćio je da je primio informacije o pripremama za evakuaciju oko 3.100 ljudi iz južnog grada Enerhodara, uključujući 2.700 radnika koji su potpisali ugovore s ruskom tvrtkom.
“Ruski okupatori dokazuju svoju nesposobnost da osiguraju rad nuklearne elektrane Zaporožje, budući da sada postoji katastrofalan nedostatak kvalificiranog osoblja. Čak i oni ukrajinski radnici koji će, nakon što su potpisali sramotne ugovore, uskoro biti ‘evakuirani’. To će samo pogoršati ionako iznimno hitno pitanje dovoljnog broja osoblja za osiguranje sigurnosti rada nuklearne elektrane čak i u trenutnom stanju isključenja”, navodi Energoatom na Telegramu.
Prošli tjedan, šef UN-ovog nadzornog tijela za nuklearnu energiju, Rafael Grossi, rekao je da je situacija oko nuklearne elektrane koju drže Rusija postala “potencijalno opasna” nakon što su prokremaljski službenici počeli evakuirati ljude iz obližnjih područja. Ruska državna novinska agencija TASS objavila je u ponedjeljak da je guverner dijela okolne regije koji je pod kontrolom Rusije obustavio rad u tvornici.
Šef Wagnera je indirektno nazvao Putina ‘potpunim seronjom’
- Šef plaćeničke skupine Wagner, Jevgenij Prigožin objavio je novi video u kojem je po prvi puta kritizirao ruskog predsjednika Putina. Prigožin je do sada više puta kritizirao visoko rangirane osobe u Rusiji, ali se do sada suzdržavao od izravnih napada na Vladimira Putina. Prema analitičarima američkog thinktanka Instituta za proučavanje rata, to se sada možda promijenilo. Kažu da je iskoristio Dan pobjede da se “ruga Putinu i dovodi u pitanje njegovu prosudbu”.
U snimci se osvrnuo na figuru “sretnog djeda” koji “misli da je dobar” – prije nego što je retorički upitao što bi Rusija i buduće generacije trebale učiniti i kako Rusija može pobijediti ako se “djed” pokaže kao “potpuni seronja”.
ISW kaže da je Prigožin također “napomenuo da bi se neimenovane osobe”, vjerojatno misleći na Putina i visoke ruske vojnike, “trebale prestati šepuriti na Crvenom trgu”. “Prigožin vjerojatno misli na Putina, kojeg se često naziva ‘djed’ (ili točnije ‘Bunkernyi ded’ ili ‘djed iz bunkera’). Prigožin je ranije napao druge visoke ruske dužnosnike i časnike po imenu, ali nije to učinio protiv Putina”, dakle navodi ISW.
Dok je šef plaćenika ranije pokušavao prikazati autoritet vođe, analitičari kažu da bi njegovi “eskalirajući napadi na Putina mogli, ako Kremlj ne odgovori na Prigožinovo slabo prikriveno kritiziranje Putina na Dan pobjede, dodatno narušiti normu u Putinovom sustavu u koji se pojedinačni akteri mogu boriti za položaj i utjecaj (i padati i gubiti Putinovu naklonost), ali ne mogu izravno kritizirati Putina”.
Komentari su potaknuli slična opažanja drugih stručnjaka, od kojih su neki sugerirali da bi krajnji cilj Prigožina mogao biti svrgavanje i zamjena Putina s mjesta predsjednika Rusije. Anders Aaslund, stručnjak za Rusiju i bivši ekonomski savjetnik ruske vlade od 1991. do 1994. godine, rekao je “bilo bi iznenađujuće da Prigožin preživi ovu izjavu”.
Guverner Voronježa tvrdi da su dva ‘neprijateljska’ drona pokušala napasti vojni objekt
- Guverner ruske regije Voronjež rekao je u srijedu da su dvije bespilotne letjelice pokušale napasti vojni objekt u njegovoj regiji, ali nisu uspjele. “Kao rezultat intervencijskih mjera, jedan od njih je skrenuo s kursa i pao, dok je drugi uništen pucnjavom”, napisao je Alexander Gusev na svom Telegram kanalu.
Voronjež je regija smještena istočno od ruskih regija Kursk i Belgorod, koje obje graniče s Ukrajinom, i dijeli granicu s Luganskom, jednom od okupiranih regija Ukrajine za koju Rusija tvrdi da ju je anektirala.
Cleverly: ‘Kineska intervencija za okončanje rata bila bi dobrodošla’
- Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly rekao je da bi “pozdravio” bilo kakvu intervenciju Kine koja bi mogla pomoći da se rat između Rusije i Ukrajine okonča. Cleverly je dodao da ne misli da bi Zapad trebao spriječavati potencijalni dogovor, te da “znamo da Xi Jinping ima značajan utjecaj na ruskog predsjednika Putina”.
Cleverly je govorio tijekom posjeta SAD-u gdje je naglasio potrebu da dva saveznika održe svoju potporu Ukrajini. Kina je nastojala zauzeti neutralan stav u borbi protiv Ukrajine, a smatra se da je njezin predsjednik Xi Jinping u dobrim odnosima s Putinom, pa ga je u ožujku posjetio u Moskvi.
SkyNews ističe da neki neće odobravati izjava Cleverlyja – uključujući bivšu premijerku Liz Truss, koja je pozvala Zapad da “uozbilji” prijetnju koju predstavlja Kina u nedavnom govoru u američkom think-tanku. Posebno je kao primjer izdvojila nedavni posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Pekingu, ocijenivši ga “znakom slabosti”.
FSB tvrdi da je spriječio atentat na čelnika policije Zaporožja
- FSB tvrdi da je spriječio pokušaj atentata na šefa policije u Zaporožju. “FSB je spriječio pokušaj ubojstva jednog od čelnika policije regije Zaporožje. Prva žrtva napadača trebao je biti načelnik policijske uprave u selu Kirilovka, koje se nalazi na obali Azovskog mora, južno od Melitopolja. Prilikom pokušaja uhićenja kriminalac je pružio oružani otpor, ali je zahvaljujući profesionalnim akcijama specijalnih snaga FSB-a Rusije razoružan”, navodi FSB, a prenosi TASS.
Tass javlja da su “komponente za proizvodnju improvizirane eksplozivne naprave pronađene u mjestu stanovanja uhićenika” i da je muškarac “državljanin Ukrajine, star 31 godinu, koji je stigao u regiju Zaporožje za izvođenje diverzantskih i terorističkih aktivnosti”.
Stoltenberg: ‘Moramo udvostručiti naše napore’
- Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, govorio je u Bruxellesu na sastanku vojnog odbora NATO-a. Rekao je da Savez mora “udvostručiti napore” kako bi osigurao sigurnost za milijardu ljudi u zemljama NATO-a, navodeći, kako je tvrdio, niz rastućih prijetnji.
“Transformacija našeg saveza tijekom posljednjeg desetljeća nije bila ništa manje nego izvanredna. Otkako je Rusija nezakonito anektirala Krim i ušla u istočnu Ukrajinu 2014. godine, povećali smo spremnost naših snaga. Rasporedili smo borbene trupe istočno od saveza po prvi put u našoj povijesti, a europski saveznici i Kanada potrošili su dodatnih 350 milijardi dolara na obranu. Kada je predsjednik Putin pokrenuo svoju punu invaziju na Ukrajinu 2022., bili smo spremni. U roku od nekoliko sati aktivirali smo sve naše obrambene planove. Stavili smo 40.000 vojnika pod zapovjedništvo NATO-a, potpomognuti značajnom zračnom i pomorskom snagom, i ojačali smo našu prednju obranu od Baltika do Crnog mora. Ove radnje smanjuju rizik od pogrešnih procjena i eskalacije izvan Ukrajine, kristalno jasno dajući do znanja da ćemo braniti svaki pedalj teritorija NATO-a”, rekao je Stoltenberg.
“Dok se pripremamo za opasniju budućnost, moramo udvostručiti naše napore kako bismo očuvali sigurnost naših milijardu građana i kako bismo podržali međunarodni poredak temeljen na pravilima. U Europu se vratio rat visokog intenziteta, globalna konkurencija raste, autoritarni režimi dovode u pitanje naše vrijednosti, interese i sigurnost, a druge se prijetnje također množe – od terorizma do kibernetičkih napada, od širenja nuklearnog oružja do klimatskih promjena. Stoga se moramo zauzeti za ovu novu eru strateškog natjecanja”, zaključio je glavni tajnik NATO saveza Stoltenberg.
Žestoki napadi na Herson, ispaljeno više od 350 projektila
- Ukrajinska televizija Suspilne objavila je pregled sinoćnjih događanja.
“U Bahmutu su borci 3. brigade Oružanih snaga Ukrajine napredovali 2,6 km tijekom dva dana napada na ruske položaje i porazili dvije čete 72. brigade Ruske Federacije, rekao je zapovjednik pukovnije Azov. Snage protuzračne obrane uništile su tri ruske bespilotne letjelice iznad regije Dnjepropetrovsk u noći 10. svibnja. Također noću, ruska vojska je žestoko granatirala Herson. Tijekom dana u Hersonskoj oblasti ispaljeno je više od 350 projektila: jedna osoba je ozlijeđena. U Zaporožju je ruska vojska jučer granatirala 19 naselja: jedan stanovnik sela Mikilske teško je ozlijeđen”, piše Suspline na svom službenom Telegram kanalu.
Britanci komentirali jučerašnju paradu u Moskvi
- Britansko ministarstvo obrane objavilo je novi obavještajni izvještaj o stanju rata u Ukrajini. Pišu o paradi za Dan pobjede koja je jučer održana u Moskvi. javljaju kako je parada naglasila materijalne i strateške izazove s kojima se ruska vojska suočava nakon 15 mjeseci rata.
“U paradi je sudjelovalo preko 8000 članova osoblja ali većinom su to bili pomoćno osoblje, paravojne snage i kadeti. Jedino osoblje iz redovnih snaga su bili kontingenti željezničkih postrojbi i vojne policije”, dodaju.
Javljaju i kako je starinski tenk T-34 bio jedini tenk na paradi. On je inače iz jedne ceremonijalne jedinice. “Unatoč teškim gubicima u Ukrajini, Rusija je mogla dovesti još oklopnih vozila. Vlasti su se vjerojatno suzdržale od toga jer žele izbjeći domaće kritike oko toga da su im parade važnije od borbenih operacija”, zaključuju.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 10 May 2023.
Find out more about Defence Intelligence's use of language: https://t.co/TKmTuwDqhR
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/F8toJrjKqk
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) May 10, 2023
Japan spreman otvoriti Ured NATO saveza za vezu, prvi takav u Aziji
- Japanski ministar vanjskih poslova otkrio je CNN-u kako je njegova zemlja u razgovorima s NATO savezom oko otvaranja Ureda za vezu te organizacije u Japanu. Bio bi to prvi takav Ured u Aziji. “Već razgovaramo ali detalji još nisu finalizirani”, kazao je ministar Yoshimasa Hayashi. Kazao je kako je ruska invazija na Ukrajinu prošle godine, koja je imala svoje posljedice van Euurope, navela Japan da promisli o regionalnoj sigurnosti.
“Razlog zbog kojeg razgovaramo o ovome (Uredu za vez NATO saveza) je taj što je svijet od ruske agresije na Ukrajinu postao nestabilniji. Nešto što se događa u istočnoj Europi nije ograničeno samo na pitanje istočne Europe, nego direktno utječe i na situaciju u Pacifiku. Zato je suradnja između nas u Aziji i NATO saveza postala sve važnija”, kazao je ministar.
Rusija: ‘Oborili smo neprijateljski dron u Kursku’
- Rusi tvrde da su oborili neprijateljski dron u Kursku, regiji koja graniči s Ukrajinom. Guverner te regije, Roman Starovojt je kazao da su krhotine pale na plinovod i jednu kuću.
“Krhotine su pale u selu Tolmačevo. Nitko nije ozlijeđen”, kazao je. Ukrajina inače gotovo nikada ne priznaje napade u Rusiji i u ukrajinskim područjima koja kontrolira Rusija. No, ranije su kazali da je potkapanje ruske logistike dio priprema za protuofenzivu.
Francuski parlament poziva EU da Wagner skupinu označi kako terorističku
- Francuska parlamentarna grupa pozvala je EU da formalno označi rusk plaćeničku skupinu Wagner terorističkom organizacijom. Velika Britanija se sprema napraviti isto. Francuski parlament je jednoglasno usvojio neobvezujuću rezoluciju kako bi ohrabrio 27 država članica EU da stave Wagner na svoj popis terorističkih organizacija.
“Gdjegod su radili, članovi Wagnera su širili nestabilnost i nasilje”, rekao je zastupnik Benjamin Haddad parlamentu. “Ubijaju i muče. Masakriraju i pljačkaju. Zastrašuju i manipuliraju s gotovo apsolutnom nekažnjivošću”, naglasio je.
Kazao je i da oni nisu samo plaćenici koje na postupke tjera želja za novcem, nego da je to skupina koja “slijedi širu strategiju od Malija do Ukrajine”, te da podržava” agresivne politike Vladimira Putina i njegova režima prema našim demokracijama.”
Novinar AFP-a poginuo kod Bahmuta, Ukrajina i Macron izrazili sućut
- Ukrajinsko ministarstvo obrane uputilo je u utorak “iskrenu sućut” u povodu smrti novinara agencije France Pressea, Armana Soldina koji je ubijen u raketnom napadu blizu Bahmuta, a francuski predsjednik Emmanuel Macron je istaknuo njegovu “hrabrost” rekavši da “suosjeća s boli njegove obitelji i svih kolega”.”Izražavamo iskrenu sućut obitelji i kolegama”, napisalo je ukrajinsko ministarstvo obrane na Twitteru, dodajući da je “posvetio život upoznavanju svijeta s istinom”. Emmanuel Macron je odao priznanje “hrabrosti” novinara AFP-a Armana Soldina koji je u utorak ubijen u raketnom napadu na istoku Ukrajine, rekavši da suosjeća s “boli njegove obitelji i svih kolega”.
“Novinar agencije France Pressea, naš sunarodnjak Arman Soldin, ubijen je u Ukrajini. Hrabro, od samog početka sukoba bio je na bojišnici kako bi se upoznao s činjenicama. Kako bi nas informirao”, napisao je francuski predsjednik na Twitteru. Njegova “tragična smrt” koja se dogodila “dok je izvještavao o ratu u Ukrajini, podsjeća nas na hrabrost svih novinara koji se izlažu opasnosti da bi nas informirali”, reagirala je francuska premijerka Elisabeth Borne.
Raketni napad se dogodio tijekom poslijepodneva u okolici Časiv Jara, blizu Bahmuta koji je svakodnevno na meti ruskih napada. Arman Soldin (32), francuski državljanin rođen u Bosni i Hercegovini, bio je zajedno s četvero kolega koji su neozlijeđeni. Bili su s ukrajinskim vojnicima kada su zahvaćeni raketnim napadom. Zastupnici svih skupina u Narodnoj skupštini u utorak navečer pljeskom su odali počast ubijenom novinaru.
Terrible news. A TV reporter @ArmanSoldin for @AFP and @canalplus was killed at the front. This is the second murder of a journalist in the last two weeks in Ukraine, for which Russia should be punished @EFJEUROPE @IFJGlobal pic.twitter.com/6mkJX42HaF
— Sergiy Tomilenko (@Stommedia) May 9, 2023