Uživo. Međunarodni kazneni sud upravo izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina

Pratimo 387. dan ruske invazije na Ukrajinu

Russian President Vladimir Putin listens to Indian Prime Minister Narendra Modi during their meeting on the sidelines of the 11th edition of the BRICS Summit, in Brasilia, Brazil, on November 13, 2019. (Photo by Pavel Golovkin / POOL / AFP)
FOTO: AFP

Danas je 387. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:


  • Rusija će pokušati pronaći srušeni američki dron
  • SAD objavio video sa srušenog američkog drona
  • UN: Rusija je počinila široki raspon ratnih zločina u Ukrajini
  • SAD i Njemačka ne planiraju još poslati borbene zrakoplove
  • ISW: Prigožin izmislio da ga Putin želi potkopati
  • Slovačka odobrila slanje borbenih aviona Ukrajini

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:


Washington: ‘Xi bi trebao razgovarati i sa Zelenskim’

  • Američka vlada pozvala je kineskog vođu Xi Jinpinga, koji će posjetiti Moskvu idući tjedan, da razgovara i s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. “Nadamo se i da će se predsjednik Xi izravno obratiti predsjedniku Zelenskom jer i dalje vjerujemo da je izrazito važno da posluša i ukrajinsku stranu, a ne samo stranu gospodina Putina”, kazao je direktor za komunikacije američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u petak.

Rekao je da je izražena zabrinutost da Kina iznosi jednostrane prijedloge za rat u Ukrajini koji odražavaju samo rusku perspektivu. Kirby je kao primjer naveo mirovnu inicijativu koju je Peking nedavno predstavio, koja uključuje i prekid vatre. Prekid vatre u ovome trenutku bio bi ravan “ratifikaciji ruskog osvajanja” iz perspektive SAD-a. Rusija bi prekid vatre iskoristila kako bi učvrstila svoju poziciju u Ukrajini te ponovno izgradila, naoružala i nadomjestila snage za ponovni napad na Ukrajinu kad joj to bude odgovaralo, kazao je Kirby.


Borell: ‘Ovo je samo početak odgovornosti Rusije’

  • Josep Borell, europski šef diplomacije komentirao je nalog ICC-ja. “Ovo je važna odluka za međunarodni sustav pravde i za narod Ukrajine. Ovo je samo početak držanja Rusije odgovornom za zločine i zvjerstva u Ukrajini”, kazao je.

Finska premijerka: ‘Korak je bliže sudnjem danu’

  • Premijerka Estonije Kaja Kalas je objavila da nalog za uhićenje ICC-ja vodi korak bliže sudnjem danu. “Sud je ovim nalogom poslao jasan znak: sve grozote protiv Ukrajine plod su kriminalne politike ruskih lidera. Podsjetnik je to da nitko nije imun, pa ni šefovi država. Ruski režim će biti odgovoran”, objavila je.

Mijenjaju se Putinove opcije za putovanja

  • Izvori na Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu su novinarima Guardiana kazali da je sada malo vjerojatno kako će Putin otputovati u ijednu zemlju koja podržava Ukrajinu jer bi tako riskirao uhićenje. Očekuju da je moguć njegov odlazak u Kinu koja nije potpisnica Rimskog statuta, sporazuma koji obvezuje Vlade da provode naloge ICC-ja. “Opcije za putovanje ruskog predsjednika su ekstremno limitirane”, kazao je izvor.

Podoljak: ‘Ovo je jasan signal ruskoj eliti’

  • Savjetnik Zelenskog, Mihajlo Podoljak, kazao je da se svijet promijenio nakon što je ICC izdao nalog za uhićenjem Putina. “Jasan je to signal ruskoj eliti o onome što će im se dogoditi kao i zašto više ništa neće biti kao prijđe. To je početak kraja Ruske federacije u njenom trenutnom obliku na svjetskoj sceni. To je jasna pravna procedura, samo čekajte”, kazao je

Kremlj reagirao: ‘Skandalozno, neprihvatljivo, ništavo’

  • Dmitrij Peskov je dao izjavu novinarima nakon objave međunarodnog naloga za uhićenje ICC-ja za Vladimira Putina. Kazao je da Rusija ne priznaje nadležnost ICC-ja. “Bilo koja odluka suda će biti “ništava u odnosu na Rusiju”, kazao je Peskov.

“Samo pitanje koje je potegnuo ICC je skandalozno i neprihvatljivo. Rusija kao i nekoliko drugih zemalja ne priznaju nadležnost ovog suda”, kazao je. Novinari su ga pitali i boji li se Putin sada putovati u zemlje koje su potpisnice Rimskog statuta ICC-ja na kojem se temelji nalog za uhićenje. Kazao je: “Nemam ništa za dodati na ovu temu, to je sve što ćemo reći.”


Nice: ‘Putin je sada označen kao zločinac’

  • Geoffrey Nice, koji je bio glavni tužitelj u slučaju protiv Slobodana Miloševića, je Skyju kazao kako je ovo jako važan uhidbeni nalog, ne samo simbolika. “Važno je jer je taj čovjek sada, označen kao zločinac. Mnogi bi rekli da je trebao biti tako označen već par tjedana nakon početka rata”, kazao je.

“Ovo je sada ispravan i pravedan rat što se tiče ukrajinske strane, a što se tiče ruskog sudjelovanja to je zločinački rat. To je iznimno vrijedno”, rekao je. Nice misli kako bi ova optužnica mogla potaknuti micanje Putina. “Dovoljno je informacija koje pokazuju da su neki nezadovoljni njegovim vodstvo. Kad je vođa označen i tretiran kao zločinac diljem svijeta, promjena režima bi Rusima mogla biti primamljivija”, kazao je.


Optužena pravobraniteljica: ‘To je sjajno’

  • Ruska povjerenica za prava djece, protiv koje je ICC danas izdao nalog za uhićenjem, poručila je da je to sjajno. Maria Lvova-Belova kazala je: “Sjajno je da je međunarodna zajednica cijenila rad u pomaganju djeci naše zemlje.” Inače, ona je i sama prošlog mjeseca kazala da je “usvojila” dijete iz Mariupolja.

Medvedev: ‘Nalog za uhićenjem je kao toaletni papir’

  • Bivši ruski predsjednik i premijer, Dmitrij Medvedev, je na Twitteru komentirao izdavanje naloga za uhićenem protiv Putina i pravobraniteljice. Kazao je: “ICC je izdao nalog za uhićenjem protiv Putina. Nema potrebe objašnjavati za što treba iskoristiti ovaj papir” i na kraj tvita stavio emotikom toaletnog papira.

Glasnogovornica Zaharova: ‘To nama ne znači ništa’

  • Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova komentirala je nalog za uhićenje predsjednika Vladimira Putina koji je izdao Međunarodni kazneni sud. “Odluke Međunarodnog kaznenog suda o ‘uhićenju’ nemaju nikakvog značaja za Rusku Federaciju, uključujući s pravnog gledišta”, rekla je Zaharova. “Rusija nije stranka Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda i ne snosi nikakve obveze prema njemu. Rusija ne surađuje s tim tijelom, a eventualni “recepti” za uhićenje koji dolaze od Međunarodnog suda za nas će biti pravno ništavni”, istaknula je.

Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Putina

  • Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog, kako su priopćili “velikog broja ratnih zločina” i mogućih zločina protiv čovječnosti na području Ukrajine. Nalog su izdali i za Mariju Lvovu-Belovu, rusku pravobraniteljicu za djecu.

“Niz prikupljenih dokaza pokazuje da su ruske vlasti u većem broju slučajeva prekršile međunarodno humanitarno pravo u nizu regija Ukrajine i Ruske Federacije”, navodi se u izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za istragu u Ukrajini, koju podupire ovaj UN-ov sud. “Mnoga od tih kršenja predstavljaju ratne zločine i uključuju ubojstva, napade na civile, protupravno oduzimanje slobode, torturu, silovanja, prisilna preseljenja i deportaciju djece”, piše u izvještaju. Nadalje, navodi se da su ruski napadi na ukrajinsku elektroenergetsku infrastrukturu kao i primjena torture mogući zločini protiv čovječnosti.

Komisija piše da je do ovakvih zaključaka došla nakon razgovora s gotovo 600 svjedoka, pretragom grobnica, pregledom uništenih objekata kao i obilaskom lokacija na kojima su boravili zatvorenici. Koristili su i satelitske snimke i fotografije zločina.


Turska će ratificirati ulazak Finske u NATO

  • Turska će početi postupak ratifikacije ulaska Finske u NATO, prenosi turska državna televizija TRT. “Odlučili smo pokrenuti proces ratifikacije u našem parlamentu”, rekao je turski predsjednik Erdogan nakon sastanka s finskim kolegom Niinistom u Ankari. Ratifikacija se očekuje uskoro.

Proteklih se nekoliko dana, podsjetimo, očekivao ovaj ishod, a iz neimenovani turski dužnosnici su ranije rekli da će to vjerojatno učiniti prije parlamentarnih izbora 14. svibnja. Turska još nije donijela odluku da će podržati ulazak Švedske, još jedne zemlje kandidatkinje.


Mađarska uskoro glasuje o ratifikaciji Finske i Švedske u NATO

  • Mađarski parlament trebao bi 31. ožujka glasovati o ratifikaciji članstva Finske i Švedske u NATO-u, javlja u kratkoj informaciji Reuters. Turska i Mađarska jedine su dvije zemlje koje to još nisu napravile.

EU bi mogla poslati milijun granata u Ukrajinu

  • Usvoje li se njihovi planovi, Europska unija mogla bi poslati milijun topničkih granata u Ukrajinu. Europsko vijeće pozdravit će taj plan na summitu EU-a sljedećeg tjedna, navodi se u nacrtu zaključaka u koji je njemački dnevnik Handelsblatt imao uvid. Odlomak poziva nacije da odmah osiguraju streljivo, uključujući i kroz zajedničku nabavu. Njegov tekst bi se još mogao promijeniti prije početka summita u četvrtak, izvijestio je Handelsblatt.

Reuters: Kazahstanske kompanije pomažu Rusiji da zaobiđe sankcije

  • Ruske tvrtke traže pomoć susjednog Kazahstana u uvozu prijeko potrebne robe i tako prkose zapadnim sankcijama, navodi se u izvješću novinske agencije Reuters, koja citira sedam neimenovanih izvora za koje kaže da imaju izravna saznanja o ovom pitanju.

Izvoz Kazahstana u Rusiju porastao je za četvrtinu na 8.8 milijardi dolara prošle godine, prema izvješću, uz primjetan skok u nekim artiklima koje Rusija teško može nabaviti zbog sankcija. Izvoz ležajeva udvostručio se na 111 milijuna dolara, a izvoz plastičnih cijevi se više nego utrostručio na 12 milijuna dolara. Kazahstan je također povećao uvoz računala iz Europe i Tajvana, iako nije jasno koliko ih je izvezeno u Rusiju.


Rusija kaže da je slanje aviona iz Slovačke ilegalno

  • Slanje MiG-ova iz Slovačke u Ukrajinu je nelegalno, gledajući s pravne perspektive, kazali su iz ruskog veleposlanstva u Bratislavi. To je njihov komentar na odluku Slovačke da pošalje avione iz vlastite flote. “Prijenos oružja sovjetske i ruske proizvodnje u Kijev nezakonit je iz pravne perspektive, jer relevantni rusko-slovački sporazumi izričito zabranjuju bilo kakav prijenos oružja i vojne opreme trećim zemljama bez pristanka zemlje podrijetla”, rekli su.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ustvrdio je da borbeni zrakoplovi MiG-29 ništa neće promijeniti u Ukrajini, nego će samo donijeti nove probleme zemlji. “To je samo još jedan primjer kako niz država članica NATO-a povećava svoju izravnu upletenost u sukob”, rekao je Peksov, a prenio Interfax.


Blagi pad podrške Putinovim akcijama

  • Agencija Tass objavila je rezultate nove ankete o stavu Rusa prema predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovim potezima. I dok postoji blagi rast povjerenja prema samom predsjedniku, za 0,3 posto, također postoji pad podrke prema njegovom radu. Pao je za 0,7 posto i sad iznosi 76%.

Britanski premijer: Xi bi trebao nagovoriti Putina da se povuče iz Ukrajine

  • Kineski predsjednik Xi Jinping sljedećeg će tjedna doći u posjet Vladimiru Putinu. Glasnogovornik premijera Ujedinjenog Kraljevstva danas je rekao da bi on taj posjet trebao iskoristiti da potakne ruskog predsjednika Vladimira Putina da povuče trupe iz Ukrajine. “Ako Kina želi igrati istinsku ulogu u vraćanju suvereniteta Ukrajini, onda bismo to očito pozdravili”, rekao je glasnogovornik novinarima.

Tajni plan Rusije za destabilizaciju Moldavije

  • Tajni plan koji je osmislila ruska tajna služba FSB detaljno opisuje opcije za destabiliziranje Moldavije, uključujući podršku proruskim skupinama u toj zemlji, iskorištavanje utjecaja pravoslavne crkve, ali i prijetnje ukidanjem opskrbe prirodnim plinom, piše CNN.

Čini se da je dokument sastavljen kako bi se spriječilo naginjanje Moldavije Zapadu, što uključuje bliže odnose s NATO-om i zahtjev za pridruživanje Europskoj uniji. Opetovano se poziva na važnost sprječavanja Moldavije da se pridruži NATO-u.

CNN je dobio uvid u cijeli dokument, koji je po svemu sudeći napisan 2021. godine od strane FSB-ovog Direktorata za prekograničnu suradnju. Dokument je naslovljen “Strateški ciljevi Ruske Federacije u Republici Moldaviji.”

Dokument sadrži desetogodišnju strategiju za dovođenje Moldavije u sferu utjecaja Rusije. Plan uključuje ovisnost Moldavije o uvozu ruskog plina i stvaranje društvenog sukoba, kao i pokušaj blokiranja napora Moldavije da stekne utjecaj u proruskoj odcijepljenoj regiji Pridnjestrovlju, gdje je stacionirano oko 1500 ruskih vojnika.

Kratkoročni ciljevi uključuju “podršku moldavskim političkim snagama koje se zalažu za čvrste odnose s Ruskom Federacijom,” kao i “neutralizaciju inicijativa Moldavske republike kojima se želi prekinuti ruska vojna prisutnost u Pridnjestrovlju.”

Srednjoročni ciljevi uključuju “protivljenje ekspanzionističkoj politici Rumunjske u Republici Moldaviji” i “protivljenje suradnji Republike Moldavije i NATO-a”. Dugoročni ciljevi uključuju “stvaranje stabilnih proruskih utjecajnih skupina u moldavskoj političkoj i gospodarskoj eliti” i “formiranje negativnog stava prema NATO-u”.


Kremlj reagirao na slanje MiG-ova

  • Na jutrošnjem brifingu Kremlj je reagirao na slanje MiG-ova Ukrajini iz dvije NATO-ove države. “Borbeni zrakoplovi isporučeni Kijevu bit će uništeni i neće promijeniti tijek rata”, rečeno je na konferenciji.

Slovačka vlada jutros je odobrila slanje borbenih aviona tipa MiG-29 Ukrajini. Potvrdio je to jutros slovački premijer Eduard Heger. Slovačka je druga zemlja koja je najavila da će poslati ratne zrakoplove u Kijev, nakon Poljske koja je slanje četiri MiG-a najavila jučer.


Kuleba: Zemlje koje su iznevjerile Ukrajinu odgovarat će za to nakon rata

  • Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u intervjuu za BBC rekao je kako će “izbor svake nacije oko ruske invazije biti uzet u obzir kad je u pitanju izgradnja budućih odnosa”. ” Zemlje koje su iznevjerile Ukrajinu odgovarat će za to nakon završetka rata”, izjavio je i upozorio je i na to da kašnjenja zapadnih isporuka oružja Ukrajince koštaju života. “Ako se jedna isporuka odgodi za jedan dan, to znači da će netko umrijeti na prvoj crti”, rekao je.

Kuleba se u intervjuu za BBC osvrnuo i na Kinu. Rekao je kako je predsjednik Volodimir Zelenski spreman za telefonski razgovor s Xi Jinpingom. “Mislim da Kina nije spremna naoružati Rusiju”, izjavio je.

Što se pak tiče Sjedinjenih Američkih Država, neki analitičari nagađaju kako bi se podrška Ukrajini mogla smanjiti nakon predsjedničkih izbora sljedeće godine. No Kuleba se s tim ne slaže.

Rekao je da rade na “izgradnji najjače moguće koalicije podrške”, alijanse za koju ukrajinski ministar vanjskih poslova smatra da ne uključuje papu Franju. “Nije na meni, nego na Bogu da sudi Svetom Ocu, ali duboko žalim što Papa nije našao priliku posjetiti Ukrajinu od početka rata”, izjavio je.


Xi Jinping i Putin će razgovarati o razvoju daljnjeg odnosa

  • Kineski predsjednik Xi Jinping boravit će u državnom posjetu Rusiji od 20. do 22. ožujka na poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina, a fokus će biti na daljnjem razvijanju partnerskih odnosa dviju zemalja, objavio je u petak Kremlj. “Dvojica čelnika razgovarat će o tematskim pitanjima daljnjeg razvoja sveobuhvatnih partnerskih odnosa i strateškoj suradnji Rusije i Kine”, priopćio je Kremlj.

Ukrajina: Rusi su izveli četiri napada na Avdiivku

  • Andrej Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika, objavio je na Twitteru da su Rusi 4 puta napali Avdiivku, ali da nema poginulih.

Rusija će dodijeliti nagrade pilotima zbog incidenta u Crnom moru

  • Državna ruska novinska agencija RIA javlja da je ruski ministar obrane Sergej Šojgu dodijelio državna priznanja pilotima zrakoplova Su-27 koji su sudjelovali u incidentu u kojem je srušena letjelicama iznad Crnog mora za “sprječavanje kršenje zračnog suvereniteta na području specijalnih operacija američkim dronom MQ-9 Reaper”.

Slovačka odobrila slanje borbenih aviona Ukrajini

  • Slovačka vlada odobrila je slanje borbenih aviona MiG-29 u Ukrajinu, objavio je jutros premijer Eduard Heger. Slovačka je druga članica NATO-a koja će poslati avione Ukrajini, nakon što je slanje jučer potvrdila i Poljska.

Slovačka će, objavili su tamošnji mediji, poslati 13 MiG-ova 29 Ukrajini. Slovačka flota od 11 aviona MiG-29 povučena je prošlog ljeta i većina njih u operativnom stanju. Poslat će one koji su ispravni, a ostali će ići za rezervne dijelove. Slovačka će također isporučiti dio svog sustava protuzračne obrane KUB, rekao je Heger.


Ukrajina je 38 ratnih zarobljenika vratila u Luhansk

  • Ruske vlasti u okupiranoj regiji Luhansk objavile su da se 38 ratnih zarobljenika, koji su bili dio razmjene 7. ožujka, vraća natrag u regiju. Državna novinska agencija Tass citira Victoriju Serdyukovu koja je rekla: “Nakon početnog pregleda liječnika i pružanja hitne medicinske skrbi za njih, u pratnji mojih predstavnika, 38 vojnika vratilo se kući, od kojih je većina vraćena kao rezultat razmjene s ukrajinske strane koji se dogodio 7. ožujka 2023. Vrlo brzo će se sastati sa svojim obiteljima”.

Leonid Pasečnik, vršitelj dužnosti čelnika Luganske Narodne Republike, koju je Rusija postavila, objavio je video isječak povratnika na svom Telegram profilu i rekao: “Nedostaju im rodni krajevi, umorni su, ali sretni. Kažu da ih kod kuće, nakon dugih mjeseci zatočeništva, čeka najveća nagrada – zagrljaji najmilijih. Čestitam dečkima i njihovim obiteljima na povratku.”


Vučić na naslovnici ruskih medija

  • Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić završio je na naslovnici portala Russia Today, a glavni razlog je ne uvođenje sankcija. Vučić je odbacio zahtjev ministra u vladi da se Srbija priključi proturuskim sankcijama, a u četvrtak je novinarima kazao da bi se dugogodišnja politika mogla promijeniti samo ako ne bude drugog načina. “Naš stav je da ne uvodimo sankcije”, rekao je Vučić, dodajući da bi se situacija mogla promijeniti samo u “okolnostima kada izlaza nema”.

Kineski predsjednik za nekoliko dana stiže u Moskvu

  • Kremlj je danas potvrdio da će kineski predsjednik Xi Jinping posjetiti Rusiju 20. ožujka, a posjet će trajati dva dana, piše The Guardian. U Moskvi će, potvrdio je Kremlj, razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. “Razgovarat će o aktualnim temama poput daljnjeg razvoja sveobuhvatnog partnerstva i strateške suradnje između Rusije i Kine”, objavio je Kremlj dodajući kako će dva predsjednika “potpisati niz važnih bilateralnih dokumenata”.

Posjet je jutros komentirao i službeni Peking. Glasnogovornik kineske diplomacije Wang Wenbin novinarima je rekao kako je cilj Xijeva posjeta “dodatno produbljenje bilateralnog povjerenja”.


Medvedev o padu letjelice: ‘Amerikanci su potpuno poludjeli’

  • Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev na svom Telegramu se oglasio o padu američke bespilotne letjelice. “Jednostavno govoreći, Amerikanci su potpuno poludjeli”, napisao je i dodao da unatoč svemu Rusija treba održati vojne kontakte s njima. Tvrdi da ne postoji međunarodna konvencija o ovoj temi. “Čikaška konvencija iz 1944. i drugi međunarodni dokumenti ne reguliraju ova pitanja. Usput, podsjetit ću da su Amerikanci uništili Ugovor o otvorenom nebu, koji je davao pravo vojnim inspekcijama”, kaže Medvedev.

Kaže da zračni kodeksi koriste izraze “zabranjene zone” i “ograničene zone”. “Sukladno čl. 15 VK utvrđuju se zabranjene zone, opasne zone (područja poligona, miniranja i sl.), zone ograničenja letova zrakoplova i drugi elementi strukture zračnog prostora koji se uspostavljaju za obavljanje djelatnosti u zračnom prostoru. To radi vlada. Dronovi se također moraju pridržavati ovih pravila. Pogotovo u razdoblju neprijateljstava, što je poznato svim korisnicima zračnog prostora. Štoviše, ponekad je teško fiksirati trenutak ulaska zrakoplova ili drona u teritorijalno more”, napisao je.


SAD i Njemačka ne planiraju još poslati borbene zrakoplove

  • Poljski predsjednik rekao je u četvrtak da njegova zemlja Ukrajini planira dati desetak borbenih zrakoplova MiG-29, i tako postati prva članica NATO-a koja će ispuniti zahtjeve ukrajinske vlade za ratnim zrakoplovima. Predsjednik Andrzej Duda rekao je da će Poljska predati četiri borbena zrakoplova sovjetske proizvodnje “u sljedećih nekoliko dana”, a da je ostalima potrebno servisiranje pa će biti isporučeni kasnije, piše The Guardian.

Poljska je također bila prva država NATO-a koja je Ukrajinu opskrbila tenkovima Leopard 2 njemačke proizvodnje. U srijedu je glasnogovornik poljske vlade Piotr Mueller rekao da su i neke druge zemlje Kijevu obećale MiG-ove, ali nije ih imenovao. “Do sada su se svi složili da nije vrijeme za slanje borbenih zrakoplova”, rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius novinarima. “Još nemam nikakvu potvrdu iz Poljske da se to dogodilo”, dodao je.

Bijela kuća je pohvalila odluku Poljske, ali su naglasili da potez Poljske neće imati nikakvog utjecaja na predsjednika Joea Bidena, koji se opire pozivima da Ukrajini isporuči američke F-16. “U ovom trenutku nema promjena u našem stavu oko borbenih zrakoplova”, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby.


ISW: Prigožin izmislio da ga Putin želi potkopati

  • Institut za proučavanje rata (ISW) u svom najnovijem izvješću navodi da osnivač plaćeničke grupe Wagner Jevgenij Prigožin tvrdi da su mu novinari nedavno postavili pitanje koje je razotkrilo zavjeru iza koje stoje ruski predsjednik Vladimir Putin i tajnik ruskog vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev. ISW u izvješću piše da nije došao do ikakvih informacija koje bi sugerirale da su se dogodili takvi razgovori između Putina i Patruševa.”ISW nije čuo nikakve spekulacije ni u ruskom informacijskom prostoru o navodnim razgovorima”, stoji u izvješću. Nezavisimaja Gazeta na vlastitoj stranici nije objavila ništa o navodnoj uroti protiv Prigožina i Wagnera. To se uopće nigdje ne spominje osim u objavi Prigožinove službe za tisak. “Ne postoji potvrda ove teme, što sugerira da je Prigožin konstruirao zavjeru za promicanje Wagnera i vlastitog ugleda”, objavio je ISW.

Finska očekuje podršku Turske za članstvo u NATO-u

  • Finska vlada očekuje dobre vijesti od posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u petak kada je riječ o kandidaturi Helsinkija za članstvo u NATO-u. Finski predsjednik Sauli Niinisto izjavio je u četvrtak kako očekuje da će Turska odobriti pristupanje njegove zemlje tom vojnom savezu nakon što on održi razgovore s turskim čelnikom koji je u posjetu. Ako se to dogodi, to bi značilo da je Finskoj praktički otvoren put da postane članica NATO-a prije svog nordijskog partnera Švedske. Finski parlament mogao bi ratificirati članstvo prije izbora u Turskoj 14. svibnja.

Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u prije otprilike 10 mjeseci. Do danas je 28 od 30 članica NATO-a ratificiralo svoje pristupne protokole. Samo Mađarska i Turska to još nisu učinile. Očekuje se da će Mađarska uskoro dati svoje odobrenje. No, Ankara je do sada blokirala pristupanje pozivajući se na nedovoljnu borbu protiv “terorističkih organizacija” u zemljama kandidatkinjama za članstvo. Međutim, smatra se da su ove pritužbe uglavnom usmjerene protiv Švedske.


Bijela kuća: Snimka incidenta s dronom je razotkrila ruske laži

  • Video snimka sudara ruskog lovca i američkog drona nad Crnim morem prije dva dana pokazuje da je Rusija lagala o tome što se dogodilo, objavila je u četvrtak Bijela kuća. Rušenje drona MQ-9 u utorak prvi je izravni američko-ruski incident od početka rata u Ukrajini, a dvije zemlje su se međusobno optuživale da je kriva upravo ona druga.

Na snimci se vidi kako ruski lovac Su-27 dolazi vrlo blizu drona i ispušta gorivo, manevar koji po američkim dužnosnicima dokazuje da mu je namjera bila oštetiti američku letjelicu.

Video prestaje nakon još jednog bliskog ruskog manevra koji je prema Pentagonu rezultirao sudarom zrakoplova s dronom. Snimka završava prizorom oštećenog propelera bespilotne letjelice za koji američka strana kaže da je posljedica sudara zbog kojeg je dron postao neupravljiv pa se srušio u doboko more.

Rusija je zanijekala američke optužbe i tvrdi da dvije letjelice nisu došle u kontakt nego je dron pao nakon “oštrog manevriranja”. Bijela kuća kaže da snimka opovrgava rusku verziju događaja. “Snimka apsolutno razotkriva rusku laž o tome što se dogodilo ili o tome što oni kažu da se dogodilo”, izjavio je novinarima glasnogovornik Bijele kuće John Kirby. “Kada pogledate video, prilično je jasno da je lovac udario naš dron”.


UN: Rusija je počinila široki raspon ratnih zločina u Ukrajini

  • Rusija je počinila širok raspon ratnih zločina, od namjernih ubojstava i mučenja do deportacije djece, priopćilo je neovisno Međunarodno istražno povjerenstvo o Ukrajini koje djeluje pod UN-om. Izvješće, zasnovano na razgovorima s više od 500 osoba, satelitskim snimkama i obilascima pritvora i grobnica, objavljeno je u trenutku kada se očekuje da Međunarodni kazneni sud u Den Haagu zatraži uhićenje ruskih dužnosnika zbog prinudne deportacije djece iz Ukrajine i napada na civilnu infrastrukturu.

Povjerenstvo navodi i da su ruske snage izvele neselektivne i nerazmjerne napade na Ukrajinu, da su pribjegavale mučenju, ubijale civile izvan ratnih zona i da nisu poduzele mjere da zaštite ukrajinsko stanovništvo, piše The Guardian.