Rat u Ukrajini

Uživo. Ukrajina najavila moguće povlačenje iz Bahmuta, Rusi: 'Odbili smo masovni napad dronovima na Krim'

Pratimo 371. dan ruske invazije na Ukrajinu

Ukrainian servicemen of the State Border Guard Service talk near the stove pipe in the shelter in Bakhmut on February 16, 2023, as the head of Russia's mercenary outfit Wagner said it could take months to capture the embattled Ukraine city and slammed Moscow's "monstrous bureaucracy" for slowing military gains. - Russia has been trying to encircle the battered industrial city and wrest it ahead of February 24, the first anniversary of what it terms its "special military operation" in Ukraine. (Photo by YASUYOSHI CHIBA / AFP)
FOTO: AFP
01. 03. 2023. 1 preporuka

Danas je 371. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:

  • Zelenski: ‘Rastavit ćemo cijeli ovaj ruski genocidni sustav’
  • Ruski mediji: Dron koji je jučer pao kod Moskve nosio je eksploziv
  • Sirene za uzbunu u Mikolajivskoj regiji
  • Ukrajina: Nikopol je napadnut osam puta tijekom noći
  • Šef Wagnera: ‘Ukrajina se žestoko bori u Bahmutu’

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

Ukrajina: Ruske trupe napreduju kod Bahmuta

  • Ruske trupe nastavljaju napredovati kod ukrajinskog grada Bahmuta, objavile su ukrajinske oružane snage. “Neprijatelj i dalje napreduje, napadi se nastavljaju”, napisali su.

Zračna uzbuna u većini Ukrajine

  • Zračna uzbuna oglašena je u većini ukrajinskih regija, uključujući i Kijev.

Blinken: ‘Nema dokaza da je Putin spreman za mir’

  • Tijekom posjeta Uzbekistanu, državni tajnik Antony Blinken danas je rekao da je Bidenova administracija vidjela “nula dokaza” da je predsjednik Putin spreman uključiti se u ozbiljne mirovne pregovore. Ranije danas, Kina i Bjelorusija, bliski saveznik Rusije, pozvale su na početak pregovora.

“Naprotiv, svi dokazi govore suprotno. Pravo je pitanje hoće li Rusija doći do točke u kojoj je istinski spremna prekinuti svoju agresiju”, rekao je Blinken.

Sjedinjene Države i saveznici u Europi inzistiraju na tome da im je za sada glavni cilj povećati vojnu pomoć Ukrajini kako bi mogla vratiti svoj teritorij i biti u boljoj poziciji ako naposljetku započnu značajni pregovori. “Tek tada bi postojala šansa za pravedan i trajan mir”, rekao je Blinken.

Ukrajinski trgovci žitaricama traže transparentne propise o utovaru brodova

  • Ukrajinska vlada mora osigurati transparentne propise o čekanju brodova na utovar u ukrajinskim lukama na Crnom moru, upozorila je u srijedu Unija ukrajinskih trgovaca žitaricama UGA. “Iznimno je važno da je rad u Ukrajini otvoren i transparentan”, stoji u priopćenju UGA-e. U srpnju prošle godine Ukrajina i Rusija dogovorile su uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske uspostavu koridora za izvoz žitarica iz tri ukrajinske luke na Crnom moru u uvjetima ruske invazije na Ukrajinu. Sporazum je produljen u studenom i istječe 18. ožujka, ukoliko ponovo ne bude produljen. Izvor u ukrajinskoj vladi rekao je ovog tjedna da je Kijev pozvao UN i Tursku da započnu pregovore o produljenju, ali odgovor još nije stigao.

UGA je predložila izmjenu sustava čekanja brodova, predloživši da se organizira na mjesečnoj osnovi, po terminalima, a ne po plovilima. Prioritet bi trebala imati plovila registrirana na čekanju od 9. veljače, smatraju. Unija je također zatražila da terminali lučkim vlastima svaka dva tjedna dostavljaju detaljan plan kretanja brodova. Lučke vlasti potom bi ih trebale prosljeđivati Zajedničkom koordinacijskom centru u Turskoj, koji nadzire provedbu dogovora. Trgovci predlažu i da se utvrdi kvota brodova za svakog operatera, koja bi se objavljivala unaprijed, i da se zabrani promjena utvrđenog reda u raspodjeli kvota na terminale. “Jedna je od glavnih zadaća države utvrditi procedure i propise koji će osigurati održivi razvoj zemlje. Jedno je od tih pravila slobodan pristup tržištima i stvaranje konkurentnog okruženja”, poručili su iz UGA.

Ukrajinsko ministarstvo poljoprivrede priopćilo je u srijedu da je od početka sezone 2022/2023. izvoz žitarica pao za gotovo 26 posto, na 32,3 milijuna tona, zbog slabije žetve i logističkih teškoća koje je izazvala ruska invazija.

Kina i Bjelorusija pozivaju na prekid vatre

  • Čelnici Kine i Bjelorusije, Xi Jinping i Alexander Lukašenko, izdali su zajedničku izjavu u kojoj pozivaju na primirje u Ukrajini i pregovore za postizanje političkog rješenja sukoba. Zajednički poziv predstavljao je potporu pekinškom mirovnom planu objavljenom prošlog tjedna koji zahtijeva poštivanje nacionalnog suvereniteta i “teritorijalnog integriteta”. U dokumentu od 12 točaka nije rečeno što će se dogoditi s regijama koje je Rusija okupirala od invazije.

Rusija neće promijeniti mišljenje oko nuklearnog sporazuma

  • Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da Moskva neće preispitati svoju suspenziju Novog START sporazuma o nuklearnom naoružanju sa Sjedinjenim Državama sve dok Washington ne promijeni svoju politiku prema Ukrajini. Podsjetimo, Vladimir Putin je prošlog tjedna objavio da Rusija obustavlja svoje sudjelovanje u sporazumu, optužujući SAD da pokušava nanijeti “strateški poraz” Rusiji u Ukrajini. Predsjednik je u utorak potpisao zakon o suspenziji.

Scholz obećao pojačanu proizvodnju streljiva

  • Njemačka je najavila da će pojačati proizvodnju streljiva, istovremeno osiguravajući dovoljno zamjenskih dijelova i kapaciteta za popravke u svojoj obrambenoj industriji nakon godinu dana pružanja vojne potpore Ukrajini. “Ovo će ostati stalan zadatak jer smo rekli da ćemo podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.

Savjetnik Zelenskog: ‘Mogli bismo se strateški povući iz Bahmuta’

  • Unatoč žestokom otporu ukrajinske vojske ruskim napadima u Bahmutu, savjetnik predsjednika Zelenskog je kazao kako bi se Ukrajinci mogli “strateški povući iz bitke”. Aleksandar Rodnjanski, ekonomski savjetnik, kazao je CNN-u da će “vojska odvagnuti sve opcije” prije povlačenja, ali da “neće žrtvovati svoje ljude ni za što.”

Finski parlament izglasao pristupanje NATO-u

  • Finski parlament izglasao je prijedlog zakona o pristupanju zemlje NATO-u, javljaju RIA Novosti. “Za” je glasalo 184 od 200 zastupnika.

Rusija: Na Krimu odbijen masovni napad dronovima

  • Ruska vojska je zaustavila noćni napad deset ukrajinskih dronova na Krimu, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov na brifingu. Prema njegovim riječima, šest ukrajinskih bespilotnih letjelica oboreno je sustavima protuzračne obrane. Dok su četiri ukrajinske bespilotne letjelice onesposobljene su sredstvima elektroničkog ratovanja. Žrtava i razaranja nije bilo, rekao je predstavnik Ministarstva obrane RF.

Lukašenko: Bjelorusija u potpunosti podupire kineski mirovni plan

  • Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, saveznik Moskve koji je trenutno u posjetu Kini, rekao je u srijedu da u potpunosti podupire kineski plan za rješavanje sukoba u Ukrajini, koji je predstavljen prošli tjedan. “Bjelorusija aktivno vodi kampanju oko mirovnih prijedloga i potpuno podupire vašu inicijativu za međunarodnu sigurnost”, rekao je Lukašenko, kojega navodi njegov ured za tisak, na sastanku s kineskim čelnikom Xi Jinpingom.

Peking je u petak, točno na prvu godišnjicu rata, objavio dokument od 12 točaka pozivajući Moskvu i Kijev na mirovne pregovore. Moskva i Kijev do sada nisu iskazali ozbiljnu volju za pregovorima i na kineski su prijedlog reagirali s oprezom. Iako se Kina želi postaviti kao medijator u sukobu, njezina pozicija ruskog saveznika diskvalificira je u očima zapada.

Zapadne zemlje kritizirale su Kinu jer nije osudila rusku agresiju, dok je oštro reagirala na nedavne tvrdnje SAD-a i NATO-a da razmatra slanje oružja Rusiji.

“Današnji susret događa se u vrlo teškom razdoblju koje traži nove i neobične pristupe i odgovorne političke odluke. Njihov cilj prije svega mora biti izbjegavanje svjetskog sukoba koji ne bi imao pobjednika”, kazao je Lukašenko. On je također pohvalio veze svoje zemlje s Pekingom.

Na sastanku s kineskim premijerom Li Keqiangom ranije u srijedu, Lukašenko je rekao da Peking i Minsk “nemaju zatvorenih tema za suradnju”. “Surađujemo na svim područjima. Ono što je najvažnije, nikada si nismo postavili zadatak da budemo prijatelji ili da radimo protiv trećih zemalja”, kazao je Lukašenko. “Uvjereni smo da će odnosi između Bjelorusije i Kine nastaviti napredovati, izgrađujući se na na prijateljstvu između dviju zemalja”, poručio je Li.

Kremlj ‘ne vjeruje’ tvrdnjama Ukrajinaca da ne napadaju ruski teritorij

  • Kremlj je u srijedu priopćio da ne vjeruje izjavi ukrajinskog predsjedničkog savjetnika Mihajla Podoljaka da Ukrajina ne pokreće napade na ruski teritorij. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov govorio je dan nakon što su ruski dužnosnici okrivili Ukrajinu za nekoliko pokušaja napada bespilotnim letjelicama, posljednje od mnogih unutar ruskog teritorija za koje Ukrajina nikad nije preuzela odgovornost.

Podoljak je ranije u srijedu na Twitteru napisao da Ukrajina “ne napada teritorij RF-a (Ruske Federacije)” te da “vodi obrambeni rat za oslobađanje svih svojih teritorija”. “U RF se gomilaju procesi panike i dezintegracije, što se odražava većim brojem unutarnjih napada neidentificiranim letećim objektima na objekte infrastrukture”, dodao je Podoljak, što je na Twitteru pokrenulo niz šala o vanzemaljskim aktivnostima.

Upitan o Podoljakovom negiranju ukrajinskih napada, Peskov je rekao: “Ne vjerujemo mu”. U utorak se u blizini benzinske postaje 110 kilometara jugoistočno od Moskve srušila bespilotna letjelica, u napadu za koji je regionalni guverner rekao da je bio neuspješan.

Rusko ministarstvo obrane u srijedu je priopćilo da su ruske snage odbile masovan napad bespilotnim letjelicama na Krim. Rusija je dan ranije optužila Kijev za neuspjele napade dronovima na dvije južne ruske regije.

Ukrajina bi se mogla povući iz Bahmuta ‘ako to bude potrebno’

  • Ukrajinska vojska mogla bi se “strateški povući” iz ključnog istočnog uporišta Bakhmuta ako bude potrebno, rekao je savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog, usred nemilosrdnih ruskih napada na mali ukrajinski grad.

Ruske snage nastavljaju s povećanjem uspjeha u Bakhmutu i “ne prestaju napadati grad”, objavio je glavni stožer ukrajinske vojske jutros. Rusija pokušava okružiti Bakhmut i koristi svoje “najbolje obučene i najiskusnije” trupe iz plaćeničke skupine Wagner, rekao je u utorak ukrajinski gospodarski savjetnik Aleksander Rodnjanski za CNN.

“Naša vojska će odvagnuti sve mogućnosti. Do sada su držali grad, ali, ako bude trebalo, strateški će se povući – jer nećemo žrtvovati sve svoje ljude uzalud. Na ukrajinskoj je vojsci da odluči je li potrebno povlačenje”, rekao je Rodnjanski i dodao da za sada nije donesena odluka o povlačenju.

“Ako bismo se povukli, to ne bi nužno značilo da bi Rusi nakon toga mogli vrlo brzo napredovati. Naše protuofenzive će uskoro biti iza ugla”, rekao je. Vjeruje se da je nekoliko tisuća civila, uključujući djecu, još uvijek u gradu koji je uglavnom odsječen od humanitarne pomoći.

Šef Wagnera: ‘Ukrajina se žestoko bori u Bahmutu’

  • Jevgenij Prigožin, šef Wagner grupe, kazao je da se Ukrajina “žestoko bori” u Bahmutu. Ovo je jedna od najžešćih borbi u godinu dana rata. Ukrajina drži grad koji je pod žestokim napadima ruskih snaga.

Troje ljudi ubijeno u napadima u Donjecku

  • U ruskim napadima širom Donjecka ubijene su tri osobe, izvijestio je guverner regije Pavlo Kirilenko. Dodao je da je jedna osoba poginula u selu Velika Novosilka u istočnom Donjecku, dok su još dvije ubijene kada su ruske rakete pogodile središnji grad Lastočkine. Oko 15 kuća također je oštećeno u Lastočkinu, dok je nekoliko zgrada pogođeno u drugim dijelovima područja Ponjeck u istočnoj Ukrajini. U Marijinskom je pogođena stambena četvrt, dok je u Tonenku oštećena upravna zgrada.

Ukrajinske snage nisu donijele odluku o povlačenju iz Bahmuta

  • Ukrajinska vojska nije donijela odluku o povlačenju iz razorenog grada Bahmuta, rekao je vojni glasnogovornik Serhij Čerevati za CNN u srijedu. “Ako vidimo da je prijetnja našem osoblju i našoj operativnoj situaciji veća od potrebe za držanjem teritorija, mi u t om slučaju povlačimo trupe. Ali, mi to činimo na organiziran način, bez panike. Samo zapovjedništvo vidi u kojoj mjeri postoji takva potreba u ovoj situaciji. Potom se na sjednici Stožera donosi odgovarajuća odluka. Mogu reći da za sada nema takve odluke”, rekao je Čerevati.

Sastali se Lukašenko i Xi

  • Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko sastao se u srijedu s kineskim kolegom Xi Jinpingom na službenim razgovorima u Pekingu, javlja bjeloruska državna medijska agencija Belta. Dvojica čelnika pozdravila su se u Domu naroda i međusobno predstavila svoja izaslanstva, dodaje Belta. Intonirane su himne obiju zemalja, a čelnici su se međusobno fotografirali prije odlaska na službene razgovore, piše CNN.

Podoljak negira da stoje iza napada dronovima unutar ruskog teritorija

  • Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, zanijekao je da Ukrajina organizira napade na ruskom teritoriju. “Ukrajina ne napada teritorij Ruske Federacije. Ukrajina vodi obrambeni rat kako bi deokupirala sve svoje teritorije. Ovo je aksiom. U Ruskoj Federaciji stvaraju se panika i procesi dezintegracije, što se očituje povećanjem unutarnjih napada na objekte infrastrukture stranim neidentificiranim letećim objekatima”, piše Podoljak na Twitteru. Reuters javlja da je Kremlj u srijedu odgovorio na izjavu, rekavši da joj ne vjeruje.

U utorak je rusko ministarstvo obrane optužilo Ukrajinu za pokretanje niza pokušaja napada bespilotnim letjelicama na infrastrukturu unutar Rusije, uključujući u blizini Moskve, nakon što je izbio požar u skladištu nafte u Tuapsu. Vlasti su jučer i nakratko zatvorile zračni prostor iznad Sankt Peterburga, no kasnije javili da je bila riječ o vojnoj vježbi. Guverneri dviju ruskih regija koje graniče s istokom Ukrajine, Kursk i Belgorod, više su puta optuživali ukrajinske oružane snage za granatiranje civilnih ciljeva preko granice, unutar Ruske Federacije.

Poljska: Rusi su odgovorni za jučerašnji hakerski napad

  • Dužnosnik poljske vlade rekao je u srijedu da Rusija stoji iza hakerskog napada koji je blokirao pristup korisnika online sustavu za prijavu poreza. “Rusi su odgovorni za jučerašnji napad, to mora biti jasno”, rekao je Reuters Janusz Cieszynski, vladin dužnosnik odgovoran za digitalizaciju, za televiziju Polsat News. Rusko veleposlanstvo u Varšavi nije odmah odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentarom. Cieszynski je rekao da se napad sastojao od distribuiranog odbijanja usluge što je rezultiralo blokiranjem pristupa web stranici, ali podaci poreznih obveznika nisu procurili. “Ovo je napad koji blokira pristup stranici, ali ne blokira sigurnost i ne dovodi naše podatke u opasnost.”

Zračna uzbuna u Kijevu je završena

  • Ukrajinska televizija Suspline izvijestila je da je zračna uzbuna u Kijevu završena, ne navodeći dalje detalje.

Rusi kažu da njihovi padobranci napreduju prema Kremini

  • Ruski padobranci uz potporu oklopnih vozila počeli su napredovati prema Kremini, izjavili su sami vojnici za RIA Novosti. U videu se vidi tenk tipa T-90M i sustav teških bacača plamena Solntsepek (TOS), a njihove posade govorile su za novinare o o prednostima njihove uporabe u ofenzivi. “Sposobni smo spaliti područje od 40 tisuća četvornih metara”, rekao je novinarima zapojednik posade jednog TOS-1A.

RIA dalje navodi kako tenkovi T-90M podupiru ofenzivu pješaštva, te da djeluju na “neprijateljska uporišta sa zatvorenog položaja”.

Američki ‘avion sudnjeg dana’ sletio u Europu

  • Američki zrakoplov E-6B Mercury sletio je na Island, koji služi kao zračno zapovjedno mjesto američke mornarice tijekom operacija europskih snaga američke vojske. Ovaj zrakoplov se i naziva “avionom sudnjeg dana”, budući da je prvenstveno namijenjen za komunikaciju sa strateškim nuklearnim raketnim krstaricama, koje su nosači interkontinentalnih balističkih projektila.

Stožer zapovjedništva američkih snaga u Europi na Twitteru je objavio kako se posada zrakoplova sastala se s američkom veleposlanicom na Islandu Karrin Patman, te drugim diplomatskim i vojnim čelnicima.

U Kijevu oglašene uzbune

  • U Kijevu je oglašena zračna uzbuna nakon što je, prema izvještaju televizije Suspline, “leteći objekt” detektiran na nebu iznad glavnog grada Ukrajine.

Mađarska predsjednica za ratifikaciju ulaska Finske i Švedske u NATO

  • Mađarska predsjednica Katalin Novak zatražila je u srijedu od zastupnika da ratificiraju ulazak Finske i Švedske u NATO “što je prije moguće”. Zastupnici su u srijedu počeli raspravu o prijedlozima nakon što mjesecima u parlamentu nije bilo pomaka. “To je kompleksna odluka, s ozbiljnim posljedicama, stoga je potrebno pažljivo razmatranje”, napisala je Novak na Facebooku. “Moj stav je jasan: u sadašnjoj situaciji pristupanje Švedske i Finske je opravdano. Vjerujem da će Nacionalna skupština donijeti mudru odluku što je prije moguće”, dodala je.

Sve zemlje članice NATO-a osim Mađarske i Turske ratificirale su ulazak dvije nordijske zemlje koje su aplicirale za NATO u svibnju prošle godine nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Pristupanje novih članica moraju ratificirati svi saveznici, njih 30, a Turska već nekoliko mjeseci blokira taj proces i traži zakonske izmjene jer, kako tvrdi, Švedska simpatizira i podržava kurdske teroriste.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg ponovio je u utorak poziv Turskoj i Mađarskoj da omoguće Finskoj i Švedskoj da se pridruže zapadnom vojnom savezu. “Vrijeme je za ratifikaciju i punu dobrodošlicu i Finskoj i Švedskoj kao članicama”, rekao je Stoltenberg u Helsinkiju, govoreći zajedno s finskom premijerkom Sannom Marin.

Bjeloruski predsjednik hvali veze s Kinom uoči sastanka s Xijem

  • Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko pohvalio je veze zemlje s Pekingom uoči sastanka sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Lukašenkov državni posjet Kini dolazi nakon što je Peking iznio stav neutralnosti o jednogodišnjem ratu u Ukrajini. Zapadne zemlje kritizirale su Kinu jer nije osudila invaziju Moskve na svog europskog susjeda, a bijesno je reagirala na nedavne tvrdnje Sjedinjenih Država i NATO-a da možda razmišlja o transferu oružja Rusiji.

Na sastanku s kineskim premijerom Li Keqiangom u srijedu, Lukašenko je rekao da Peking i Minsk “nemaju zatvorenih tema za suradnju”, navodi se u tekstu objavljenom na službenoj web stranici bjeloruskog predsjedništva. Bjeloruski čelnik također je kinesko stajalište o ukrajinskoj krizi nazvao “svjedočanstvom njene miroljubive vanjske politike, kao i novim i originalnim korakom koji će imati dalekosežan utjecaj u cijelom svijetu”, prenosi kineska državna novinska agencija Xinhua.

Rusi zabrinuti zbog mogućih radioaktivnih materijala u ukrajinskim lukama

  • Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, jutros je izjavila kako je Rusija zabrinuta zbog mogućnosti dostave radioaktivnih tvari u Ukrajinu preko luka Odesa i Černomorsk. Dodaje i kako Moskva strahuje od provokacija u Pridnjestrovlju, odcijepljenoj moldavskoj regiji.

“Ako se takvi događaji odvijaju u neposrednoj blizini Pridnjestrovlja, oko kojeg kijevski režim namjerno eskalira napetosti, ne možemo ne biti zabrinuti. Također ne smijemo zaboraviti da spomenute luke Ukrajine sudjeluju u ‘dogovoru o žitu’. Koriste li se luka i humanitarni koridor za neke druge svrhe?”, pitala se Zaharova.

Britanci: ‘Rusija vjerojatno koristi novo mjesto za lansiranje dronova bliže Kijevu’

  • Ruske snage vjerojatno su počele koristiti novu lokaciju za pokretanje napada bespilotnim letjelicama na Kijev koja je bliža glavnom gradu Ukrajine, prema jutrošnjem operativnom izvješću britanske obavještajne službe.

U izvješću, ministarstvo obrane tvrdi da su bespilotne letjelice iranske proizvodnje koje su gađale Kijev tijekom vikenda vjerojatno poletjele iz ruske oblasti Brijansk. “Drugo mjesto za lansiranje dalo bi Rusima drugu os napada, koja je bliža Kijevu”, rečeno je.

Ruski mediji tvrde da je dron koji je jučer pao kod Moskve nosio eksploziv

  • Dron koji je pao stotinu metara od plinske kompresorske stanice Gazproma u okrugu Kolomenski u bliznini Moskve bio je napunjen eksplozivom, izvijestila je REN TV. Prema izvješću TV kanala, u letjelici su pronađena dva eksploziva S-4 ukupne težine oko jednog kilograma, te četiri punjenja za ručni protutenkovski bacač granata. Za sada nije objavljeno otkuda je došao dron, ni kome je pripadao.

Tass je kasnije jučer izvijestio kako su službe ustanovile kako je dron bio strane proizvodnje, te da nije pripadao ruskim jedinicama. Prema izvješću ministarstva obrane, jučer su oborena i dva drona u blizini Kubanja i Adigeje. Još jedan dron oboren je u Brijansku, a dron je primjećen u blizini skladišta nafte Rosnefta u Tuapseu, gdje je u noći s ponedjeljka na utorak izbio požar.

Guverner Harkiva: ‘U granatiranju ozlijeđene su dvije osobe’

  • Oleg Sinegubov, guverner regije Harkiv, objavio je na Telegramu da su u ruskom granatiranju Čuhuiva ozlijeđene dvije osobe. “Prema informacijama regionalnog centra za hitnu medicinsku pomoć, 52-godišnji muškarac i 13-godišnji dječak ozlijeđeni su u jutarnjem granatiranju Čuhuiva. Muškarac je hospitaliziran s ranama od gelera, a dječak ima lakše tjelesne ozljede. Liječnička pomoć mu je ukazana na mjestu događaja i nije mu potrebna hospitalizacija”, piše Sinegubov.

Blinken i Lavrov stižu u Indiju na sastanak G20

  • Američki državni tajnik Antony Blinken u srijedu stiže u New Delhi, gdje će zajedno s ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom biti na sastanku G20, izvještava AFP. Guardian piše da će rat u Ukrajini, kao i napetosti s Kinom, zasjeniti pokušaje domaćina Indije da stvori jedinstvo među vodećim svjetskim gospodarstvima. Zadnji put su se sastali u siječnju 2022. godine, nekoliko tjedana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Dvojica državnika od tada su razgovarala telefonom, ali o drugim pitanjima, ne o ratu.

Lavrov je kasno u utorak stigao u Indiju, koja nije osudila rat, a svoje prisustvo summitu G20 iskoristit će da kritizira Zapad, prema ruskom ministarstvu vanjskih poslova. Zapadne zemlje žele se “osvetiti za neizbježni nestanak poluga dominacije iz njegovih ruku”, navodi se u priopćenju ministarstva na engleskom jeziku. “Destruktivna politika SAD-a i njegovih saveznika već je dovela svijet na rub katastrofe, izazvala nazadovanje u socioekonomskom razvoju i ozbiljno pogoršala situaciju u najsiromašnijim zemljama”, dodaje se.

Rusko-ukrajinski rat bit će u središtu pozornosti na summitu G20

  • Rat u Ukrajini bit će važna točka rasprave ministara vanjskih poslova zemalja skupine G20, zakazan za četvrtak u New Delhiju. Indijski ministar vanjskih poslova Vinay Kwatra rekao je novinarima da je iznimno važno usredotočiti se na utjecaj ukrajinskog sukoba na svijet i izazove koje on postavlja zemljama u razvoju.

Najviši američki diplomat Antony Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov danas bi trebali stići u Indiju, ali susret dvojice državnika smatra se malo vjerojatnim. Njih dvojica nisu bili u istoj prostoriji od sastanka G20 na Baliju prošlog srpnja kada je, prema riječima zapadnih dužnosnika, ruski ministar vanjskih poslova napustio prostoriju.

Rusija želi ojačati zakone o cenzuri kako bi zaštitila Wagnerove plaćenike

  • Rusija je u srijedu parlamentu iznijela nove amandmane koji dodatno jačaju zakone o cenzuri u zemlji, predviđajući do 15 godina zatvora za diskreditiranje oružanih snaga i privatnih vojnih organizacija, uključujući Wagnerovu grupu. Jevgenij Prigožin, vlasnik Wagner grupe koja pokušava zauzeti ukrajinski Bahmut, požalio se u siječnju da postoje blogeri i kanali na društvenim mrežama koji diskreditiraju njegove borce koji ne mogu biti kažnjeni prema postojećim zakonima.

Vjačeslav Volodin, predsjedavajući Dume, donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je da će “svako javno širenje svjesno lažnih informacija o snagama biti kažnjivo”, prema izmjenama kaznenog zakona. “Kao i javne radnje usmjerene na diskreditaciju Oružanih snaga Ruske Federacije, dobrovoljačkih postrojbi, organizacija i osoba kojima se pomaže u provedbi zadaća dodijeljenih Oružanim snagama bile bi kažnjive”, napisao je Volodin na Telegramu.

“Ova inicijativa zaštitit će sve koji danas riskiraju svoje živote kako bi osigurali sigurnost zemlje i naših građana. Kazna za prekršitelje bit će stroga”, dodao je Volodin. Kazna predviđa novčane kazne do pet milijuna rubalja (oko 67.000 euda), popravni ili prisilni rad do pet godina, kao i zatvorsku kaznu do 15 godina.

Finski zastupnici danas glasaju o kandidaturi za NATO

  • Finski zastupnici će danas poslijepodne glasati o ubrzanju procesa prijema Finske u NATO. Švedska i Finska, koja ima jednu od najdužih granica u Europi s Rusijom, odustale su od svoje desetljećima duge politike vojnog nesvrstavanja i podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju prošle godine nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Finska se suočila s manje diplomatskih prepreka od Stockholma, pa Helsinki želi krenuti naprijed čak i prije općih izbora u Finskoj u travnju, jer javno mnijenje također podržava članstvo. Finska i Švedska imaju potporu svih osim dvije od 30 članica NATO-a. Članstvu se protive Mađarska i Turska. Usvajanje zakona znači da Finska može djelovati brzo, čak i ako ratifikacije stignu prije formiranja nove vlade.

Ukrajina: Nikopol je napadnut osam puta tijekom noći

  • Rusija je pokrenula osam napada teškom artiljerijom na Nikopol preko noći, javlja regionalni vijećnik Mikola Lukašuk. “Ruska vojska nas je napala osam puta. Četiri općine su bile pod teškom paljbom: Nikopolska, Marganetska, Mirivska i Červonogrigorivska. Srećom, žrtava nije bilo”, napisao je. Mete su opet bile ključne infrastrukture poput sustava za grijanje, struju i prijevoz. Nikopol inače od Zaprorožja dijeli rijeka Dnjepar.

Finski parlament glasa o ubrzanju procesa ulaska u NATO

  • Zastupnici finskog parlamenta danas popodne glasaju o ubrzanju procesa ulaska u NATO. Finska i Švedska su prošle godine odlučile ući u NATO savez, skupa, ali je Švedska naišla na blokadu Turske i Mađarske. Finska, koju blokira samo Mađarska, želi osigurati da može brzo djelovati ako joj ulazak u NATO bude odobren prije nego se oformi nova Vlada. Izbori u Finskoj održavaju se u travnju.

Sirene za uzbunu u Mikolajivskoj regiji

  • Sirene za uzbunu oglasile su se u Mikolajivskoj regiji, javlja guverner regije Vitalij Kim.

Zelenski: ‘Rastavit ćemo cijeli ovaj ruski genocidni sustav’

  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zalaže se da svi koji su planirali, odobrili i provode rusku invaziju na Ukrajinu odgovaraju pred međunarodnim sudom. “Rastavit ćemo cijeli ovaj ruski genocidni sustav, od zupčanika do arhitekata, i dovesti ih do presuda”, rekao je Zelenski u svom dnevnom video obraćanju nakon sastanka s glavnim tužiteljem Međunarodnog kaznenog suda (ICC) Karimom Khanom u Kijevu.

Ukrajinski predsjednik rekao je da je “odgovor na ruske zločine u ovoj agresiji u smislu vladavine prava i sa snagom međunarodnog suda ono što će poslužiti kao jedno od jamstva za dugoročnu sigurnost Ukrajinaca i drugih naroda u budućnosti”. “Ruska invazija na Ukrajinu treba imati pravne posljedice za sve one koji su je planirali, odobrili i proveli”, rekao je Zelenski i istaknuo da treba istražiti ne samo one koji su izvršili planove, već i “vrh političkog i vojnog vodstva terorističke države”.

Khan već istražuje situaciju u Ukrajini. Istrage obuhvaćaju ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. No ICC ne može poduzeti mjere protiv ruskog vodstva, uključujući predsjednika Vladimira Putina, zato što ni Rusija ni Ukrajina nisu potpisnice Rimskog statuta koji je pravna osnova suda. To je jedan od razloga zašto je Zelenski pozvao na osnivanje posebnog suda na Općoj skupštini UN-a u rujnu.

Rat u Ukrajini, Rusija, Ukrajina, Rusija Ukrajina, uživo, ukrajina rusija,