Uživo. Rusi: 'Ukrajina će napasti ruski teritorij američkim raketama', Kijev optužio Moskvu za deportaciju 234.000 djece

Pratimo 98. dan ruske invazije na Ukrajinu, s novim informacijama iz minute u minutu

Ukrainian evacuees react in a bus while they drive on a road east of Kharkiv on May 30, 2022, amid Russian invasion of Ukraine. - Over three months after Russia launched its invasion on February 24 and which has left thousands dead on both sides and displaced millions of Ukrainian civilians, Moscow is focusing on the east of Ukraine after failing in its initial ambition to capture Kyiv. (Photo by Genya SAVILOV / AFP)
FOTO: AFP

ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:

  • SAD šalje modernije raketne sustave Ukrajini
  • Peskov: ‘SAD namjerno dolijevaju ulje na vatru’
  • Rusija završila testiranje nove hipersonične krstareće rakete Cirkon
  • Ukrajinci dnevno u Donbasu gube 60 do 100 vojnika
  • Guverner Luganska: ‘Rusi kontroliraju 70 posto Severodonecka’
  • Zelenski: ‘Ludilo je napasti kemijsku tvornicu’
  • Ruske nuklearne snage održavaju vježbe
  • Mađarska opet blokira šesti paket sankcija
  • Ukrajina tvrdi da je prisilno iz njihove zemlje deportirano više od 234 tisuća djece

Razvoj događaja pratite uživo na Telegramu:


Rusi: ‘Ukrajina će napasti ruski teritorij američkim raketama’

22:53 Ruski general-pukovnik Mihajl Mizincev tvrdi da ukrajinski nacionalisti planiraju razmjestiti američke raketne sustave dugog dometa u grad Šostka u regiji Sumi te napasti ruski teritorij. Njegovu izjavu prenose ruske Ria Novosti.

“U bliskoj budućnosti se očekuje da Šostka dobije raketne sustave dugog dometa iz Sjedinjenih Država, uz pomoć kojih militanti oružanih snaga Ukrajine, po nalogu SBU-a, planiraju udariti po graničnom području Ruske Federacije izravno iz stambenih područja grada”, rekao je. Prema generalovim riječima, to će činiti kako bi izazvali odgovor, a zatim optužili ruske oružane snage za neselektivno granatiranje civilnog stanovništva i infrastrukture.


‘U Rusiju i Bjelorusiju iseljeno više od 234 tisuć edjece’

21:53 Od početka rata, ruske snage su nasilno deportirali više od 234.000 ukrajinske djece u Rusiju, Bjelorusiju ili na privremeno okupirana područja Donjecke i Luganske oblasti, ustvrdila je povjerenica za prava djece ukrajinskog predsjednika Daria Herašimčuk. “Prema otvorenim izvorima, do danas je više od 234.000 djece raseljeno. To su prisilno deportirana, prisilno raseljena djeca ili na privremeno okupirana područja, ili u Rusiju ili Republika Bjelorusija “, rekao je Herasimčuk.

Naglasila je da su takvi postupci Rusa nezakoniti i zabranjeni Ženevskom konvencijom i međunarodnim pravom. “Borit ćemo se za apsolutno svako ukrajinsko dijete. Ukrajina čini apsolutno sve kako bi osigurala dobrobit svakog djeteta, jer svaki Ukrajinac sada razumije da su djeca naša budućnost. U našoj zemlji nema budućnosti bez djece“, naglasila je, a prenijela je Ukrajinska pravda.


Mađarska opet blokira šesti paket sankcija

20:30 Mađarska je u srijedu na sastanku veleposlanika država članica pri EU-u ponovno blokirala šesti paket sankcija protiv Rusije, zatraživši da se s popisa sankcioniranih osoba skine čelnik ruske pravoslavne crkve, patrijarh Kiril, jedan od glavnih podržavatelja agresije na Ukrajinu. Tim zahtjevom Mađarska je blokirala usvajanje šestog paketa sankcija koji uključuje embargo na uvoz ruske nafte koja se doprema brodovima, nakon što je o tome postignut politički dogovor na razini šefova država ili vlada.

Da bi taj dogovor postao zakon trebali su ga odobriti veleposlanici ili ministri država članica. Kako se doznaje iz diplomatskih izvora, u tijeku su konzultacije s Budimpeštom kako bi se uklonila blokada. Sastanak Corepera (Odbor stalnih predstavnika) koji čine veleposlanici država članica, ponovno je zakazan za četvrtak popodne u Luxembourgu.

Patrijarh se smatra dugogodišnjim “saveznikom” ruskog predsjednika Vladimira Putina i postao je “jedan od glavnih podupiratelja ruske vojne agresije na Ukrajinu”, kaže se u prijedlogu sankcija EU-a. Mađarska je i ranije bila prepreka usvajanju šestog paketa sankcija jer je tražila izuzeće od zabrane uvoza ruske nafte ili veliku financijsku kompenzaciju za svoj pristanak.


Biden službeno najavio novi paket pomoći Ukrajini

19:10 Kako je ranije potvrdio u članku New York Timesa, američki predsjednik Joe Biden sad je i službeno najavio novi paket pomoći Ukrajini. “Najavljujem značajan novi paket sigurnosne pomoći za pružanje pravovremene i kritične pomoći ukrajinskoj vojsci. Zahvaljujući dodatnom financiranju za Ukrajinu, usvojenom uz pretežno dvostranačku potporu u američkom Kongresu, Sjedinjene Države će moći nastaviti dostavljati Ukrajini više oružja koje tako učinkovito koriste za odbijanje ruskih napada”, objavio je Biden u priopćenju.

“Ovaj novi paket će ih naoružati novim naprednim oružjem, uključujući HIMARS s bojnom municijom, za obranu svog teritorija od ruskog napretka. Nastavit ćemo predvoditi svijet u pružanju povijesne pomoći za potporu ukrajinskoj borbi za slobodu”, dodao je.


Nizozemska se sprema na najveću potrošnju na vojnu opremu od kraja Hladnog rata

18:10 Nizozemska vlada najavila je najveću potrošnju na vojnu opremu od kraja Hladnog rata. Ministrica obrane Kajsa Ollongren rekla je da “prijetnje u svijetu i rat u Ukrajini pokazuju da se mir i sigurnost ne mogu uzimati zdravo za gotovo”. Godišnje će se dodatnih pet milijardi eura koristiti za financiranje opreme kao što su šest novih borbenih zrakoplova F-35 te dronovi MQ-9 Reaper. To znači da će Nizozemska u 2024. i 2025. godini dostići brojku od 2% BDP-a za vojnu potrošnju na koju NATO poziva svoje članice.


Stoltenberg: Pomoć SAD-a Ukrajini bila je neophodna

17:45 Jens Stoltenberg, glavni tajnik saveza, izjavio je kako je uloga SAD-a u pomoći Ukrajini bila “neophodna” i da “svakodnevno čini razliku na bojnom polju”. Najnoviji paket vojne pomoći pravi je primjer američkog vodstva, dodao je Stoltenberg. Kaže da su dodatne trupe koje je razmjestio NATO pokušaj da se zaustavi eskalacija sukoba i ukloni “svaka pogrešna procJena u Moskvi o spremnosti NATO-a”.

Visoki dužnosnici iz Švedske, Finske i Turske sastat će se sljedećih dana u Bruxellesu, kazao je također komentirajući ulazak dvije europske zemlje u NATO. Turski predsjednik do sada se protivio ulasku zemalja u NATO i tvrdio da podupiru teroriste.


Blinken: Ukrajinci će dobiti upravo ono što im treba

17:30 Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je da je novi paket oružja koji ide u Ukrajinu, a koji je ranije najavljen, “upravo ono što im treba” i da će ojačati njihovu stranu u svim budućim pregovorima. Ponovio je da će NATO braniti “svaki pedalj” teritorija Saveza i da je 20.000 dodatnih vojnika raspoređeno na istočnom boku. Blinken je ponovio da je Ukrajina dala jamstva da se novi visokotehnološki raketni sustavi koje šalje SAD neće koristiti protiv ciljeva unutar Rusije.

Za Švedsku i Finsku koje su nedavno najavile svoj ulazak u članstvo kazao je da u “više nego kvalificirane” da se pridruže NATO-u.


I Lavrov kritizirao slanje naprednih raketnih sustava Ukrajini

16:44 Nakon što je ranije danas slanje naprednih raketnih sustava iz SAD-a Ukrajini kritizao glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov, sada se javio i ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, koji je rekao gotovo isto. Lavrov kaže da SAD isporučuju napredne raketne sustave Ukrajini “povećavaju rizik od uvlačenja ‘treće zemlje’ u rat”. Lavrov je odgovarao na pitanje tijekom putovanja u Rijad u Saudijskoj Arabiji, gdje se sastao s predstavnicima Vijeća za suradnju u Zaljevu.

Dotaknuo se i učinka sankcija na izvoz žitarica iz zemlje, rekavši da one otežavaju ispunjavanje izvoza. Ruska invazija povisila je svjetske cijene hrane, ali Kremlj krivi sankcije Zapada za prekid izvoza gnojiva i žitarica.


Njemačka kupuje američke vojne helikoptere

16:41 Njemačka će kupiti 60 teretnih helikoptera Chinook od Boeinga kako bi zamijenila svoju zastarjelu flotu helikoptera CH-53, rekla je njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht nanijevši udarac Boeingovom suparniku Lockheed Martinu, koji se također natjecao za taj ugovor. “S ovim modelom jačamo našu sposobnost za suradnju u Europi”, rekla je Lambrecht u obraćanju Bundestagu.

Po ranijim planovima, Bundeswehr je trebao nabaviti 45 do 60 helikoptera za prijevoz teških tereta za oko četiri milijardi eura, koji trebaju biti isporučeni između 2023. i 2029. godine. Vojska ima proračun od oko 100 milijardi eura. Tu vrstu vojnih helikoptera nude samo Boeing i Lockheedov Sikorsky. Njemačka vojska koristi Sikorskyjeve helikoptere CH-53 od 1970-ih i planira ih postupno povući iz uporabe do 2030. godine. Jako se na njih oslanjala u Afganistanu, ali tada su se pokazale i njihove slabosti.


Američka vojska provodi ofenzivne hakerske operacije

16:39 Američka vojska provodi ofenzivne hakerske operacije kao potporu Ukrajini, izjavio je šef američkog kibernetičkog zapovjedništva, general Paul Nakasone. Američki vojni hakeri “proveli su niz operacija” kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, potvrdio je Nakasone u intervjuu za Sky News.”Proveli smo niz operacija u cijelom spektru; ofenzivne, obrambene, te informacijske operacije”, rekao je Nakasone.

General Nakasone nije detaljno naveo aktivnosti, ali je rekao da su zakonite, provedene uz civilni nadzor vojske i kroz politiku američkog ministarstva obrane. Ddao je kako je zabrinut “svakog dana” zbog rizika od ruskog kibernetičkog napada usmjerenog na SAD i rekao je da operacije “lova unaprijed” omogućuju SAD-u da pretražuju strane hakere i identificiraju njihove alate prije nego što su upotrijebljeni protiv Amerike.


U Hrvatskoj više od 6800 djece iz Ukrajine

16:10 U Hrvatsku je dosad stiglo više od 6.800 djece iz ratom zahvaćene Ukrajine, a njih 182 smješteno u hotelu Zagreb u splitskom Duilovu, rekao je u srijedu ministar rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike Marin Piletić prigodom posjeta toj izbjegličkoj skupini djece. Radi se o djeci od 8 do 16 godina pretežito iz nogometnog kluba Šahtar, ali i iz nekih drugih ukrajinskih klubova kojima je dolazak u Hrvatsku i smještaj u hotelu Zagreb u Duilovu omogućio proslavljeni hrvatski nogometaš Dario Srna, rečeno je prilikom posjeta ministra Piletića.

“Zahvaljujemo svima koji pomažu toj djeci kojoj želimo što prije povratak u njihovu zemlju, ali smo spremni i integrirati ih u naše društvo,” rekao je ministar Piletić. Po njegovim riječima, prihvatom izbjeglica iz Ukrajine Hrvatska se odazvala svjetskoj akciji da se pomogne toj zemlji. “Vlada RH stoji uz Ukrajinu politički, ekonomski ali i emotivno jer znamo što smo mi prošli u razdoblju od 1991. do 1995. godine,” rekao je Piletić.


Uspješna evakuacija u Lugansku

16:02 Serhij Haidai, guverner Luganska, ponovno je pisao na svom Telegram kanalu. Ovaj put, kaže, ima dobre vijesti o uspješnoj evakuaciji. “Planinska zajednica svakodnevno pati od neprijateljskog granatiranja. Rasisti sravnavaju naselja s topništvom i zrakoplovima. Najgore je u Toškivki i Zoloteu, gdje orci namjerno lutaju visokim neboderima. Bilo je iznimno teško voziti, cesta je pod stalnim napadima, ali naši heroji su se probili – dovezli su vozila hitne pomoći i evakuirali devet osoba – umirovljenika i teško pokretnih”, piše Haidai i poručuje da su ljudi sada sigurni.


Plenković: Ukrajina zaslužuje status kandidata za EU

15:24 Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu na kongresu Europske pučke stranke da EPP treba biti vodeća politička snaga u osudi i sankcioniraju Rusije te da Ukrajina zaslužuje kandidacijski status za članstvo u Europskoj uniji. Okupljenima na 27. kongresu EPP-a u Rotterdamu, Plenković je rekao da ruska agresija, koja traje više od tri mjeseca, nije samo vojna, već se njome krši međunarodno pravo i “negira ukrajinska nacija i identitet”.

“Mi, kao EPP, pokazujemo našu solidarnost, podršku i suosjećanje s ukrajinskim narodom koje se bori za slobodu i za europske vrijednosti za sve nas. Hvala im na tome”, rekao je premijer. Plenković smatra da “EPP treba biti vodeća politička snaga u osudi ruskih akcija, nametanju sankcija, netoleriranju politika kojima se krši sve za što se mi zalažemo”. Pozvao je da se Ukrajinu nastavi podržavati “politički, diplomatski, financijski, ekonomski, humanitarno, vojno”.


Rusi ‘sravnjavaju’ regije u istočnoj Ukrajini, kaže njemačka ministrica

14:59 Ruska vojska “sravnava” regije u istočnoj Ukrajini sa sigurne udaljenosti, kaže njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. U današnjem govoru u njemačkom parlamentu, Baerbock je rekla da je Rusija usvojila strategiju sravnjivanja naselja u istočnoj Ukrajini s distance, pa je ponovno naglasila važnost slanja obrambenog oružja Kijevu. “Grad po grad, selo po selo, ruske trupe ih uništavaju sa sigurne udaljenosti. Prvo projektili, zatim ratni zrakoplovi s topništvom, a onda, kada je sve sravnato, tenkovi se ulijeću”, kaže Baerbock.


Guterres se nada brzom dogovoru za ublažavanje krize u opskrbi hranom

14:48 Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je da se nada rješenju za ublažavanje učinka rata u Ukrajini na globalne zalihe hrane, ali je upozorio da je bilo kakav dogovor još daleko. “Mislim da ima pomaka, ali još nismo tu. To su složene stvari i činjenica da je sve međusobno povezano čini pregovore posebno složenim”, rekao je na konferenciji za novinare sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson u Stockholmu. S obzirom da Rusija kontrolira ili učinkovito blokira sve ukrajinske crnomorske luke, isporuke žitarica iz Ukrajine su zastale otkako je počela invazija, dok Moskva okrivljuje sankcije Zapada za prekid izvoza žitarica i gnojiva.


Kremlj tvrdi da može preusmjeriti izvoz nafte nakon embarga EU-a

14:39 Kremlj je u srijedu upozorio da će sankcije Europske unije na rusku naftu pogoditi globalno energetsko tržište i dodao rekao da Moskva može preusmjeriti izvoz da ograniči vlastite gubitke. Čelnici EU-a ovaj tjedan su se dogovorili o embargu na uvoz ruske sirove nafte kojemu je svrha do kraja godine zaustaviti 90 posto ruske prodaje nafte državama 27-članog bloka. “Ove će sankcije negativno utjecati na cijeli kontinent – na Europljane, na nas i na cijelo globalno energetsko tržište”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.

Više od četvrtine europske nafte stizalo je iz Rusije 2021., a EU je 2021. činila gotovo polovicu ukupnog ruskog izvoza sirove nafte i naftnih derivata, prema Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA). Cijene energenata porasle su na višegodišnje maksimume otkako je Rusija 24. veljače napala Ukrajinu, što je izazvalo porast inflacije na najvišu razinu u jednoj generaciji i strah od krize zbog životnih troškova u Europi i Sjedinjenim Državama. Moskva je već počela preusmjeravati opskrbe iz Europe nakon uvođenja sankcija, priopćio je Kremlj.


Samo 20 posto Severodonecka je u rukama Ukrajinaca

14:33 Ukrajinske snage drže samo 20 posto istočnog grada Severodonecka, tvrdi ukrajinski čelnik gradske uprave Oleksandr Striuk. “Ipak, još uvijek postoji nada da ukrajinske snage mogu spriječiti Rusiju da preuzme punu kontrolu nad gradom”, rekao je. Ruske snage sada kontroliraju 60 posto grada, dok je ostatak postao “ničija zemlja”, rekao je Striuk za Reuters. “Onih 20 posto naše oružane snage žestoko brane. Naše trupe drže obrambene linije. Pokušavaju se istjerati ruske trupe. Nadamo se da ćemo unatoč svemu osloboditi grad i nećemo dopustiti da bude potpuno okupiran”, rekao je Stiruk.

Ranije danas, ukrajinski guverner Luganska, Serhij Haidai, rekao je da Rusija sada “kontrolira 70 posto Severodonecka” i da su se ukrajinske trupe “povukle na povoljnije, unaprijed pripremljene položaje”. “U gradu je ostalo između 12.000 i 13.000 ljudi i bilo je nemoguće doći do hrane ili pomoći ili izvući ljude”, rekao je Striuk. “Nema podataka koliko je ljudi umrlo u gradu posljednjih dana”, dodao je.


Erdogan: ‘Nismo dobili konkretne prijedloge Švedske i Finske’

14:11 Turska nije primila “konkretne prijedloge” za rješavanje problema s Finskom i Švedskom oko ulaska u NATO, izjavio je danas turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan.Govoreći u parlamentu, Erdogan je rekao da Turska želi vidjeti “iskren” pristup dviju nordijskih zemalja prema zabrinutosti oko njihove kandidature za članstvo u NATO-u, dodajući da Ankara neće promijeniti svoje stajalište osim ako ne vidi konkretne i obvezujuće korake. Također je rekao da prigovor Turske kandidaturi Stockholma i Helsinkija za članstvo nije “oportunizam”, već pitanje nacionalne sigurnosti.

Prošlog mjeseca, Finska i Švedska su službeno predale svoje zahtjeve za pridruživanje NATO-u u “povijesnom trenutku” potaknutom sigurnosnim zabrinutostima zbog ruske invazije na Ukrajinu. Prijave će sada razmatrati 30 zemalja članica vojnog saveza. Međutim, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izrazio je rezerve u pogledu spajanja dviju nacija. Turska vlada zagovara dugo tražene zahtjeve da Švedska – i u manjoj mjeri Finska – obračunaju subjekte za koje Ankara tvrdi da su povezani s Radničkom strankom Kurdistana, ili PKK, koja se u Turskoj smatra terorističkom organizacijom.


Podoljak: ‘Zapad ima iracionalni strah od Rusije’

13:34 Savjetnik ukrajinskog predsjednika optužio je Europu i SAD da imaju “iracionalni strah” od Rusije, koji utječe na njihov odgovor na sukob. Mihajlo Podoljak, glavni pregovarač za Ukrajinu tijekom prethodnih rundi pregovora s Rusijom o okončanju rata, rekao je novinskoj agenciji Interfax Ukraine da se političke elite Zapada “žele vratiti u prijeratno razdoblje i ne žele rješavati probleme” . Dodao je da su njihovi financijski prioriteti imali prednost u donošenju odluka.


Peskov: ‘SAD namjerno dolijevaju ulje na vatru’

13:08 Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužio je SAD da namjerno dolijevaju ulje na vatru i rekao da ne vjeruje Kijevu da neće ispaliti oružje na Rusiju. “Vjerujemo da SAD namjerno dolijevaju ulje na vatru. SAD očito drže liniju da će se boriti protiv Rusije do posljednjeg Ukrajinca”, rekao je Peskov.

Glasnogovornik Peskov je također rekao da Kremlj ne isključuje susret Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, ali da se takvi razgovori moraju pripremiti unaprijed. Nastavio je da je rad na mirovnom dokumentu s Ukrajinom davno stao i da nije ponovno započeo. Sinoć je otkriveno da će SAD dostaviti dodatno oružje, uključujući M142 visoko pokretni topnički raketni sustav (HIMARS), Ukrajini kako bi pomogli zemlji u obrani. Topnički raketni sustavi visoke mobilnosti srednjeg dometa mogu precizno pogoditi ciljeve udaljene čak 70 kilometara.


BiH i dalje računa na ruski plin no ne kažu po kojoj cijeni

12:38 Ruski Gazprom nastavit će opskrbljivati plinom Bosnu i Hercegovinu, izuzetu iz kategorizacije “neprijateljskih država” koje je Kremlj obvezao plaćati ovaj energent u rubljima, potvrdili su u srijedu iz tvrtke Energoinvest koja je uvoznik prirodnog plina za područje Federacije BiH. U BiH svaki entitet ugovara isporuke plina za sebe, a iz Energoinvesta su potvrdili kako su sa Gazpromom upravo potpisali aneks postojećeg ugovora o nastavku opskrbe do kraja godine.

“To podrazumijeva da će se cijena za isporučeni plin korigirati kao i do sada kvartalno, isključivo na bazi devetomjesečne promjene cijena naftnih derivata”, stoji u obavjesti medijima iz sarajevske tvrtke. Prema procjenama nekih stručnjaka, BiH mora računati da će plin uskoro plaćati skuplje za najmanje 15 posto. “Sad se već zna kakva će biti cijena za treći kvartal a meni je nejasno zašto to iz Energoinvesta jasno ne kažu”, kazao je lokalnim medijima Almir Bećarević, bivši direktor tvrtke BH gas koja je glavni distributer plina na teritoriju Federacije. U Energoinvestu računaju na nastavak isporuke ruskog plina i u 2023. godini kada im istekne sadašnji ugovor s Gazpromom, no priznaju kako je potpuno neizvjesno kakva će biti cijena tog energenta.


SAD spreman formalno odobriti prijevoz i osiguranje izvoza ruskih žitarica i gnojiva

12:26 SAD je prijevoznicima i osiguravateljima spreman izdati pismene dozvole kako bi olakšao izvoz ruskih žitarica i gnojiva, izjavila je u utorak američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield. Ruske žitarice i umjetna gnojiva nisu obuhvaćeni američkim sankcijama, naglasila je Thomas-Greenfield, ali „kompanije su blago nervozne i spremni smo im izdati pismene potvrde ako će to pomoći da ih se ohrabri”.

Glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric odvojeno je u utorak izjavio da je čelnica UNCTAD-a Rebecca Grynspan u Moskvi “konstruktivno raspravljala” s prvim potpredsjednikom ruske vlade Andrejem Belousovim o stvaranju uvjeta za nesmetani izvoz ruskih žitarica i gnojiva. Grynspan sada u Washingtonu razgovara o istom problemu, „s ključnim ciljem rješavanja sve izraženije globalne prehrambene nesigurnosti”, rekao je Dujarric.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres posjetio je u svibnju Moskvu i Kijev i paralelno pokušava posredovati u sastavljanju, kako ga naziva, “paket aranžmana” za nastavak ukrajinskog izvoza hrane i ruskog izvoza hrane i gnojiva. Ruska invazija na Ukrajinu i zapadne sankcije Moskvi potaknuli su snažan rast cijena žitarica, jestivih ulja, goriva i gnojiva i izazvali globalnu prehrambenu krizu, podsjeća Reuters. Rusija i Ukrajina proizvode gotovo trećinu svjetske pšenice, Rusija je i ključni izvoznik gnojiva, a Ukrajina vodeći izvoznik kukuruza i suncokretovog ulja.


Papa Franjo: ‘Pšenica se ne smije koristiti kao oružje u ratu’

11:20 Blokiranje izvoza pšenice iz Ukrajine je “vrlo zabrinjavajuće” i žito se ne može koristiti kao “ratno oružje”, izjavio je papa Franjo. Govoreći danas pred tisućama ljudi okupljenih na Trgu svetog Petra, Papa je rekao da milijuni ljudi ovise o pšenici iz Ukrajine. “Blokiranje izvoza pšenice iz Ukrajine vrlo je zabrinjavajuće jer o tome ovise životi milijuna ljudi, posebno u siromašnijim zemljama”, rekao je Papa.

Franjo je potom uputio “apel od srca” vlastima da ukinu blokadu izvoza pšenice i “riješe ovaj problem”. “Molim vas! Nemojte koristiti pšenicu, osnovnu namirnicu, kao ratno oružje”, dodao je papa. Papa je do sada često osuđivao rusku invaziju na Ukrajinu, ali danas je prvi put detaljno govorio o globalnoj prehrambenoj krizi koju je donijela.


Rusija: ‘Završili smo testiranje nove hipersonične krstareće rakete Cirkon’

11:14 Rusija kaže da je završila testiranje svoje hipersonične krstareće rakete Cirkon, te da će je rasporediti prije kraja godine na novu fregatu svoje Sjeverne flote. Reuters javlja da je Aleksander Mojsejev, zapovjednik Sjeverne flote, rekao da će fregata Admiral Golovko postati prva koja će biti stalno naoružana Cirkonom. Putin je ranije opisao hipersoničnu raketu Cirkon kao dio nove generacije sustava oružja bez premca, koji putuje devet puta većom brzinom od zvuka.


Guverner Luganska: ‘Rusi kontroliraju 70 posto Severodonecka’

10:49 Serhij Haidai, ukrajinski guverner Luganska, rekao je da Rusija sada kontrolira 70 posto grada Severodoneck koji je u ovom trenutku glavna meta ruskog napada i ključni cilj, ako ruske snage žele kontrolirati cijelu regiju Donbas. “Rusi kontroliraju 70 posto Severodonecka. Ukrajinske trupe povukle su se na povoljnije, unaprijed pripremljene položaje. Drugi dio nastavlja borbe unutar grada. Lisičansk je potpuno pod ukrajinskom kontrolom. Sva slobodna naselja Luganske regije su stalno pod vatrom. Evakuacija je obustavljena”, Napisao je Haidai je na svom Telegram kanalu.


Njemačka će Ukrajini poslati ​​moderne protuzračne rakete

10:45 Njemačke će Ukrajinu opskrbiti modernim protuzračnim raketama i radarskim sustavima, najavio je kancelar Olaf Scholz. Scholz je izjavio kako je njegova vlada odlučila Kijevu osigurati obrambeni sustav srednjeg dometa IRIS-T, koji je razvila Njemačka zajedno s drugim zemljama NATO-a. Dodao je da će Njemačka opskrbiti Ukrajinu radarskim sustavima za pomoć pri lociranju neprijateljskog topništva. “Mi kontinuirano isporučujemo od početka rata”, rekao je Scholz zastupnicima u Bundestagu. “Posljednje je vlada odlučila da ćemo isporučiti najmoderniji sustav protuzračne obrane koji Njemačka ima, IRIS-T.”

Jučer je njemački kancelar izjavio da će njegova zemlja Grčkoj isporučiti borbena vozila pješaštva (IFV) kako bi vlada u Ateni mogla Ukrajini proslijediti oružje sovjetskog tipa. Međutim, Scholz nije iznio detalje o tome kakva će borbena vozila Berlin predati Grčkoj – ili kakvo će oružje Atena poslati Kijevu.


Biden: ‘Ne nastojimo ukloniti Vladimira Putina s vlasti’

10:40 Američki predsjednik Joe Biden jutros je u gostujućem eseju objavljenom u New York Timesu objavio je da će SAD poslati Ukrajini raketne sustave većeg dometa. No, osim oružja, Biden se dotaknuo drugih ključnih pitanja u ratu. Biden je tako izričito napisao da SAD neće nastojati ukloniti Vladimira Putina s vlasti. “Koliko god da se ne slažem s gospodinom Putinom… Sjedinjene Države neće pokušati dovesti do njegovog svrgavanja. Sve dok Sjedinjene Države ili naši saveznici ne budu napadnuti, nećemo biti izravno uključeni u ovaj sukob”, napisao je Biden.

Predsjednik je dodao da SAD neće nastojati produžiti sukob samo da bi nanijele bol Rusiji. Također je naglasio da SAD ne žele rat između NATO-a i Rusije,a kaže i kako je nastojao uvjeriti Moskvu da neće poticati Ukrajinu na napad izvan njezina teritorija.


Njemački RWE i Uniper prihvatili novi model plaćanja ruskog plina

10:30 Njemačke elektroenergetske kompanije RWE i Uniper potvrdile su da su prvi puta platile ruski plin prema uredbi Moskve koja predviđa plaćanje u rubljama preko posredničke banke u Rusiji. Prema ruskoj uredbi s kraja ožujka, kupci iz “neprijateljskih zemalja” moraju u Gazprombanci otvoriti račun na koji doznačuju novac u ugovorenoj valuti, većinom eurima i dolarima. Banka ih potom prodaje na dražbi na burzi i rublje doznačuje na račun dobavljača Gazproma.

Moskva “neprijateljskim” zemljama smatra članice EU-a, SAD, Švicarsku i ostale koje su Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu uvele sankcije, isključivši velike ruske banke iz globalnog financijskog sustava. Uredba je podijelila zemlje EU-a. Tako su Poljska, Bugarska i Finska odbile plaćati ruski plin prema novim pravilima i Gazprom im je u svibnju obustavio isporuke. Ovog tjedna ruska kompanija najavila je da više neće plinom opskrbljivati ni nizozemsku GasTerru ni danski Oersted.


Sinegubov: ‘Četiri civila ubijena su u regiji Harkiv”

10:18 Guverner Harkiva, Oleg Sinegubov, na svom Telegram kanalu objavio je detalje o današnjoj situaciji u regiji. “Rusi su masovno granatirali okruge Harkiv, Izium, Bohodukhiv i Čuhuiv. U ovim napadima su ubijena četiri civila. Jedna žena poginula je u Zoločevu, a 12-godišnji dječak u Ivanivki, okrug Izium. U selu Šestakove, okrug Čuguiv – dva mrtva. Ukupno je ozlijeđeno sedam civila. Borbe se nastavljaju u regiji Harkiv. Neprijatelj je usredotočen na obranu i pokušava zadržati svoju poziciju. Ruski okupatori se regrupiraju u pravu Iziuma i spremaju na nove pokušaje napada. Naši branitelji drže položaje i nanose gubitke neprijatelju. Ukrajinske oružane snage sinoć su oborile ruski helikopter Ka-52 ‘Aligator’. Neprijatelj djeluje podmuklo, udara na civile i civilnu infrastrukturu, ali odgovarat će za sve svoje zločine! Ukrajina će pobijediti!”, napisao je Sinegubov.


Rusija kaže da na slanje raketnih sustava Ukrajini ‘gleda izuzetno negativno’

10:11 Rusi kažu kako odluka SAD-a da Ukrajini isporuči napredne raketne sustave i streljivo povećava rizik od izravnog sukoba između Moskve i NATO-a Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je za rusku državnu novinsku agenciju RIA Novosti da Moskva na paket američke vojne pomoći – koji će uključivati topnički raketni sustav visoke mobilnosti M142 (HIMARS) – “gleda izuzetno negativno”.

Cilj raketnog sustava, koji je Ukrajina dugo tražila od SAD-a, je da joj pomogne da preciznije napadne neprijateljske snage s veće udaljenosti. Do sada su SAD odbijale opskrbiti dalekometno topništvo zbog straha da bi se moglo upotrijebiti protiv ciljeva u Rusiji. No, Biden je rekao da će raketni sustavi ojačati pregovaračku poziciju Kijeva protiv Rusije i učiniti diplomatsko rješenje rata vjerojatnijim. Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da njegova zemlja “nema namjeru napadati Rusiju”.


Zelenski: ‘Ne namjeravamo napasti Rusiju’

09:51 Kako je jutros javljeno, američki predsjednik Joe Biden pristao je poslati Ukrajini naprednije raketne sustave, u nadi da će više topničke snage izjednačiti snage između dviju strane, te vjerojatnijim učiniti diplomatsko rješenje kojim bi se rat doveo do kraja. SAD je pristao osigurati precizno navođene rakete, koje mogu doseći ciljeve udaljene do 70 kilometara, tek nakon što su dobili jamstva da se oružje neće koristiti za napad na ciljeve unutar Rusije.

Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da njegova zemlja “nema namjeru napadati Rusiju”. U intervjuu za konzervativni američki TV kanal Newsmax, ukrajinski čelnik je inzistirao da će se topništvo koristiti isključivo za samoobranu. “Nas ne zanima Ruska Federacija. Ne borimo se na njihovom teritoriju kao oni s nama”, rekao je Zelenski za Newsmax.


Švicarska zabranila Danskoj slanje oklopnjaka u Ukrajinu

09:39 Švicarska vlada stavila je veto na zahtjev Danske da pošalje oklopne transportere švicarske proizvodnje u Ukrajinu, a kao razlog naveli su svoju politiku neutralnosti prema kojoj ne isporučuju oružje zonama sukoba, izvijestila je švicarska televizija SRF. Neutralna Švicarska zahtijeva od stranih zemalja koje kupuju švicarsko oružje da traže dopuštenje za ponovni izvoz.

Reuters napominje da je Švicarska u travnju stavila veto na ponovni izvoz streljiva švicarske proizvodnje koje se koristi u protuzračnim tenkovima koje Njemačka šalje Ukrajini. Također je odbila zahtjev Poljske za slanjem oružja susjednoj Ukrajini.


Borrell: ‘EU nastavlja Ukrajini slati oružje velikom brzinom’

09:29 Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell jutros je govorio za BBC Radio 4. Upitan o strahovima koje su izrazili neki Ukrajinci da je europska potpora usporila posljednjih tjedana, Borrell je rekao: “Zabranili smo uvoz ruske nafte. Više od 90 posto bit će zaustavljeno. I nastavit ćemo pružati vojnu potporu. Nemojte umanjivati činjenicu da smo smanjili 90 posto ruskihprihoda od nafte”, dodao je. Što se tiče opskrbe oružjem, Borrel je izjavio kako protok oružja koje ide u Ukrajinu nastavlja se velikom brzinom. “Možemo to povećati – sve se može povećati – ali ne vidim nikakav problem s opskrbom Ukrajine oružjem”, rekao je Borrell.


Britanci: ‘Rusi su okupirali više od polovice Severodonecka’

09:04 Britansko ministarstvo obrane (MoD) objavilo je najnovije obavještajne podatke o situaciji u Ukrajini. U njemu se navodi da ruske kopnene operacije ostaju “čvrsto usredotočene”, s vatrenom snagom koncentriranom unutar manjeg dijela regije Lugansk, u istočnoj Ukrajini. Tijekom posljednja dva dana borbe su se također pojačale u istočnom gradu Severodonecku, a tvrde i da su Rusi, među kojima su i čečenski borci, okupirali “više od polovice grada” . Ruske snage se također guraju bliže centru grada. U obavještajnom izvješću se dalje navodi da izvan regije Donbas, ruske snage nastavljaju izvoditi raketne napade dugog dometa na infrastrukturu diljem Ukrajine.


Zelenski: ‘Gubimo 60 do 100 vojnika dnevno u Donbasu’

8:15 Ukrajina je “obrambena linija” za svijet od agresije Vladimira Putina, kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu za konzervativnu američku televiziju Newsmax. “Mi smo snažna obrambena linija. To nije konvencionalno ili prirodno. To je fizička barijera koju čine naši ljudi”, rekao je Zelenski.

Naglasio je kako je situacija trenutno najteža u Donecku i Lugansku. “Gubimo 60 do 100 vojnika dnevno, a oko 500 ljudi bude ranjeno”, poručio je Zelenski.


Ukrajinski parlament: ‘Od početka rata ubijeno 243 djece, a ozlijeđeno 446’

7:44 Od početka ruske invazije na Ukrajine ubijeno je ili ozlijeđeno 689 djece, objavio je jutros ukrajinski parlament. “Od jutra 1. lipnja službeno je 243 djece žrtava, a 446 ozlijeđenih”, napisali su iz ukrajinskog parlamenta na aplikaciji Telegram.

Istaknuli su kako te brojke nisu konačne jer se još utvrđuje broj ubijenih u okupiranim teritorijima, kao i u dijelovima zemlje gdje se aktivno vode borbe. Stvarni broj stradalih vjerojatno je puno veći.

U ponekim gradovima, poput Sjeverodonecka, nemoguće je pratiti koliko je ljudi stradalo zbog kontinuiranog granatiranja, navode lokalne vlasti.


Rusija prekida dotok plina Danskoj

7:17 Rusija nastavlja prekidati dotok plina europskim zemljama koje odbijaju plaćati u rubljima. Danska energetska kompanija Ørsted jučer je potvrdila kako će ruski Gazprom od danas zaustaviti opskrbu plinom jer su Danci odbili plin platiti ruskom valutom.

Moskva je već prekinula dotok plina Poljskoj, Bugarskoj, Finskoj te Nizozemskoj, kao i nekim kompanijama u Njemačkoj.


Zelenski: ‘Napadi na kemijsku tvornicu u Sjeverodonecku su ludilo’

7:05 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u sinoćnjem je obraćanju osudio ruske napade na kemijsku tvornicu u Sjeverodonecku nazvavši to “ludilom”. “S obzirom na to da se u Sjeverodonecku kemijska proizvodnja odvija na visokoj razini, ruski napadi tamo, uključujući zračno bombardiranje na slijepo, su jednostavno ludi”, poručio je Zelenski.

Lokalni dužnosnici jučer su izvijestili kako je pogođen spremnik dušične kiseline u Sjeverodonecku te su objavili slike ružičastog dima. Sjeverodoneck je postao novo žarište rata u Ukrajini, a regionalni guverner Sergij Gajdaj je izvijestio kako Rusi kontroliraju većinu tog istočnog grada. Kazao je kako zbog stalnog granatiranja ne mogu dostaviti humanitarnu pomoć građanima ili ih evakuirati.

Zelenski je u obraćanju kazao i kako su ukrajinske snage ostvarile određene napretke oko okupiranog Hersona i u dijelovima harkivske regije.


Ruske nuklearne snage održavaju vježbe

6:53 Ruske nuklearne snage održavaju vježbe u pokrajini Ivanovo, sjeveroistočno od Moskve, objavila je danas novinska agencija Interfax pozivajući se na rusko Ministarstvo obrane. Oko 1000 vojnika vježba u intenzivnim manevrima koristeći više od 100 vozila, uključujući lansere interkontinentalnih balističkih projektila Yars, navodi Ministarstvo.


Biden: ‘Dostaviti ćemo Ukrajini naprednije raketne sustave’

6:45 Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da će Sjedinjene Države dati Ukrajini naprednije raketne sustave i streljivo kako bi “preciznije gađali ključne ciljeve na bojnom polju”. U članku objavljenom u New York Timesu, Biden je pojasnio američku strategiju u Ukrajini, odnosno što će, a što neće SAD napraviti.

“Brzo smo krenuli u slanje Ukrajini znatne količine oružja i strjeljiva kako bi se mogla boriti na bojnom polju i biti u najjačoj mogućoj poziciji za pregovaračkim stolom”, napisao je i dodao: “Zato sam odlučio da ćemo Ukrajincima dostaviti naprednije raketne sustave i streljivo koji će im omogućiti da preciznije pogađaju ključne ciljeve na bojištu.”

Visoki dužnosnik Bidenove administracije izjavio je tijekom dana kako će Sjedinjene Države Ukrajini dati M142 visoko pokretni topnički raketni sustav (HIMARS), kako bi poboljšali sposobnosti Kijeva na bojnom polju dok se bori protiv ruskih osvajača. “Te sustave Ukrajinci će koristiti za odbijanje ruskog napredovanja na ukrajinskom teritoriju, ali neće se koristiti na ciljevima na ruskom teritoriju”, rekao je dužnosnik novinarima.