Uživo. Ozbiljan udarac za Ukrajinu, Biden rekao da im neće poslati avione F-16
Pratimo 341. dan ruske invazije na Ukrajinu
Danas je 341. dan ruske invazije na Ukrajinu. Ovo su ključni događaji:
- Zelenski: Potrebno je ubrzati isporuku novog oružja
- Šmihal: ‘Ukrajina želi ući u EU u roku od dvije godine’
- FSB priveo tri učenika osmog razreda jer su sabotirali željezničke pruge u moskovskoj regiji
- Ukrajina: Troje mrtvih u napadima na Herson
- Boris Johnson: Putin mi je prijetio projektilom
- Kremlj opovrgava Johnsona
- Šef NATO-a pozvao Južnu Koreju da pojača vojnu potporu
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
SAD neće Ukrajini poslati F-16
- Američki predsjednik Biden kazao je da SAD neće poslati borbene avione F-16 Ukrajini. Ukrajina već neko vrijeme traži borbene avione, a francuski predsjednik je nešto ranije rekao kako to nije isključeno.
Macron: ‘Borbeni avioni nisu isključeni’
- AFP kratko prenosi izjavu francuskog predsjednika Macrona koji je kazao da borbeni avioni za Ukrajinu nisu isključeni.
Kijev sugerira da im je Poljska spremna poslati F-16
- Savjetnik predsjednika Zelenskog, Andrij Jermak sugerirao je da je Poljska voljna poslati zalihe F-16 boraca Ukrajini. Kazao je da imaju “pozitivne signale” od Poljske za to. No, predsjednik Poljske, Morawiecki, je kazao da će sve postupke koordinirati u dogovoru s Nato savezom.
Guardian prenosi Milanovića o Krimu
- Britanski Guardian zabilježio je današnje izjave predsjednika Zorana Milanovića o Ukrajini i Rusiji. Javljaju kako je hrvatski predsjednik kritizirao zapadne zemlje zbog slanja tenkova i oružja Ukrajini. Zabilježili su i njegovu izjavu kako “Krim više nikada neće biti dio Ukrajine.”
Prenose kako je novinarima kazao da je protiv “slanja bilo kakvog ubojitog oružja Ukrajini” te kako je tvrdio da će slanje oružja Ukrajini “samo produžiti rat.” Zabilježili su i izjavu da je vojna pomoć Zapada za Ukrajinu “jako nemoralna jer nema rješenja za rat.” Naravno, nisu previdjeli ni kada je rekao da će dolazak njemačkih tenkova na teren samo pomoći tome da se “Rusija više približi Kini.”
Podsjećaju potom da je Krim anektiran još 2014. godine a uz njegovu izjavu kako “je jasno da on više nikada neće biti dio Ukrajine” navode kako je Milanović “prigrlio anti-EU stav otkako je izabran 2019. kao ljevičarski kandidat.” “Svrstao se uz politike kakve vodi premijer Mađarske Viktor Orban i secesionistički lider bosanskih Srba Milorad Dodik.” Navode i da je pozicija predsjednika Hrvatske zapravo uglavnom ceremonijalna pa naglašavaju da je Milanović ipak zapovjednik oružanih snaga.
Kremlj tvrdi da Boris Johnson laže: ‘Putin mu nije prijetio raketama’
- Iz Kremlja su poručili da je bivši britanski premijer Boris Johnson lagao kada je rekao da mu je Putin prijetio raketiranjem tijekom telefonskog razgovora uoči invazije na Ukrajinu koju Moskva naziva svojom ‘specijalnom vojnom operacijom’. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je novinarima da ono što je Johnson rekao nije istina, ili “preciznije, laž”.
Haavisto: ‘Finska je predana svojoj kandidaturi za NATO’
- Finska ostaje predana svom zahtjevu za članstvo u NATO-u zajedno sa Švedskom i nada se da će zahtjev biti odobren do srpnja, rekao je ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto. Finska je imala “strpljenja” za proces članstva dok Turska nastavlja odgađati odobravanje zahtjeva Švedske i Finske, rekao je ministar Haavisto tijekom konferencije za novinare u Helsinkiju u ponedjeljak.
Napetosti između Švedske i Turske porasle su posljednjih dana, potaknute nedavnim prosvjedom ispred turskog veleposlanstva u Stockholmu u kojem je švedski političar krajnje desnice zapalio primjerak Kur’ana.
“Finska je imala strpljenja zahvaljujući činjenici da je dobila sigurnosna jamstva kada smo započeli ovaj NATO put od SAD-a, UK-a i drugih europskih saveznika. Sve su te zemlje jamčile da će nam pomoći ako se nešto loše dogodi dok smo na listi čekanja, da tako kažem, ili kada smo u ovom sivom razdoblju”, dodao je Haavisto.
Haavisto je rekao da i Finska i Švedska smatraju NATO-ov samit u Vilniusu u srpnju “važnom prekretnicom” za vojni savez. “Nadamo se da bi i Švedska i Finska mogle i hoće biti članice NATO-a prije summita u Vilniusu”, rekao je Haavisto.
Zeman: ‘Srbija može posredovati u rješenju za rusko-ukrajinski sukob’
- Češki predsjednik u odlasku Miloš Zeman izjavio je u petak u Beogradu da Srbija može posredovati u rješenju za rusko-ukrajinski sukob, temeljeći tu ocjenu na činjenici da Beograd nije uveo sankcije Moskvi, što, po njegovom mišljenju, “može biti prednost” za ulogu medijatora. “Položaj neutralnosti Srbije, da ne podržava sankcije Rusiji, može biti i prednost za eventualnu ulogu medijatora jer posrednik ne smije jasno stajati na jednoj ili drugoj strani”, rekao je Zeman na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji poslije sastanka u četiri oka sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
On kao moguće posrednike u tom ratu vidi Kinu i Tursku te Austriju, za koju kaže da je “neutralna i članica je EU-a, iako nije članica NATO-a”. Vučić je istaknuo suglasnost Beograda i Praga u pogledu osude upada i invazije ruskih snaga na Ukrajinu i poštivanje teritorijalnog integriteta te zemlje, istaknuvši da je Srbija “jedina zemlja u Europi” koja nije uvodila sankcije Rusiji i da to “nikad ne krije”. “Na sve načine smo slali humanitarnu pomoć i podršku, slat ćemo još više i sudjelovati u izgradnji pojedinih gradova i mjesta u Ukrajini”, poručio je Vučić.
Naglasivši da su za Srbiju “i Donbas i Zaporožje, Herson i druga područja dijelovi Ukrajine” i da ih se poštuje “kroz rezolucije, poredak i Povelju UN-a”, Vučić je upitao zašto druge zemlje “ne poštuju poredak UN-a i Rezoluciju 1244 (VS UN-a)” kojom se Srbiji priznaje teritorijalni integritet na Kosovu. “Kako poštujete sve rezolucije, a jedinu koja se tiče našeg teritorijalnog integriteta ne poštujete? Stavite se u naš položaj, u naše cipele, tražimo da to razumijete i ništa više”, rekao je Vučić.
Zeman je naglasio kako “cijeni to što je Srbija osudila rusku agresiju u Ukrajini, jer se ne može dopustiti da bilo koja zemlja bez razloga napadne svog susjeda”. Češki predsjednik u odlasku Srbiju je izabrao za svoj posljednji službeni posjet, jer će ga, na temelju drugog kruga predsjedničkih izbora u subotu, na toj dužnosti uskoro zamijeniti bivši general NATO-a Petr Pavel. Zeman je ponovio danas da se ispričao za sudjelovanje Češke u NATO-ovom bombardiranju tadašnje SR Jugoslavije 1999.
Zeman će ostati upamćen kao jedini šef države ili vlade neke od država članica NATO-a koji se javno ispričao Srbiji za bombardiranje 1999., kada je kao premijer Češke odobrio intervenciju tog vojnog saveza. Razgovor Vučić-Zeman pratio je i susret dvaju državnih izaslanstava te potpisivanje međudržavnog sporazuma o jačanju kulturne suradnje i uspostavljanju Češkog doma u Beogradu, koji će biti sjedište Čeha, ali i prostor za okupljanje Čeha i Srba, sastanke i gospodarske kontakte i “važno mjesto za odnose dviju zemalja”.
Ukrajina planira investirati 550 milijuna dolara u bespilotne letjelice
- Ukrajinska vojska potrošit će gotovo 550 milijuna dolara na bespilotne letjelice 2023. godine, a već je potpisano 16 ugovora o opskrbi s ukrajinskim proizvođačima, rekao je u ponedjeljak Oleksi Reznikov, ukrajinski ministar obrane. “U 2023. godini povećavamo nabavu bespilotnih letjelica za Oružane snage Ukrajine”, napisao je Reznikov na Facebooku. “Planiramo izdvojiti oko 20 milijardi hrivnji (547,05 milijuna dolara) u ovaj segment.”
Ukrajina je od svojih partnera dobila značajne količine bespilotnih letjelica, od turskog Bayraktara TB2 opremljenog raketama do izviđačkog drona Black Hornet norveške proizvodnje, koji teži manje od 33 grama. Kijev sada nastoji potaknuti domaću proizvodnju kako bi izgradio ono što dužnosnici nazivaju “vojskom dronova”. “Neovisnost vojno-industrijskog kompleksa jedan je od čimbenika obrambene sposobnosti zemlje”, napisao je Reznikov.
Ukrajina ima značajni energetski deficit
- Ukrajina pati od “značajnog deficita” u opskrbi energijom nakon što je elektroenergetska mreža zemlje napadnuta s 13 ruskih raketa i 15 dronova. Državni energetski operater Ukrenergo rekao je da se električna mreža “još uvijek oporavlja” od prethodne serije neprijateljskih raketnih napada i kao rezultat toga, proizvodnja električne energije “ne može u potpunosti pokriti potrošnju”.
U priopćenju se dodaje da se radi na “obnovi oštećenih objekata pogođenih neprijateljskim napadima”. “Međutim, nakon svakog novog napada Rusa na energetsku infrastrukturu, oporavak postaje sve teži i traje dulje”, navodi se. Ukrajinski energetski sustav bio je izložen nekoliko napada od početka rata prošle veljače, a nestanci električne energije sada su redovita pojava diljem zemlje.
Zelenski u pratnji danske premijerke posjetio Mikolajiv
- Ukrajinski predsjednik Zelenski otputovao je u južnu ukrajinsku regiju Mikolajiv, gdje se sastao s danskom premijerkom Mette Frederiksen. Zelenski je na Telegramu napisao da se također susreo s regionalnim dužnosnicima kako bi razgovarali o utjecaju ruskih raketnih napada i napada dronovima. “Razmotrili smo stanje energetske infrastrukture u regiji, načine njezine zaštite i tempo oporavka. Razgovarali smo o operativnoj situaciji na jugu Ukrajine, posljedicama ruskih raketnih i bespilotnih napada”, rekao je.
Iran i Rusija povezali bankarske sustave
- Iran i Rusija povezali su svoje međubankarske komunikacijske i prijenosne sustave kako bi pomogli u jačanju trgovine i financijskih transakcija, rekao je u ponedjeljak visoki iranski dužnosnik. Povezivanje sustava dolazi u trenutku dok se i Teheran i Moskva grče zbog zapadnih sankcija. Od ponovnog uvođenja američkih sankcija Iranu 2018. godine, nakon što je Washington odustao od nuklearnog sporazuma Teherana sa svjetskim silama iz 2015. godine, Iran je isključen iz belgijske usluge slanja financijskih poruka SWIFT, koja je ključna međunarodna bankarska pristupna točka.
Slična ograničenja nametnuta su nekim ruskim bankama od invazije Moskve na Ukrajinu prošle godine. “Iranske banke više ne moraju koristiti SWIFT s ruskim bankama, što može biti za otvaranje akreditiva i prijenosa ili jamstava”, rekao je zamjenik guvernera iranske središnje banke Mohsen Karimi za novinsku agenciju Fars.
Ryanair zapošljava ukrajinsko osoblje
- Ryanair zapošljava značajan broj ukrajinskih pilota i kabinskog osoblja kako bi bio spreman za povratak u zemlju kada završi rat s Rusijom, rekao je u ponedjeljak izvršni direktor Michael O’Leary. “Vrlo smo predani povratku u Ukrajinu čim to bude sigurno učiniti”, rekao je O’Leary, koji je uoči sukoba rekao da razmatra stacioniranje do 20 zrakoplova u zemlji.
“Zapošljavamo popriličan broj ukrajinskih pilota i kabinskog osoblja posebno kako bismo mogli obnoviti baze u Ukrajini, ako i kada je to sigurno učiniti”, rekao je O’Leary nakon objave financijskih rezultata za treće tromjesečje.
Ukrajina optužuje MOO da je “promotor rata”
- Ukrajinsko predsjedništvo optužilo je u utorak Međunarodni olimpijski odbor (MOO) da je “promotor rata” jer razmatra mogućnost da odobri ruskim sportašima sudjelovanje na Olimpijskim igrama 2024. pod neutralnom zastavom. “MOO je promicatelj rata, ubojstava i razaranja. MOO sretno gleda Rusiju kako uništava Ukrajinu, a zatim nudi Rusiji platformu za promicanje genocida nad Ukrajincima”, napisao je na svom tweeteru savjetnik predsjednika Mihajlo Podoljak, osobno ciljajući na Thomasa Bacha, predsjednika MOO-a.
“Očito je da novac kojim se kupuje olimpijsko licemjerje ne miriše na ukrajinsku krv. Zar ne, gospodine Bach?”, nastavio je. Ukrajina je od veljače 2022. pod ruskom invazijom, a službeni Kijev zahtijeva da se sportašima iz Rusije i Bjelorusije, saveznice Kremlja, zabrani sudjelovanje na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine.
Ali MOO je u srijedu rekao da “razmatra” mogućnost da im se dopusti sudjelovanje pod neutralnom zastavom, dok su Rusi i Bjelorusi isključeni iz većine međunarodnih natjecanja od početka invazije. Ovi su prijedlozi izazvali bijes Ukrajinaca. Predsjednik Zelenski u petak je osudio “licemjerje” MOO-a i pozvao Thomasa Bacha da posjeti Bahmut, jedno od žarišta u ratu s Rusijom.
U nedjelju je u svom dnevnom obraćanju rekao da je o tome napisao pismo francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu. “Olimpizam i terorističke države ne smiju se križati”, rekao je Zelenskij kada mu je ukrajinski ministar sporta u četvrtak zaprijetio da će bojkotirati Olimpijske igre 2024.
Kremlj ponovno kaže da će više zapadnog oružja Ukrajini dovesti do eskalacije
- Daljnje isporuke zapadnog oružja Ukrajini samo će dovesti do eskalacije sukoba, rečeno je iz Kremlja. “Ukrajina zahtijeva sve više i više oružja”, rekao je glasnogovornik Dmitrij Peskov novinarima upitan da komentira javni zahtjev zamjenika ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Melnika da Njemačka pošalje Kijevu podmornicu.
“Zapad ohrabruje te zahtjeve i iskazuje svoju spremnost da pruži takvo oružje. To je bezizlazna situacija: dovodi do značajne eskalacije, dovodi do toga da zemlje NATO-a sve više i više postaju izravno uključene u sukob, ali nema potencijal promijeniti tijek događaja i neće to učiniti”, dodao je. Peskov tvrdi kako su članice NATO-a sve više uključene u savez, ali da njihova opskrba Ukrajine oružjem neće promijeniti tijek događaja.
Lavrov ne isključuje prekid diplomatskih odnosa s baltičkim zemljama i Poljskom
- Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je poduži transkript razgovora u kojem je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odgovarao na pitanja. Ministar je rekao kako Rusija predviđa da bi Poljska i baltičke zemlje mogle potpuno prekinuti diplomatske veze. Posljednjih tjedana niz poteza dovelo je do smanjenja diplomatskih odnosa Rusije i njezinih baltičkih susjeda.
“Poljska i baltičke zemlje su države u kojima se već duže vrijeme odvija bjesomučna rusofobna kampanja i koje pokušavaju biti suradnici bilo kakvih antiruskih pothvata Zapada. Nedavno su bilateralni odnosi s tim zemljama katastrofalno pogoršani, a interakcija s njima u svim područjima je zamrznuta i praktički svedena na nulu. No, mi nismo za prekid diplomatskih odnosa. I u najtežoj situaciji potrebno je održavati kanale za dijalog i za rješavanje pitanja naših sugrađana i sunarodnjaka. Ne može se isključiti da će te zemlje, ušavši u antiruski bijes, odlučiti potpuno prekinuti kontakte s nama. Ako se to dogodi, onda će odgovornost za ovaj korak i njegove posljedice u potpunosti pasti na vodstvo tih država. Namjeravamo čvrsto braniti svoje nacionalne interese, a protivnici moraju shvatiti da će njihovo djelovanje imati dugoročne posljedice”, rekao je ministar.
Lavrov je također opisao diplomatske ciljeve Rusije za ovu godinu. “Ruska diplomacija nastavit će se pridržavati osnovnih načela vanjskopolitičkog djelovanja naše zemlje, kao što su neovisnost, multivektorski pristup, poštivanje međunarodnog prava, oslanjanje na nacionalne interese i otvorenost za obostrano korisnu suradnju. Nastavit ćemo se boriti za istinu i pravdu u međunarodnim poslovima, protiv rudimenata neokolonijalizma i hegemonističkih ambicija Sjedinjenih Država i njihovih satelita, te notornog ‘poretka temeljenog na neshvatljivo izmišljenim pravilima’ koji oni agresivno promoviraju. Svaki pokušaj nanošenja štete Rusiji i njezinim saveznicima bit će odlučno odbijen”, rekao je Lavrov.
Peskov optužio Johnsona da laže o raketama
- Glasnogovornik ruskog predsjednika Dimitrij Peskov komentirao je izjavu bivšeg britanskog premijera Borisa Johnsona, koji je rekao kako mu je Putin prošle godine prijetio raketnim napadom. “Ono što je Johnson rekao nije istina. Točnije, riječ je o laži. Nenamjerna ili svjesna laž, za to trebate pitati Johnsona zašto je to učinio. Možda je u zabludi. Zapravo nije razumio o čemu mu Putin govori. Postaje malo neugodno zbog sugovornika našeg predsjednika. Znam o čemu se radilo u razgovoru, a to što Johnson tvrdi je laž. Prijetnji nije bilo. Govoreći o izazovima, istaknuo je da u slučaju ulaska Ukrajine u NATO, postavljanje projektila na naše granice znači da će bilo koji od njih stići do Moskve za nekoliko minuta. To je vrlo nezgodna situacija”, rekao je Peskov.
Bivši britanski premijer Johnson prepričao je telefonski razgovor koji se dogodio 2. veljače 2022. godine nakon njegova posjeta Ukrajini u BBC-jevom dokumentarcu “Putin protiv Zapada”, koji bi trebao biti prikazan večeras.
Kremlj je izvijestio da je u tom razgovoru Vladimir Putin rekao da NATO nije spreman adekvatno odgovoriti na rusku zabrinutost oko sigurnosnih jamstava. Prema Borisu Johnsonu, ruski predsjednik mu je tijekom razgovora o mogućnosti ulaska Ukrajine u NATO rekao: “‘Borise, ne želim te povrijediti, ali sve s raketama traje samo minutu’ ili nešto sličnotome.”
Dmitrij Peskov također je predložio da se pričeka objavljivanje cijelog filma, a ako je “sav takav”, onda “ne gubite vrijeme na njega”
FSB priveo tri učenika osmog razreda jer su sabotirali željezničke pruge u moskovskoj regiji
- Ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) objavila je da je uhitila trojicu tinejdžera. Prema FSB-u, učenici 8. razreda iz grada Čehova, u blizini Moskve, stupili su u kontakt s nepoznatim osobama na Telegramu, koji su im ponudili da za novac izvrše sabotažu na željezničkoj pruzi u smjeru Kursk do Moskovske regije.
“UFSB Rusije za grad Moskvu i Moskovsku regiju, zajedno sa zaposlenicima LU Ministarstva unutarnjih poslova Rusije na stanici Moskva-Kurskaja zaustavila je nezakonite aktivnosti trojice maloljetnih stanovnika grada Čehova, Moskovska oblast, koji su oštetili objekte prometne infrastrukture na željezničkoj dionici u smjeru Kursk”, priopćeno je iz FSB-a.
Prema FSB-u, učenici osmog razreda izvršili su naredbu tako što su oštetili željezničke tračnice, no nisu naveli kako. Učenici su oštećenja snimali kako bi dokazali izvršenje naredbe i kako bi dobili novac. Koliko su dobili također nije navedeno. Zakoni o sabotaži i terorizmu predviđaju kaznenu odgovornost od deset godina do doživotnog zatvora. To se odnosi i na osobe starije od 14 godina, piše Kommersant.
Harkivski guverner iznio nove detalje o sinoćnjem napadu
- Oleg Sinegubov, guverner Harkiva, izvijestio je o sinoćnjem napadu na grad u kojem je jedna osoba ubijena, a tri su ozlijeđene. “Kao posljedica ruskog projektila koji je pogodio stambenu zgradu u središtu Harkiva, četvrti i djelomično treći kat zgrade potpuno su uništeni. Odmah nakon eksplozije evakuirano je 15 stanara zgrade. Trima ozlijeđenim osobama pružena je potrebna liječnička pomoć”.
“Spasioci su tri sata tražili tijelo mrtve žene u ruševinama. Ozljede koje je zadobila bile su ‘nespojive sa životom’. Stručnjaci državne hitne službe sada pregledavaju susjedne kuće, koje su također možda oštećene. Radovi na otklanjanju posljedica se nastavljaju. U skorije vrijeme će se obaviti ispitivanje stanja objekta te odlučiti o mogućnosti njegove obnove ili konačnog rušenja. Svim žrtvama bit će osiguran privremeni smještaj ako bude potrebno”, piše Sinegubov.
Šmihal: ‘Ukrajina želi ući u EU u roku od dvije godine’
- Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je za portal Politico da želi da se zemlja pridruži Europskoj uniji u roku od dvije godine. Politico ističe kako je to tijesan vremenski raspored koji će EU vjerojatno smatrati preambicioznim. “Imamo vrlo ambiciozan plan pridruživanja Europskoj uniji u sljedeće dvije godine. Dakle, očekujemo da ove godine, 2023. godine, već možemo imati ovu predulaznu fazu pregovora”, rekao je Šmihal.
Premijer se osvrnuo na pitanje korupcije u Ukrajini, koja je ključna briga za EU. Politiko piše kako je Šmihal inzistirao na tome da vlada Zelenskog korupciju shvaća ozbiljno. “Imamo pristup nulte tolerancije na korupciju”, rekao je, ukazujući na “munjevitu brzinu” kojom su dužnosnici smijenjeni ovoga mjeseca. “Nažalost, korupcija nije rođena jučer, ali smo sigurni da ćemo korupciju iskorijeniti”, rekao je, otvoreno poručivši da je ona ključna za put zemlje u EU. Povjerenici EU-a putovat će u Kijev kasnije ovog tjedna na summit s ukrajinskim predsjednikom.
Ruska tvrtka nudi ‘novčanu nagradu’ za uništavanje zapadnih tenkova u Ukrajini
- Ruska tvrtka nudi novac kao nagradu prvim vojnicima koji unište tenkove zapadne proizvodnje u Ukrajini. Ruski vojnici koji “zarobe ili unište” tenkove Leopard 2 njemačke proizvodnje ili Abrams američke proizvodnje bit će plaćeni u gotovini.
Fores, tvrtka sa sjedištem na Uralu, nudi pet milijuna rubalja (otprilike 66.000 eura) prvom ruskom vojniku koji uništi jedan od tenkova i 500.000 rubalja (oko 6600 eura) za sve naredne napade. Tvrtka je također rekla da će platiti nagradu od 15 milijuna rubalja (otprilike 198.000 eura) za borbene zrakoplove zapadne proizvodnje, ako ikad budu isporučeni Ukrajini.
Oglašene zračne uzbune u Ukrajini
- Zračna uzbuna proglašena je u nekoliko južnih regija Ukrajine, uključujući u Odesi, Mikolajivu, Hersonu i Dnjepropetrovsku. Oglašavanje uzbuna nije rijetka pojava i ne mora nužno značiti da su napadi u tijeku, ali se stanovnici svejedno pozivaju da se sklone, piše Guardian.
Novi napad u Belgorodu
- Vjačeslav Gladkov, guverner regije Belgorod u Rusiji, objavio je na Telegramu da se granatiranje odvija u Bezliudovki, koja se nalazi preko granice na sjeveru ukrajinske regije Harkov. “Prema preliminarnim podacima, dvije su žrtve – muškarci s ranama od gelera i ozljeda od granata. Medicinske i operativne službe izašle su na mjesto događaja”, piše Gladkov..
Rusija kaže da bi sporazum o nuklearnom oružju sa SAD-om mogao prestati nakon 2026.
- Sergej Rjabkov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, rekao je da je “prilično moguće” da će ugovor o kontroli nuklearnog naoružanja sa Sjedinjenim Državama (New START) prekinuti nakon 2026. godine. “To je vrlo moguć scenarij”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova novinskoj agenciji RIA.
Američko-ruski pregovori o nastavku inspekcija prema ugovoru, koji istječe u veljači 2026., prekinuti su u posljednji trenutak u studenom 2022. godine. Niti jedna strana nije dogovorila vremenski okvir za nove razgovore.
Šef NATO-a pozvao Južnu Koreju da pojača vojnu potporu
- Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je Južnu Koreju da poveća vojnu potporu Ukrajini, sugerirajući joj da preispita svoju politiku neizvoza oružja zemljama u sukobu. Govoreći u ponedjeljak na Institutu Chey za napredne studije u Seulu, Stoltenberg je zahvalio Južnoj Koreji na nesmrtonosnoj pomoći Ukrajini, ali je pozvao da učini više, dodajući da postoji “hitna potreba” za streljivom.
“Pozivam Republiku Koreju da nastavi i pojača po konkretnom pitanju vojne potpore. Na kraju krajeva, odluku morate donijeti vi, ali reći ću da je nekoliko NATO saveznika koji su imali politiku da nikada ne izvoze oružje u zemlje u sukobu sada promijenili tu politiku”, rekao je Stoltenberg.
Na sastancima s visokim dužnosnicima Južne Koreje, Stoltenberg je tvrdio da su događaji u Europi i Sjevernoj Americi međusobno povezani s drugim regijama te da savez želi pomoći u upravljanju globalnim prijetnjama jačanjem partnerstava u Aziji.
Južna Koreja je potpisala velike ugovore opskrbljujući stotine tenkova, zrakoplova i drugog oružja članici NATO-a Poljskoj od početka rata, ali južnokorejski predsjednik Yoon Suk-yeol rekao je da zakon njegove zemlje protiv isporuke oružja zemljama u sukobima onemogućuje slanje vojne pomoći Ukrajini. Stoltenberg je komentirao da su zemlje poput Njemačke, Švedske i Norveške imale slične politike, ali su ih promijenile. “Ako ne želimo da autokracija i tiranija pobijede, onda im je potrebno oružje, to je realnost”, rekao je glavni tajnik NATO-a.
Kineski ministar stiže u Moskvu?
- Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi trebao bi posjetiti Moskvu u veljači, prema izvješću Reutersa pozivajući se na ruske novine Vedomosti. Visoki kineski diplomat Wang Yi mogao bi posjetiti ruskog predsjednika Vladimira Putina, citirale su novine jedan neimenovani izvor.
Pušilin: ‘Napredujemo oko Vuhledara’
- Čelnik samoproglašene Narodne Republike Donjeck (DNR) Denis Pušilin rekao je da proruske snage nastavljaju napredovati u Vuhledaru. “Naše jedinice nastavljaju napredovanje u pravcu Vuhledara. Sada možemo reći da su se jedinice u istočnom dijelu Vuhledara utvrdile, a radi se i u okolini”, prenosi Tass.
Tass dalje izvještava da je “Pušilin pojasnio da je prerano davati predviđanja o preuzimanju kontrole nad Vuhledarom, jer neprijatelj nije dobio naredbu za povlačenje i imao je vremena da se učvrsti u gradu.”
Britanci: ‘Rusija ne isključuje još jednu rundu mobilizacije’
- Ruske vlasti vjerojatno drže otvorenom opciju još jednog kruga poziva u okviru inicijative “djelomične mobilizacije”, prema britanskim obavještajnim službama. U svom jutrošnjem operativnom izvješću, Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva reklo je da rusko vodstvo “vrlo vjerojatno nastavlja tražiti načine da zadovolji veliki broj osoblja potrebnog za financiranje bilo koje buduće velike ofenzive u Ukrajini, dok minimalizira domaće neslaganje”.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 30 January 2023
Find out more about the UK government's response: https://t.co/vyFi04elmi
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/YuoAMeW7LQ
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) January 30, 2023
Rjabkov isključuje razgovore s Ukrajinom i saveznicima
- Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov isključio je razgovore s Ukrajinom ili njezinim zapadnim saveznicima, prema izvješćima lokalnih medija. “S obzirom da su SAD odlučile isporučiti tenkove Ukrajini, nema smisla da Rusija razgovara s Kijevom ili njegovim zapadnim ‘marionetama’, rekao je Rjabkov u ponedjeljak. Dodao je da nitko na zapadu nije izašao s ozbiljnim inicijativama za rješavanje ukrajinske krize.
Ruski dužnosnik istaknuo je kako će biti potrebni “mali koraci” da se Moskva i SAD približe sporazumu o bilateralnim pitanjima. “Nadamo se da će nam taktika malih koraka omogućiti da dođemo do obostrano prihvatljivih rješenja o najvažnijim pitanjima bilateralnog dnevnog reda”, rekao je Rjabkov.
Ukrajina: Troje mrtvih u napadima na Herson
- U ruskim raketnim napadima na južni grad Herson poginulo je troje ljudi, javljaju ukrajinski dužnosnici. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je izjavio da “ruska vojska cijeli dan gađa Herson”.
Boris Johnson: Putin mi je prijetio projektilom
- Boris Johnson, bivši britanski premijer, rekao je da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin prijetio raketnim napadom u telefonskom razgovoru uoči ruske invazije na Ukrajinu, u veljači prošle godine. Detalji razgovora otkriveni su u BBC-ijevom dokumentarcu o odnosu Putina sa svjetskim liderima. “Reka mi je, Boris, ne želim povrijediti, ali s projektilom, to bi trajalo svega minutu”, rekao je Johnson.
Institut za rat: Odugovlačenje Zapada možda je Ukrajinu koštalo prilike za protuofenzivu
- Institut za rat (ISW) u najnovijem izvješću piše o zapadnoj vojnoj pomoći Ukrajini. Nespremnost Zapada da počne opskrbljivati Ukrajinu naprednijim zapadnim sustavima naoružanja, posebno tenkovima i protuzračnim obrambenim sustavima, ograničila je sposobnost Ukrajine da započne i nastavi protuofenzivne operacije velikih razmjera, navodi se.
Nedavne odluke Zapada da opskrbi Ukrajinu tenkovima su važne, ali “kašnjenja u tom preuzimanju tih obveza možda su Ukrajinu koštala prilike za protuofenzivu ove zime”, tvrdi Institut za rat. ISW i dalje procjenjuje da Ukrajina može osloboditi kritični teren uz trenutnu i obećanu razinu potpore Zapada te da je od vitalnog nacionalnog interesa za Sjedinjene Države i njihove zapadne partnere da Ukrajina to i učini.
Zelenski: Potrebno je ubrzati isporuku novog oružja, Rusija želi odugovlačiti rat
- Volodimir Zelenski pozvao je ukrajinske saveznike da ubrzaju isporuku novog oružja kako bi pomogli njegovim snagama u savladavanju ruskih snaga. “Brzina opskrbe bila je i bit će jedan od ključnih faktora u ovom ratu. Rusija želi odugovlačiti rat, iscrpiti naše snage. Moramo ubrzati događaje, ubrzati opskrbu i otvaranje novih potrebnih opcija naoružanja za Ukrajinu”, poručio je ukrajinski predsjednik. Situaciju na ratištu opisao je “vrlo teškom”.
Šef NATO-a pozvao Južnu Koreju da pojača vojnu potporu Ukrajini: ‘Treba im oružje’
- Glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg pozvao je Južnu Koreju da pojača vojnu potporu Ukrajini, navodeći druge zemlje koje su promijenile svoju politiku nedavanja oružja zemljama u sukobu nakon ruske invazije. Stoltenberg je u nedjelju stigao u Južnu Koreju u sklopu putovanja čija je svrha jačanje veza s američkim saveznicima usred rata u Ukrajini i rastućeg rivalstva s Kinom, a danas će posjetiti Japan.
Na sastancima s visokim južnokorejskim dužnosnicima Stoltenberg je tvrdio da su događaji u Europi i Sjevernoj Americi međusobno povezani s drugim regijama te da savez želi pomoći u upravljanju globalnim prijetnjama jačanjem partnerstava u Aziji. Govoreći na Institutu za napredne studije Chey u Seulu, zahvalio je Južnoj Koreji na dosadašnjoj pomoći Ukrajini, koja ne uključuje oružje, ali je pozvao da učini više, navodeći kako postoji “hitna potreba” za streljivom. “Ako ne želimo pobjedu autokracije i tiranije, onda (Ukrajincima) treba oružje, to je realnost”, rekao je.