Uživo: Ukrajina zamrznula 11 milijuna eura vrijednu rusku i bjelorusku imovinu, pokazala američko oružje
Pratimo 131. dan ruske invazije na Ukrajinu, s novim informacijama iz minute u minutu
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
- Ukrajina: Rusi šalju velike količine streljiva s Krima prema Hersonu
- Ukrajinski stožer: ‘Rusija nakon osvajanja Lisičanska ide na Slovjansk’
- Britansko izvješće: Ruski fokus sada se prebacuje na zauzimanje Donecka
- Haidai: ‘Povlačenje iz Lisičanska bila je teška, ali ispravna odluka’
- Britanska ministrica najavit će dugoročni plan pomoći Ukrajini
- U Švicarskoj danas rasprava o Marhallovom planu za Ukrajinu
- Ukrajina zamrznula 11 milijuna eura vrijednu rusku i bjelorusku imovinu
Razvoj događaja pratite uživo na Telegramu:
Ukrajina zamrznula 11 milijuna eura vrijednu rusku i bjelorusku imovinu
23:00 Ured glavnog tužitelja Ukrajine objavio je da zamrzavaju imovinu ruskih i bjeloruskih tvrtki u vrijednosti 11,5 milijuna eura. Imovina uključuje i 300 željezničkih kontejnera s mineralnim gnojivima za koje je utvrđeno da krše ukrajinske carinske propise, navodi se u izjavi objavljenoj na web stranici tužitelja.
“Kako bi se osiguralo očuvanje imovine kao dokaza te njezina potencijalna zapljena, Ured glavnog tužitelja nametnuo je zamrzavanje na temelju odluka istražnih sudaca Ševčenkivskog okružnog suda u Kijevu”, stoji u priopćenju. Ukrajinski ured za ekonomsku sigurnost i utaju poreza provodi istragu, navodi se u priopćenju.
Moskva: Veleposlanstvo u Sofiji više ne radi normalno nakon protjerivanja
21:00 Rusko veleposlanstvo u Sofiji ne može nastaviti s uobičajenim radom nakon što je Bugarska protjerala 70 diplomata, priopćila je Moskva. “Sada, nakon ove gluposti…, veleposlanstvo više ne može normalno funkcionirati”, rekao je u ponedjeljak ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, javlja novinska agencija Interfax.
Sedamdeset ruskih diplomata i njihovih obitelji u nedjelju je napustilo Bugarsku nakon što su protjerani iz te zemlje EU-a pod sumnjom za špijunažu. Rusija je zauzvrat zaprijetila da će potpuno zatvoriti svoje veleposlanstvo u Sofiji. “Politizirana odluka Sofije da neopravdano smanji naše diplomatsko osoblje u Bugarskoj sigurno neće ostati bez bilateralnog odgovora”, rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova u ponedjeljak, a prenosi agencija France Presse.
Kazavši da je bugarsko protjerivanje “daleko nadišlo diplomatsku praksu”, pozvala je Sofiju i EU da “razmisle o načelu reciprociteta” u diplomatskim odnosima. Europska diplomacija “treba shvatiti da nepromišljena podrška pojedinih država članica proturuskim akcijama nameće cijeloj Europskoj uniji odgovornost za njihove posljedice”, uključujući i što se tiče uzvratnih mjera Rusije, dodala je.
Rusija osudila “zračnu agresiju” na Siriju
19:00 Rusko ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je u ponedjeljak zračne udare na Siriju, za koje se okrivljuje Izrael, neprihvatljivim te zatražilo bezuvjetan prestanak napada. Sirija je u subotu optužila Izrael za “zračnu agresiju” izvedenu sa Sredozemlja, zapadno od libanonskog drugog najvećeg grada Tripolija.
Prema sirijskim izvorima, Izrael je s nekoliko projektila napao područje južno od Tartusa. Izraelska vojska nije htjela komentirati navode o zračnim udarima. “Snažno osuđujemo takve neodgovorne akcije koje krše suverenost Sirije i temeljne norme međunarodnog prava. Tražimo njihov bezuvjetan prestanak”, priopćilo je rusko ministarstvo.Sirijska strana tvrdi da je u napadu ozlijeđeno dvoje civila te je nanesena materijalna šteta.
Johnson: ‘Summit NATO-a ‘nadmašio je sva očekivanja’
16:55 U novostima Commonsa, Boris Johnson je prošli summit NATO-a u Madridu pohvalio kao iznimno uspješan. Rekao je da je sastanak zapadnih čelnika “nadmašio sva očekivanja” u smislu održavanja jedinstva i da će “podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno”. To bi trebalo “razbiti mit da zapadnim demokracijama nedostaje izdržljivost za dugotrajnu krizu”, rekao je.
Britanski premijer upozorio je da će, ako se ruski Vladimir Putin ne zaustavi u Ukrajini, “naći druge mete”. Dodao je kako je također “ponosan što stoji uz” Finsku i Švedsku, koje su pozvane da se pridruže NATO-u. Dvije su zemlje povijesno ostale neutralne, ali su podnijele zahtjev za pridruživanje vojnom savezu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Ukrajina je podijelila snimke naprednog raketnog sustava
16:42 Napredni raketni sustavi koje su osigurale SAD prikazani su u videu iz Zaporožja na jugoistoku Ukrajine. Snimka koju je objavio ukrajinski Glavni stožer Oružanih snaga prikazuje ukrajinske trupe kako ispaljuju projektile iz sustava HIMARS, koji može istovremeno lansirati više precizno navođenih projektila. Oružje je naprednije od oružja koje je ranije koristila Ukrajina i ima veći domet i veću preciznost.
Бойова робота #HIMARS. Запорізький напрямок. Гарно, швидко, точно.
Combat work of HIMARS. Zaporizhzhia direction. Beautiful, fast, accurate. @DeptofDefense
@thejointstaff pic.twitter.com/LEI2ocoUiP— Генеральний штаб ЗСУ (@GeneralStaffUA) July 4, 2022
Zelenski: ‘Obnova Ukrajine je zajednička zadaća demokratskog svijeta’
16:31 Obnova Ukrajine je “zajednička zadaća” demokratskog svijeta, rekao je ukrajinski predsjednik Zelenski u ponedjeljak tijekom uvodne riječi na “Konferenciji o oporavku Ukrajine” u Luganu u Švicarskoj, dvodnevnoj konferenciji na kojoj se želi odrediti putokaz za obnovu Ukrajine nakon ruske invazije. “Obnova Ukrajine nije lokalni projekt. To nije projekt jednog naroda, već zajednički zadatak cijelog demokratskog svijeta, svih zemalja koje mogu reći da su civilizirane”, rekao je Zelenski u virtualnom obraćanju.
Ukrajinski predsjednik je rekao i da obnavljanje njegove zemlje znači vraćanje principa života, “vraćanje prostora života, vraćanje svega što čovjeka čini ljudima”. Ova rekonstrukcija također podrazumijeva “priliku za naše zemlje i naše tvrtke i naše stručnjake da pokažu zašto je sloboda moćnija od bilo koje tiranije”, dodao je.
Velika Britanija uvodi nove sankcije Bjelorusiji
16:11 Velika Britanija će uvesti nove gospodarske, trgovinske i prometne sankcije Bjelorusiji zbog ruske invazije na Ukrajinu, objavljeno je danas. Novi paket uključivat će zabrane uvoza i izvoza robe u vrijednosti od oko 60 milijuna funti, uključujući izvoz robe za rafiniranje nafte, komponenti napredne tehnologije i luksuzne robe. Sankcije će se također primijeniti na uvoz bjeloruskog željeza i čelika, a istovremeno će se zabraniti većem broju bjeloruskih kompanija izdavanje duga i vrijednosnih papira u Londonu.
Bjelorusija je bila blizak saveznik Rusije usred njene invazije na Ukrajinu. Jučer je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao da njegova zemlja u potpunosti stoji iza Rusije i da će dvije zemlje “ostati zajedno”. Također je rekao da je dao svoju težinu iza kampanje Vladimira Putina protiv Ukrajine “od prvog dana”.
Ukrajinski premijer: ‘Konfiscirana imovina ruskih oligarha trebala bi financirati oporavak’
15:54 Ukrajinski premijer Denis Šmihal je na konferenciji o oporavku Ukrajine izjavio kako bi ukrajinski plan oporavka trebao imati tri faze. Prva faza usmjerena na popravljanje stvari koje su važne za svakodnevni život ljudi kao što je opskrba vodom koja je u tijeku, druga komponenta “brzog oporavka” koja će biti pokrenuta čim borbe završe, uključujući privremeni smještaj, projekti bolnica i škola, te treći koji ima za cilj dugoročno transformirati zemlju. Šmihal je također dodao da ukrajinska vlada vjeruje da bi ključni izvor financiranja za plan oporavka trebala biti imovina oduzeta od ruskih oligarha.
Ukrajinski premijer: ‘Imamo 100 milijardi dolara izravne štete na infrastrukturi’
15:20 Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je na konferenciji o oporavku Ukrajine, čiji je domaćin Švicarska, da bi za obnovu njegove zemlje moglo trebati i 750 milijardi dolara. Reuters izvještava da je Šmihal također rekao da je ruskom invazijom do sada bilo više od 100 milijardi dolara izravne štete na infrastrukturi.
Britanac se žalio na smrtnu kaznu
15:06 Britanac Aiden Aslin, kojeg je sud u otcijepljenoj Narodnoj Republici Donjeck u istočnoj Ukrajini koju podržava Rusija, uložio je u ponedjeljak žalbu, javlja ruska agencija Interfax. “Danas je podnesena žalba na presudu”, rekao je za Interfax odvjetnik koji zastupa Aslina, Pavel Kosovan.
Aslin je prošlog mjeseca osuđen na smrt zajedno s drugim Britancem Shaunom Pinnerom i Marokancem Brahimom Saadounom za “plaćeničke aktivnosti” jer su bili zarobljeni dok su se kao stranci borili za ukrajinsku vojsku protiv Rusije i snaga koje podržava Rusija u Ukrajini. Novinska agencija TASS izvijestila je u petak da je vrhovni sud otcijepljene regije primio žalbe odvjetnika Saadouna i Pinnera, ali da Aslin tek treba podnijeti žalbu, izvijestio je Reuters.
EU će uspostaviti platformu za obnovu Ukrajine nakon rata
14:55 Europska unija će uspostaviti platformu za obnovu kako bi koordinirala obnovu Ukrajine nakon rata s Rusijom, najavila je danas visoka predstavnica EU Ursula von der Leyen. Platforma bi mapirala investicijske potrebe, usmjeravala resurse i koordinirala akcije, rekla je gospođa von der Leyen na konferenciji o oporavku Ukrajine u švicarskom gradu Luganu. “Od početka rata, Europska unija je mobilizirala oko 6,2 milijarde eura financijske potpore. I još će ih doći. Znatno ćemo se angažirati u srednjoročnoj i dugoročnoj obnovi”, rekla je von der Leyen. Dodala je da EU želi da Ukrajina postane članica i da Europa ima posebnu odgovornost i strateški interes da bude na “ukrajinskoj strani na svakom koraku”.
Ukrajina obnovila svoj poziv papi Franji za posjet
14:34 Ukrajina je obnovila svoj poziv papi Franji da posjeti Ukrajinu i poziva ga da nastavi moliti za ukrajinski narod, rekao je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova. “Vrijeme je da produbimo veze s onima koji to iskreno žele. Ponavljamo poziv papi Franji da posjeti našu zemlju i potičemo vas da nastavite moliti za ukrajinski narod”, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko upitan za komentar o intervjuu koji je Franjo dao Reutersu. Papa je u intervjuu rekao kako se nada da će moći otići u Moskvu i Kijev nakon putovanja u Kanadu u sklopu napora za okončanje rata u Ukrajini.
Putin vojsci naredio da nastavi vojnu operaciju u Ukrajini
14:16 Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je naredio svojoj vojsci da nastavi ofenzivu na istoku Ukrajine nakon što je u potpunosti osvojila regiju Luhansk. Ruske snage “moraju nastaviti svoje misije prema već odobrenim planovima”, rekao je Putin tijekom televizijskog razgovora s ministrom obrane Sergejom Šojguom. “Nadam se da će se u njihovim sektorima sve odviti kao što je to bilo u Luhansku”, rekao je.
Ove izjave dolaze dan nakon što se ukrajinska vojska povukla iz strateški važnog grada Lisičanska, čime su Rusi i proruski separatisti u potpunosti osvojili Luhansk. Luhansk i susjedni Doneck zajedno čine rudom bogatu regiju Donbas koja je cilj Moskve. Šojgu je rekao kako su ruske snage u procesu “razminiravanja Lisičanska”.
Osvajanje Lisičanska koji je sa susjednim gradom Sjeverodoneckom činio strateški važnu os ruskim snagama omogućava lakši proboj prema zapadu, prema gradovima Slovjansku i Kramatorsku, dva najveća mjesta u Donbasu koji su i dalje pod kontrolom Kijeva. Proruski separatistički dužnosnik Vitalij Kiseljev u ponedjeljak je rekao da ruske snage iz dva smjera napreduju prema Siversku, mjestu na putu prema Kramatorsku i Slovjansku.
Putin čestitao ruskim snagama na ‘oslobađanju’ istočne pokrajine u Ukrajini
14:05 Danas je ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao ruskim vojnicima na “oslobađanju” ukrajinske regije tijekom televizijskog sastanka s ministrom obrane Sergejem Šojguom. Tijekom sastanka Putin je rekao da se trupe uključene u operaciju trebaju odmoriti, ali da druge vojne jedinice trebaju nastaviti s borbom. Jučer je Ukrajina rekla da će taktičko povlačenje iz regije spasiti živote njezinih vojnika koji će se regrupirati za pokretanje protuofenzive uz pomoć zapadnog oružja dugog dometa. No Moskva je rekla da zauzimanje Lisičanska manje od tjedan dana nakon zauzimanja susjednog grada Severodonecka znači da je “oslobođen” Lugansk.
Lavrov: ‘Kremlj će odgovoriti na isti način nakon što je Bugarska protjerala 70 ruskih diplomata’
13:44 Kremlj će odgovoriti “na isti način” nakon što je Bugarska protjerala 70 ruskih diplomata, upozorio je danas ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Dolazi nakon što je bugarski premijer u odlasku Kiril Petkov prošlog tjedna najavio protjerivanje 70 ruskog diplomatskog osoblja zbog zabrinutosti oko špijunaže. Taj potez, koji je uslijedio nakon naglog pogoršanja odnosa zbog ruske invazije na Ukrajinu, bio je najveće protjerivanje ruskih diplomata u Sofiji i više je nego prepolovljen diplomatski otisak Moskve u Bugarskoj.
Nakon te odluke, ruska veleposlanica u Bugarskoj, Eleonora Mitrofanova, rekla je da će od Moskve zatražiti da zatvori svoje veleposlanstvo u toj balkanskoj zemlji nakon što je njezin apel Sofiji da preinači ono što je nazvala neprijateljskim korakom bez presedana bio zanemaren. U izjavi upućenoj bugarskom narodu, veleposlanik je rekao da bi zatvaranje ruskog veleposlanstva neizbježno dovelo do zatvaranja i bugarskog veleposlanstva u Moskvi.
Turska kaže da je zaustavila ruski teretni brod
13:18 Turska je zaustavila teretni brod pod ruskom zastavom u Crnom moru u blizini svoje obale i istražuje ukrajinsku tvrdnju da prevozi ukradeno žito, rekao je u ponedjeljak visoki turski dužnosnik. Ukrajinski veleposlanik u Turskoj rekao je u nedjelju da su turske carinske vlasti zadržale brod Žibek Žoli. Ukrajina je u četvrtak zatražila od Turske da zadrži teretni brod Žibek Žoli, koji pod ruskom zastavom prevozi ukrajinsko žito oteto iz okupirane luke Berdjansk, i uhiti njegovu posadu, prema ukrajinskom dužnosniku i dokumentu u koji je uvid imao Reuters.
Dužnosnik iz ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova je, navodeći informacije ukrajinske pomorske uprave, rekao da brod Žibek Žoli prevozi otprilike 4500 tona žita, natovarenog u Berdjansku, koje pripada Ukrajini. Ured ukrajinskog državnog tužitelja je u posebnom pismu turskom ministarstvu pravosuđa 30. lipnja poručilo da je Žibek Žoli uključen u “nezakoniti izvoz ukrajinskog žita” iz Berdjanska, da mu je odredište grad Karasu u Turskoj i da prevozi 7000 tona tereta, što je veća brojka od one koju je naveo dužnosnik.
Ukrajina podigla svoju zastavu na Zmijskom otoku
13:07 Ukrajinska zastava ponovno je podignuta na Zmijskom otoku u Crnom moru, rekla je u ponedjeljak glasnogovornica ukrajinske vojske Natalia Humeniuk, nakon što su se ruske postrojbe povukle iz strateške ispostave prošlog tjedna. “Teritorij Zmijski otok vraćen je pod jurisdikciju Ukrajine”, rekla je Humeniuk, glasnogovornica ukrajinskog južnog vojnog zapovjedništva, na konferenciji za novinare.
Predsjednik Međunarodnog olimpijskog posjetio je Kijev
12:54 Thomas Bach, predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC), posjetio je Kijev u nedjelju, gdje se sastao s ukrajinskim sportašima prije nego što je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. Posjet je najavljen u priopćenju za javnost poslanom u ponedjeljak. Bacha je pozvao Nacionalni olimpijski odbor Ukrajine, a pratili su ga šef saveza Sergej Bubka i ukrajinski ministar sporta Vadim Guttsait. Bach se sastao s oko stotinu ukrajinskih sportaša u Olimpijskom centru za obuku te je u govoru nakon toga istaknuo podršku IOC-a Ukrajini.
“Želimo pokazati solidarnost olimpijskog pokreta s našim prijateljima ovdje u Ukrajinskoj olimpijskoj zajednici jer znamo da proživljavate vrlo teške trenutke, i ne želimo vam samo reći, želimo vam pokazati, želimo vas uvjeriti da nikada niste sami s Olimpijskom zajednicom”, rekao je Bach. “Svaki dan smo uz vas srcem, mislima i želimo vas podržati da ostvarite svoje olimpijske snove”.
Nakon tog govora, Bach se sastao sa Zelenskim i zahvalio mu što ga je pozvao u zemlju te ponovio podršku IOC-a ukrajinskim sportašima, rekavši: “Želim vam zahvaliti što ste održali takav sastanak na kojem se govori o sportu u tako teškom trenutku za vašu zemlju. Ovo je još jedna potvrda vaše predanosti sportu i olimpijskim vrijednostima”.
Papa Franjo kaže da i dalje namjerava posjetiti Rusiju i Ukrajinu
12:44 Papa Franjo rekao je da i dalje planira posjetiti Rusiju i Ukrajinu. “Volio bih ići, moguće je da uspijem otići u Ukrajinu. Primarno je otići u Rusiju kako bih pokušao pomoći, ali volio bih ići u obje prijestolnice”, rekao je papa Franjo u ekskluzivnom intervjuu za Reuters koji je snimljen u subotu. U intervjuu objavljenom u ponedjeljak odlučno je demantirao glasine o mogućoj ostavci zbog zdravstvenih problema. Papa, čiji je put u Afriku zakazan za 2. do 7. srpnja otkazan zbog problema s koljenom, rekao je da planira putovati u Kanadu krajem srpnja, a nakon toga je voljan posjetiti i Moskvu i Kijev.
Što je s ruskim brodom koji je prevozio ukrajinsko žito?
12:30 Ukrajina je zatražila od turskih vlasti da zadrže brod pod ruskom zastavom koji prevozi ukrajinsko žito, rekao je veleposlanik te zemlje u Turskoj Vasyl Bodnar u subotu za CNN. Brod Zhibek Zholy trenutačno je usidren u blizini turske luke Karasu jer su ga “u stvari zadržale turske carinske vlasti i nije mu dopušten ulazak u luku”, rekao je Bondar. “Sada čekamo odluku nadležnih turskih vlasti u vezi s radnjama na kojima inzistiraju agencije za provođenje zakona Ukrajine”, rekao je.
Tursko ministarstvo trgovine još nije odgovorilo na zahtjev CNN-a za potvrdu da je brod zadržan. Bodnar je rekao da se Ukrajina prvo obratila turskom ministarstvu vanjskih poslova u vezi s brodom u četvrtak, a u petak je ukrajinsko veleposlanstvo u Turskoj primilo apel ukrajinskih vlasti “da osiguraju njegovo zadržavanje i inspekciju”. Teretni brod uključio je uređaj za praćenje kada je 29. lipnja krenuo iz Azovskog mora prema Karasuu u Turskoj i stigao u tursku luku u petak, navodi Marine Traffic.
Peskov: ‘Druge zemlje se možda neće složiti s japanskim prijedlogom ograničavanja cijena nafte’
12:02 “Rusija mora pričekati i vidjeti kako će se finalizirati prijedlozi za ograničavanje cijene ruske nafte koja se izvozi u inozemstvo”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Komentirajući izvješća da je japanski premijer Fumio Kishida predložio ograničenje nabavne cijene ruske nafte na otprilike polovicu trenutne nabavne cijene, Peskov je rekao da se druge zemlje možda neće složiti s prijedlozima Tokija o gornjoj razini.
Kremlj: ‘Putin neće čestitati Bidenu Dan neovisnosti SAD-a’
11:50 Ruski predsjednik Vladimir Putin danas neće čestitati američkom predsjedniku Joeu Bidenu Dan neovisnosti Amerike zbog “neprijateljskih” postupaka te zapadne zemlje prema Moskvi, priopćio je Kremlj. U izjavi, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima: “Ove godine se čestitke teško mogu smatrati prikladnima. Razlog je neprijateljska politika Sjedinjenih Država”, kaže Peskov.
Tijekom ruske invazije na Ukrajinu, američki čelnik oštro je osudio postupke Kremlja i njegovog vođe. U ožujku je Biden rekao da ruski predsjednik “ne može ostati na vlasti” i zamolio Ruse da se suprotstave ratu. Prošlog mjeseca, američki predsjednik također je najavio još milijardu dolara oružja za Ukrajinu, uključujući protubrodske sustave, topničke rakete i streljiva za haubice.
“Razgovarao sam s predsjednikom Zelenskim kako bismo razgovarali o brutalnom i tekućem ratu Rusije protiv Ukrajine. Ponovo sam potvrdio svoje opredjeljenje da će Sjedinjene Države stajati uz Ukrajinu dok brani svoju demokraciju i podržava njezin suverenitet i teritorijalni integritet suočen s neizazvanom ruskom agresijom”, rekao je tada Biden.
Ruski kozmonauti slave osvajanje ukrajinske regije Luhansk u svemiru
11:21 Ruski kozmonauti na Međunarodnoj svemirskoj postaji proslavili su rusko zauzimanje istočne ukrajinske regije Luhansk, što je značajna prekretnica za Moskvu u ratu. Roscosmos, ruska svemirska agencija, opisala je moskovsko zauzimanje regije Luhansk kao “dan oslobođenja koji treba slaviti i na Zemlji i u svemiru”.
Agencija je objavila slike kozmonauta Olega Artemjeva, Denisa Matvejeva i Sergeja Korsakova nasmijanih dok drže zastave proruskih separatističkih regija u istočnoj Ukrajini, samoproglašene Narodne Republike Lugansk i Narodne Republike Donjeck.
“Ovo je dugo očekivani dan koji su stanovnici okupiranih područja Luganske regije čekali osam godina”, napisao je Roscosmos na Telegramu. “Uvjereni smo da će 3. srpnja 2022. zauvijek ostati u povijesti Luganske Narodne Republike.”
Francuska neće izbacivati strane studente koji bježe iz Ukrajine
11:10 Francuska vlada priopćila je da će obustaviti izbacivanja stranih studenata koji bježe od ruske invazije na Ukrajinu, osjetljivog pitanja zbog kojeg su europske zemlje optužene za dvostruke standarde. “Uveli smo moratorij za studente do rujna”, rekao je vladin izvor za AFP.
To znači da se “nikakvi zahtjevi za napuštanje francuskog teritorija neće primjenjivati niti se o njima odlučuje do nove sveučilišne godine”, rekao je ranije za list Le Monde Joseph Zimet, viši dužnosnik zadužen za smještaj ukrajinskih izbjeglica.
“Novodošli studenti bi morali ispunjavati ‘iste kriterije kao i studenti koji zatraže vizu u Francuskoj’ u pogledu svojih planova studiranja i financijskih sredstava”, dodao je. Uključujući studente, oko 3500 državljana trećih zemalja koji su pobjegli iz Ukrajine trenutačno su pod privremenom zaštitom u Francuskoj.
Haidai: ‘Povlačenje iz Lisičanska bila je teška, ali ispravna odluka’
10:53 Odluka o povlačenju iz Lisičanska bila je “vrlo teška”, ali je bila ispravna, s obzirom na gubitke koje bi ukrajinske snage pretrpjele da su se pokušale zadržati dodatno vrijeme, prema čelniku vojne uprave Luhanske regije, Serhiju Haidaiju. Rusija je sada preuzela kontrolu nad Lisičanskom, posljednjim gradom u regiji Luhansk u istočnoj Ukrajini koji je još bio pod kontrolom Ukrajine. Ukrajinska vojska objavila je u nedjelju da je bila “prisiljena na povlačenje” iz kritičnog grada.
“Postojala je šansa da se Lisičansk zadrži duže, ali po koju cijenu? Izdržati tamo još dva tjedna? Tada bi ruske trupe napravile proboj sa strane Bilohorivka, Popasna i Komišuvaka i opkolile naše trupe u Lisičansku, a mi bismo izgubili cijelu skupinu. Jasno je da je jako bolno, jako teško, ali sada su dečki živi, oprema je netaknuta, svi se mogu nastaviti boriti protiv ruske vojske”, rekao je Haidai za CNN u ponedjeljak.
Haidai je tražio veću potporu Zapada, priznajući da je Rusija imala prednost u količini opreme koju su mogli postaviti u to područje. “Za juriš su angažirali nevjerojatnu količinu vojne tehnike, bilo je svakodnevno granatiranje od jutra do mraka i na njihove položaje dovoženo je tisuće komada opreme”, rekao je. “Naši branitelji nastavit će se boriti i čekat ćemo dok ne dobijemo dovoljan broj stranog naoružanja da možemo zaustaviti neprijatelja, jer, nažalost, trenutno je prednost u topništvu kod Rusa jednostavno ogromna”, kaže.
Zapadni veleposlanici na kineskom forumu ogovarali Rusiju
10:36 Zapadni izaslanici u Kini kritizirali su Rusiju zbog njezine invazije na Ukrajinu, a američki veleposlanik rekao je da Kina ne bi trebala širiti rusku “propagandu”, na neobičnom javnom forumu u zemlji koja je odbila osuditi napad Moskve. Govoreći na Svjetskom forumu mira, koji je organiziralo Sveučilište Tsinghua, američki veleposlanik Nicholas Burns nazvao je ruski rat protiv Ukrajine “najvećom prijetnjom globalnom svjetskom poretku”.
Burns je rekao kako se nada da će glasnogovornici kineskog ministarstva vanjskih poslova prestati ponavljati “rusku propagandu” okrivljujući NATO za rat. “Nadam se da će glasnogovornici ministarstva vanjskih poslova također prestati govoriti laži o američkim laboratorijima za biološko oružje, koji ne postoje u Ukrajini”, rekao je.
NRD: ‘Ukrajinci granatirali 15 naselja pod našom kontrolom’
10:14 Samoproglašena Narodna Republika Donjeck na Telegramu tvrdi da su u posljednja 24 sata ukrajinske snage granatirale 15 od 240 naselja za koja kažu da ih kontroliraju. Tvrde da je “petero ljudi ubijeno, a još 20 civila ranjeno”. Tvrdnje nisu neovisno provjerene.
Ukrajinski stožer: ‘Rusija nakon osvajanja Lisičanska ide na Slovjansk’
09:58 Nakon što je Rusija za vikend zauzela istočni ukrajinski grad Lisičansk, ruske snage sada idu na grad Slovjansk, tvrdi u ponedjeljak ukrajinski glavni stožer. “Rusi pokušavaju uspostaviti kontrolu nad selima Bohorodične, Dolina i Mazanivka, u smjeru Slovjanska”, naveo je glavni stožer Ukrajine u svom dnevnom priopćenju. Sva tri sela nalaze se manje od 20 kilometara sjeverno i sjeveroistočno od Slovjanska, na južnoj strani rijeke Sjeverni Donjec.
Ruske snage pokušavale su potisnuti ukrajinske snage na novu obrambenu liniju između gradova Siversk, Soledar i Bakhmut, navodi se u priopćenju. Ova tri grada udaljena su oko 30 do 40 kilometara istočno od urbanog područja Slovjansk-Kramatorsk, posljednjeg ukrajinskog vojnog uporišta u Donbasu. Ruski državni mediji u nedjelju ujutro objavili su da su ruske i separatističke snage preuzele punu kontrolu nad Lisičanskom, posljednjim velikim gradom pod ukrajinskom kontrolom u regiji Luhansk, nakon pada Sjeverodonecka.
Ukrajinski predsjednik Zelenski u nedjelju je priznao da su se ukrajinske snage povukle iz Lisičanska u Donbasu, no najavio da će se taktikom vojske i novim oružjem vratiti kontrola nad tim područjem.
Summit u Luganu: EIB želi prikupiti 100 milijardi eura za obnovu Ukrajine
09:50 Europska investicijska banka, ogranak za ulaganja EU-a, predlaže osnivanje instrumenta financiranja, koji se prethodno koristio u pandemiji covida-19, za pomoć obnovi Ukrajine s do 100 milijardi eura ulaganja, navodi se u dokumentu koji je Reuters dobio na uvid. Fond EU-Ukraine Gateway (E-U GTF) trebao bi imati početnih 20 milijardi eura kroz doprinose zemalja EU-a i proračuna EU-a u obliku bespovratnih sredstava, zajmova i jamstava.
Jamstva bi imala višestruki učinak i vodila bi do infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti oko 100 milijardi eura, navodi se u dokumentu, što je dovoljno za otprilike polovicu što hitnijih potreba Ukrajine. Prijedlog EIB-a trebao bi biti predstavljen u ponedjeljak, prvog dana međunarodne konferencije o oporavku Ukrajine u Švicarskoj, čiji je cilj osigurati sredstva Ukrajini i pomoći joj da se oporavi nakon rata. EIB predlaže fond koji bi funkcionirao poput onog u pandemiji covida-19 i koji bi jamčio sredstva za mala i srednja poduzeća.
Gazprom kaže da je izvoz plina u Europu preko Ukrajine nepromijenjen
09:40 Ruski proizvođač plina Gazprom objavio je da je njegova opskrba Europe plinom preko Ukrajine, preko ulazne točke Sudža, iznosila 42,1 milijuna kubičnih metara (mcm), nepromijenjena u odnosu na nedjelju. Ukrajina je ponovno odbila zahtjev za opskrbu plinom preko ulazne točke Sokhranovka, priopćio je Gazprom.
Lukašenko: ‘U potpunosti stojimo iza Rusije’
09:31 Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko i najbliži saveznik Vladimira Putina kaže da njegova bivša sovjetska država u potpunosti stoji iza Rusije u njezinoj vojnoj akciji u Ukrajini u sklopu svoje dugogodišnje predanosti “zajedničkoj državi” s Moskvom. Obraćajući se na ceremoniji obilježavanja godišnjice oslobađanja Minska od strane sovjetskih trupa u Drugom svjetskom ratu, Lukašenko je rekao da je dao podršku Putinovoj kampanji protiv Ukrajine “od prvog dana” krajem veljače.
“Danas nas kritiziraju da smo jedina država na svijetu koja podržava Rusiju u borbi protiv nacizma. Podržavamo i podržavat ćemo Rusiju. A oni koji nas kritiziraju, zar ne znaju da mi imamo tako blisku zajednicu s Ruskom Federacijom? Da imamo praktički jedinstvenu vojsku. Ali vi sve ovo znate. Ostajemo zajedno s bratskom Rusijom”, rekao je Lukašenko.
Truss: ‘Mogli bi zaplijenjenu rusku imovinu dati Ukrajini’
09:20 Ujedinjeno Kraljevstvo bi moglo zaplijeniti imovinu Rusa u Ujedinjenom Kraljevstvu kako bi je dalo Ukrajini, što je koncept koji je prethodno podržavala Kanada. Ministrica vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, Liz Truss, trebala bi u ponedjeljak na konferenciji o oporavku u Luganu, u Švicarskoj, reći da će Ujedinjeno Kraljevstvo “učiniti sve što je moguće kako bi osiguralo da Ukrajina dobije rat i oporavi se”.
Također će najaviti planove za domaćinstvo konferencije o oporavku iduće godine dok se vlada obvezuje na program u stilu Marshallova plana, ponavljajući shemu korištenu za obnovu Europe nakon Drugog svjetskog rata. “UK će učiniti sve što je moguće kako bi osigurala da Ukrajina dobije rat i oporavi se. Moramo biti u ovome na duge staze”, očekuje se da će dodati.
Truss je prošli tjedan rekla zastupnicima da podržava ideju da vlada može zaplijeniti zamrznutu rusku imovinu u Ujedinjenom Kraljevstvu i preraspodijeliti je žrtvama ruskog rata u Ukrajini.
“Podržavam koncept. Promatramo ga vrlo pažljivo. Kanađani su zapravo tek usvojili zakon. Ovo je pitanje na kojem radimo zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom financija, ali ja se svakako slažem s konceptom. Samo trebamo točno shvatiti detalje”, rekla je Truss.
Military support for Ukraine is not enough. We must make sure we work together to help @ZelenskyyUa rebuild his country.
Discussed with OECD Secretary-General @MathiasCormann how the UK and OECD can best support Ukraine’s reconstruction and strengthen its economic security. pic.twitter.com/xZKaa25S0G
— Liz Truss (@trussliz) July 1, 2022
Rusi raketirali školu u Harkivu
09:08 Srednja škola u sjeveroistočnoj regiji Harkiv pogođena je projektilom, izvijestio je guverner regije Oleg Sinegubov. “Projektil je jutros u 4 sata pogodio zgradu u okrugu Ševčenkiv i spasioci sada pretražuju ruševine’, rekao je Sinegubov na Telegramu. Sinegubov je također rekao da su ruske snage “napale gradove i sela Harkiva, Izjuma i Bogodukhiva” i da su stambene zgrade, gospodarske zgrade, garaže i drugi objekti u regiji uništeni kao rezultat granatiranja.
Jučer je ukrajinski predsjednik Zelenski rekao da je Rusija “brutalno” raketnim napadima napala Harkov, Kramatorsk i Slovjansk, pri čemu je poginulo šest ljudi, a 20 je ranjenih samo u Slovjansku. Rusko ministarstvo obrane također je priopćilo da je pogođena vojna infrastruktura u Harkivu, drugom po veličini gradu u Ukrajini. Otprilike 60 kilometara od Kharkiva, na ruskoj strani granice, Kremlj je također izvijestio o eksplozijama u Belgorodu, za koje je rekao da su ubile najmanje tri osobe i uništile kuće.
Ukrajina: U Lisičansku još oko 10.000 civila
8:35 U gradu Lisičansku, kojeg su jučer zauzeli Rusi, ostalo je još oko 10.000 ukrajinskih civila, izvijestio je guverner Luganska Sergij Hajdaj.
Ukrajina: Rusi šalju velike količine streljiva s Krima prema Hersonu
7:25 Glavni stožer ukrajinske vojske objavio je da ruske snage šalju velike količine streljiva s Krima, ukrajinskog poluotoka kojeg je Rusija anektirala 2014. godine, prema regiji Herson. Ukrajinska vojska jutros tvrdi da su ruske snage prebacile 17 vagona sa streljivom na željezničku postaju Mirne u regiji Herson.
Britansko izvješće: Ruski fokus sada se prebacuje na zauzimanje Donecka
7:15 Britansko ministarstvo obrane objavilo je novo redovno izvješće o stanju u Ukrajini. “Ukrajinske snage povukle su se iz Lisičanska, vjerojatno se vračajući na prijašnje obrambene položaje. Borbe u i okolo Luganska su se intenzivirale proteklih tjedana, pri čemu Rusi stalno napreduju”, navode.
“Lisičansk je bio posljednje naseljeno središte u oblasti Lugansk, koje je bilo pod ukrajinskom kontrolom. Ruski fokus sada će gotovo sigurno prijeći na zauzimanje Donecka, čiji je veliki dio još pod ukrajinskom kontrolom”, dodaju u izvješću. “Dosadašnja borba za pokrajinu Donbas bila je teška i iscrpljujuća i teško da će se to promijeniti u nadolazećim tjednima”, navode još.
Podsjetimo, Lugansk i Doneck dijelovi su šire istočne ukrajinske regije, Donbas.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 4 July 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/rihoxEds3Z
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/qH7DudnPCh
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) July 4, 2022
Britanska ministrica najavit će dugoročni plan pomoći Ukrajini
7:00 Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss iznijet će danas na konferenciji u Švicarskoj dugoročni plan pomoći u obnovi Ukrajine kada se jednom završi rat s Rusijom. Truss će tako obećati da će Ujedinjeno Kraljevstvo “učiniti sve što je moguće da Ukrajina dobije rat i oporavi se”, prenosi Sky News.
Čelnici više desetaka zemalja, međunarodnih organizacija te iz privatnog sektora okupit će se danas u Švicarskoj kako bi dogovorili ‘Marshallov plan’ za obnovu ratom razorene Ukrajine. Okupljenima će se virtualno obratiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Inače, procjenjuje se da je više od 120.000 domova u Ukrajini uništeno od početka ruske invazije.