Uživo. Oglašena zračna uzbuna u cijeloj Ukrajini, Zapad: 'Ukrajina trpi značajne gubitke i sporo napreduje'
Pratimo 476. dan ruske invazije na Ukrajinu
Ovo su ključni događaji u Ukrajini:
- Zelenski traži strože sankcije za komponente ruskih projektila
- Ukrajinski general tvrdi da vojska napreduje na bojišnici
- Putin nagovještava još jedan pokušaj zauzimanja Kijeva?
- Rusija raketirala Odesu, troje mrtvih, 13 ranjenih
- Biden i Stoltenberg sastali se u Washingtonu
ŠTO SE TRENUTNO DOGAĐA:
Putin okrenuo leđa šefu Wagnera
- Nakon zavade između najviših ruskih vojnih zapovjednika i plaćenika ratnog zapovjednika Jevgenija Prigožina, čini se da je Vladimir Putin stao na stranu svog vojnog vrha, pozivajući da se ruski “dobrovoljački odredi” koji se bore u Ukrajini stave pod izravnu kontrolu ministarstva obrane.
Ova odluka ozbiljno potkopava Prigožina, koji je Wagnerovu ulogu u zauzimanju Bakhmuta iskoristio da grdi Putinove generale i promovira sebe. Govoreći u utorak sa skupinom proratnih blogera, ruski predsjednik je rekao da pozdravlja inicijativu ministra obrane Sergeja Šojgua da prisili plaćeničke skupine da potpišu ugovore s ministarstvom – naredbu koju je Prigožin odbio slijediti.
Zapadni dužnosnici: ‘Ukrajina trpi značajne gubitke i sporo napreduje’
- Ukrajina trpi značajne gubitke i sporo napreduje prema glavnoj ruskoj liniji obrane, priznali su zapadni dužnosnici u jednoj od prvih zapadnih procjena ukrajinske protuofenzive pokrenute 4. lipnja. Sumoran ton dužnosnika očito je osmišljen kako bi se smanjila očekivanja transformativnog iskoraka. Međutim, oni su unatoč tome inzistirali da protuofenziva “ide u pravom smjeru” i da gubici nisu neočekivani.
Rekli su da je protuofenziva još uvijek u ranim danima i da uključuje oblik ratovanja kakav nije viđen desetljećima jer su ukrajinske snage prisiljene izgraditi jednosmjerni put za oklopna vozila kroz minsko polje prema glavnoj ruskoj obrani koja u nekim slučajevima može biti udaljena čak 20 km daleko.
“Ranjivost klasičnih jednostrukih traka kroz minska polja čini ukrajinske snage vrlo ranjivim na napad”, rekli su dužnosnici. Dužnosnici su zanijekali da je Ukrajina izgubila čak 120 oklopnih vozila – brojku koju je rekla Moskva. “Ideja da će se ruske snage samo istopiti, a Ukrajinci proći ravno kroz njihovu obrambenu liniju postojala je samo u najluđim snovima. “U ovom sukobu prednost je uvijek imala strana koja se brani”, rekli su.
Oglašena zračna uzbuna na teritoriju cijele Ukrajine
- Na cijelom području Ukrajine oglasile su se uzbune za zračni napad. “U Ukrajini je objavljena zračna uzbuna. Čuvajte se”, objavila je državna hitna služba.
UN: Rušenje brane dovelo do strašne humanitarne krize
- Uništenje brane u Kahovki dovelo je do strašne humanitarne krize, objavili su Ujedinjeni narodi na Twitteru. Podsjetimo, brana je probijena u ranim jutarnjim satima 6. lipnja.
Zbog tog događaja, evakuirane su tisuće ljudi, poplavljeni nacionalni parkovi te je ugrožena opskrba vodom za milijune ljudi. Ukrajinska vlada zatražila je pomoć od UN-a, objavljeno je na Twitteru.
The destruction of the #KakhovkaDam, a consequence of Russia’s invasion of Ukraine, has led to a dire humanitarian crisis in flooded communities downstream, compounding existing war effects.
It will have also significant long-term impacts on a larger area and population.
— UN Ukraine (@UN_Ukraine) June 14, 2023
Rusija navodno udvostručila broj obučenih dupina na Krimu
- Naval News javlja da je Rusija udvostručila broj obučenih dupina koji brane bazu Sevastopolj na Krimu. Analiza pokazuje da se broj dresiranih dupina s 3 ili 4 popeo na 6 ili 7.
To znači da su ophodnje dupina mogle biti učestalije i da su vjerojatno pokrivale šire područje. Rusija već duže vrijeme trenira dupine u vojne svrhe, koristeći ih za potragu izgubljenih predmeta te odvraćanje suparničkih ronioca.
Pomorska baza Sevastopolj ključna je za rusku vojsku jer se nalazi na južnom dijelu Krima kojeg je Moskva zauzela 2014.
Putin će se u srijedu u Moskvi sastati s kubanskim premijerom
- Putin će u srijedu u Moskvi razgovarati s kubanskim premijerom Manuelom Marrerom Cruzom, priopćio je Kremlj. Rusija nastoji ojačati odnose s Latinskom Amerikom, Afrikom i drugim nezapadnim zemljama dok Zapad nastavlja s provedbom sankcija kao odgovor na invaziju Moskve na Ukrajinu.
Stoltenberg: ‘Prerano je za reći da je protuofenziva prekretnica’
- Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kaže da je još uvijek rano za procjene o ukrajinskoj protuofenzivi. “Ne znamo hoće li ovo biti prekretnica u ratu. Što više Ukrajina postigne, to će njihova ruka biti jača za pregovaračkim stolom”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare. Stoltenberg je dodao da vojni blok mora učiniti više u smislu standardizacije streljiva i opreme.
Zbog požara elektrane 150 ljudi evakuirano
- Požar u elektrani u Rusiji doveo je do evakuacije 150 ljudi, javlja ruski državni medij Tass. U požaru su ozlijeđene tri osobe, zbog čega je hidroelektrana u Novočerkasku obustavila proizvodnju toplinske i električne energije. Nema potvrda o bilo kakvim eksplozijama, rekao je guverner Rostovske oblasti Vasilij Golubev. “Požar je možda izazvalo zapaljenje plina tijekom radova na održavanju”, rekao je.
Ruski parlament podupire novačenje kriminalaca
- Donji dom ruskog parlamenta usvojio je planove da se osuđenicima omogući pridruživanje ruskoj vojsci. U sklopu tog plana bi se mogli novačiti osumnjičenici ili okrivljenici koji nisu počinili seksualne zločine, izdaju, terorizam ili ekstremizam. Ugovor se može sklopiti s nekim protiv koga se vodi istraga zbog počinjenja kaznenog djela, ako se njihov slučaj saslušao na sudu ili ako se presudilo, no prije nego što presuda stupi na snagu, prema Državnoj dumi.
Oni koji se prijave bili bi izuzeti od kaznene odgovornosti po završetku ugovora ili ako dobiju borbene nagrade. Plaćenička skupina Wagner regrutirala je osuđenike iz zatvora da se bore u Ukrajini, ali je u veljači rekla da je prestala. Novi zakon ne pokriva novačenje osoba koje već služe kaznu.
Rusija tvrdi da je Ukrajina granatirala granične regije Kursk i Belgorod
- Ruske vlasti priopćile su da su granične regije Kursk i Belgorod granatirane tijekom noći. Guverner regije Belgorod, Vjačeslav Gladkov, rekao je da su tijekom noći gađana četiri okruga: sela Žuravljevka i Novopetrovka te gradske četvrti Graivoron i Šebekino. Gladkov je dodao da nema zabilježenih žrtava.
Odvojeno, pogranična naselja u okrugu Gluškovo u Kurskoj oblasti našla su se pod vatrom iz Ukrajine, rekao je guverner Roman Starovojt na svom Telegram kanalu. Guverner je iznio i detalje. “U napadu na selo Gluškovo dvoje građana zadobilo je rane od gelera srednje težine. Oštećeno je nekoliko stambenih i upravnih objekata, kao i automobili. Dio Gluškova i selo Tjotkino ostali su bez struje. Granične službe presrele su bespilotnu letjelicu namijenjenu gađanju sela Gluškovo”, tvrdi Starovojt.
Kremlj zabrinut zbog nepotvrđenih izvješća o ranjavanju čečenskog zapovjednika
- Kremlj je u srijedu priopćio da je zabrinut zbog nepotvrđenih medijskih izvješća da je viši čečenski zapovjednik ranjen u Ukrajini, te da čeka pojašnjenje o tome što se stvarno dogodilo, javlja Reuters. Ranije u srijedu, TV kanal ministarstva obrane izvijestio je da je Adam Delimkhanov, čelnik čečenske nacionalne garde, ozlijeđen u Ukrajini. Delimkhanov, koji je član Dume kao i zapovjednik čečenske divizije Ruske nacionalne garde, naširoko se smatra drugim najvišim dužnosnikom kavkaske regije, iza Ramzana Kadirova.
Izbio je požar u elektrani u Rostovu
- Izbio je požar u elektrani Novočerkask u južnoj ruskoj regiji Rostov, blizu granice s Ukrajinom, izvijestila je državna novinska agencija RIA. Za sada nije poznato što je izazvalo požar.
Erdogan: ‘Švedska mora ispuniti svoj dio ako želi odobrenje NATO-a’
- Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kaže da Švedska mora “ispuniti svoj dio” ako želi da Turska ratificira njezinu kandidaturu za članstvo u NATO-u prije sastanka saveza u srpnju. “Švedska ima očekivanja. To ne znači da ćemo ih poštovati. Kako bismo ispunili ova očekivanja, prije svega, Švedska mora ispuniti svoj dio”, naveo je Erdogan u izjavi koju je objavio njegov ured.
Turski predsjednik je također rekao da se početkom lipnja sastao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Istanbulu. Švedska i Finska podnijele su zahtjev za pridruživanje obrambenom bloku predvođenom SAD-om prošle godine kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Dok se Finska pridružila bloku u travnju, Švedska još uvijek čeka odobrenje Mađarske i Turske.
Ukrajinci kažu da su Rusi kod granice ubili šestoro ljudi
- Ukrajina je optužila ruske vojne snage za napad na automobil u blizini zajedničke granice dviju zemalja, u kojem je poginulo šest osoba. Pišući na Telegramu, ukrajinsko glavno tužiteljstvo priopćilo je da se napad dogodio u utorak u regiji Sumi, u istočnoj Ukrajini. Moskva nije službeno komentirala te optužbe.
Volodin: ‘Čečenski zapovjednik živ i zdrav’
- Unatoč ranijim izvješćima da je Adam Delimkhanov ranjen, predsjednik ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin rekao je da je čečenski zapovjednik “živ i zdrav”. “Upravo sam razgovarao s njim. Živ je i zdrav. I ne samo to, već vam svima želi dobro zdravlje”, rekao je Volodin zastupnicima.
Ruska novinska agencija TASS citirala je drugog čečenskog zapovjednika koji je rekao da je Delimkhanov u Čečeniji i da su raniji izvještaji TV kanala ruskog ministarstva obrane, Zvezda, bili lažni. Delimkhanov je preuzeo istaknutu ulogu u ruskoj vojnoj kampanji, zapovijedajući čečenskim snagama u Mariupolu u ranim danima sukoba.
Ukrajina bilježi postupan napredak u protuofenzivi
- Ukrajina je u srijedu izvijestila o postupnom napretku u svojoj protuofenzivi protiv ruskih snaga. U objavi na Telegramu, zamjenica ministra obrane Hanna Maliar rekla je da su ukrajinske akcije imale “djelomičan” uspjeh. “Prošlog dana, ukrajinske trupe napredovale su 200-500 metara u različitim područjima u blizini malog grada Bahmuta i 300-350 metara u smjeru jugoistočnog grada Zaporožja”, rekla je.
Izvijestila je da se nastavljaju borbe u blizini sela Makarivka u smjeru južnog lučkog grada Berdjanska i rekla da se borbe vode u područjima Novodanilivka i Novopokrovsk u smjeru Mariupolja. Maliar je dodala: “Naše trupe se kreću suočene s iznimno žestokim borbama, zračnom i topničkom nadmoćnošću neprijatelja”.
Šef Wagnera ponovno odbija potpisivanje ugovora s ruskim ministarstvom obrane
- Šef ruske plaćenike tvrtke Wagner, Jevgenij Prigožin, u srijedu je ponovio odbijanje njegovih boraca Wagnera da potpišu ugovore s ministarstvom obrane, dan nakon što je predsjednik Vladimir Putin rekao da su sporazumi potrebni. U rijetkom izravnom iskazu prkosa prema ruskom vođi, Prigožin je rekao: “Nitko od Wagnerovih boraca nije spreman ponovno ići putem srama. Zato neće potpisati ugovore”.
Na televizijskom sastanku u utorak, Putin je podržao poziv ministarstva obrane borcima “dobrovoljcima” u Ukrajini da potpišu ugovore s vojnim zapovjedništvom zemlje, što se smatra sredstvom za uspostavljanje kontrole nad Wagnerom. Putin je rekao da su ugovori potrebni kako bi svi sudionici ruske kampanje u Ukrajini mogli dobiti socijalnu potporu na koju imaju pravo. To uključuje naknade borcima ako su ranjeni, te njihovim obiteljima ako poginu u borbi.
Prigožin je od prošle godine vodio žestoku javnu svađu s ministrom obrane Sergejem Šojguom i vojnim vrhom, optužujući ih da nisu pružili odgovarajuću podršku i streljivo Wagnerovim snagama u Ukrajini, te da su zbog toga pretrpjeli veće gubitke. U izjavama u srijedu rekao je kako misli da će se pronaći “kompromisno rješenje” između Putina i parlamenta kako bi se borcima Wagnera omogućilo da dobiju i socijalna jamstva i certificirani status boraca.
Lukašenko: ‘Bjelorusija bi ušla u rat ako pretrpi agresiju’
- “Bjelorusija bi ušla u rat ako bi na nju bila izvršena agresija”, rekao je predsjednik Aleksandar Lukašenko. Ranije je rekao da ne bi oklijevao upotrijebiti nuklearno oružje koje isporučuje Rusija ako dođe do takve “agresije”.
Amerika Ukrajini šalje više oklopnih vozila u sklopu novog paketa pomoći
- Američko ministarstvo obrane u utorak je objavilo da će isporučiti još 15 borbenih vozila Bradley Ukrajini, samo nekoliko dana nakon što je u izvješću navedeno da je Kijev izgubio više američkih oklopnih vozila u svojoj protuofenzivi protiv ruskih snaga. Borbeno vozilo Bradley, koje se kreće na gusjenicama, a ne na kotačima, može primiti do 10 vojnika i koristi se za prijevoz osoblja u bitku uz pružanje potporne vatre.
Bradleyji su dio paketa pomoći vrijednog 325 milijuna dolara koji uključuje 10 oklopnih transportera Stryker, streljivo za raketne sustave zemlja-zrak i raketne sustave HIMARS; protuzrakoplovne sustave Stinger; protuoklopni sustavi Javelin; topničko streljivo kalibra 155 mm i 105 mm; te streljivo za malokalibarsko oružje. “Sjedinjene Države i naši saveznici i partneri bit će ujedinjeni uz Ukrajinu, koliko god bude potrebno”, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken u izjavi u utorak.
Ranjen viši čečenski zapovjednik
- Visoki zapovjednik čečenskih snaga Adam Delimkhanov je ranjen, potvrdilo ruskom ministarstvu obrane. Delimkhanova mnogi smatraju drugim zapovjednikom regije iza Ramzana Kadirova. Član je ruskog parlamenta i zapovjednik čečenske divizije Ruske nacionalne garde.
Rusija: ‘NE Zaporožje može koristiti vodu iz bunara’
- Nuklearna elektrana Zaporožje može dobiti vodu za hlađenje koja joj je potrebna iz vlastitih arteških bunara, ako razina obližnjeg rezervoara značajno padne, rekao je proruski dužnosnik regije Jevgenij Balicki, prenosi TASS. Razina akumulacijskog jezera Kahovka naglo je pala nakon pucanja brane prošlog tjedna.
Šef IAEA-e posjetit će nuklearnu elektranu Zaporožje u četvrtak
- Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi posjetit će u četvrtak nuklearnu elektranu Zaporožje, koja je pod ruskom kontrolom, citirala je novinska agencija Interfax izjavu lokalnog proruskog dužnosnika. Očekivalo se da će Grossi posjetiti postrojenje kasnije u srijedu, ali je anonimni dužnosnik rekao da odgađa putovanje dok ne bude mogao “sigurno putovati”.
Bjelorusija je počela preuzimati rusko taktičko nuklearno oružje
- Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je da je njegova zemlja počela preuzimati rusko taktičko nuklearno oružje, za koje je istaknuo da je do tri puta snažnije od atomskih bombi koje su Sjedinjene Države bacile na Hirošimu i Nagasaki 1945. godine. Raspoređivanje je prvi potez Moskve takvih bojevih glava, koje su manje moćno nuklearno oružje kraćeg dometa i koje bi se potencijalno moglo koristiti na bojnom polju, izvan Rusije od pada Sovjetskog Saveza.
SAD i njegovi saveznici, kao i Kina, pomno prate ovaj korak, koji su nekoliko puta upozoravali protiv uporabe nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini. “Imamo projektile i bombe koje smo dobili od Rusije. Bombe su tri puta jače od onih bačenih na Hirošimu i Nagasaki”, rekao je Lukašenko u intervjuu za ruski državni TV kanal Rossiya-1.
Švedska se nada otkriti tko stoji iza sabotaže Sjevernog toka do jeseni
- Švedska se nada da će moći utvrditi tko stoji iza sabotaže plinovoda Sjeverni tok do jeseni, rekao je za švedski radio Mats Ljungqvist, tužitelj koji vodi tamošnju istragu. Ljungqvist je otkrio kako se susreo s njemačkim tužiteljem i da rade zajedno, ali je odbio otkriti detalje. “Nadam se da ćemo barem ove jeseni moći donijeti odluku o optužnicama, barem je to ambicija kako sada stvari stoje. Mislim da će se s vremenom otkriti tko je izvršio sabotažu”, rekao je Ljungqvist za švedski javni servis SR.
Njemačka je potvrdila da su njezini istražitelji izvršili raciju na brodu u siječnju koji je možda korišten za prijevoz eksploziva do plinovoda. Njemački mediji izvijestili su da je brod mogla koristiti mala ukrajinska ili proukrajinska skupina. Ljungqvist je za Reuters u travnju rekao da je glavni scenarij bio da iza napada stoji država ili skupina koju podržava država.
Akrap: ‘Ukrajinci još nisu pokrenuli sve svoje udarne sposobnosti’
- U jutrošnjoj emisiji U mreži prvog Hrvatskoga radija gostovali su vojni analitičar Veleučilišta Velika Gorica Marinko Ogorec i Gordan Akrap, s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Sveučilišta Sjever. Akrap je, između ostalog, istaknuo kako se samo uspješnom ukrajinskom protuofenzivom može Rusiju prisiliti za pregovarački stol. Kao minimum uspješnosti naveo je da Ukrajina mora osloboditi barem ona područja koja su okupirana nakon 2022. godine.
Akrap je dodao kao Ukrajinci nisu pokrenuli niti deset posto svojih udarnih postrojbi. “Rusi su angažirali 60-70% svojih najelitnijih postrojbi kako bi pokušali spriječiti proboj Ukrajinaca prema Melitopolju ili Mariupolju”, dodao je Akrap. Ogorec se nadovezao, pa je istaknuo kako je ovo najvažnija bitka cijelog rata, no da će pravi odnos snaga biti vidljiv nakon nekoliko mjeseci. Stručnjaci su se složili da predsjednik Bjelorusije, Aleksandar Lukašenko nema pravu moć, te da je Bjelorusija zapravo Putinov vazal.
“Prije svega ovu operaciju treba gledati sa strateškog aspekta. S tog aspekta možemo reći da se, po svemu sudeći, radi o ključnoj bitki cijelog ukrajinskog rata. Kada se ona završi, pitanje će biti kakav će biti odnos snaga i razvoj događaja? Ne očekujem da će završetkom ove ofenzive, završiti rat, ali rezultati ove bitke će u velikoj mjeri opredijeliti ratne napore. Nisam siguran da bi ofenziva mogla trajati mjesecima. Troše se ljudi i materijali”, ističe Ogorec.
Akrap je rekao kako ne vjeruje da će NATO i Rusija ući u direktan sukob, budući da se “zna koja je točka za praga strpljivosti i tolerancije NATO saveza”. “Ona je definirana člankom 4 i člankom 5 povelje NATO saveza. Sumnjam da će uopće doći do te situacije, jer rat s NATO savezom Rusija ne može dobiti. Ova vježba Air Defender 23 praktički najveća vježba zračnih snaga u povijesti Europe koja pokazuje Rusiji ne samo obrambene nego i napadačke mogućnosti”, kaže Akrap.
Jermak poziva na nove sankcije Rusiji
- Andrij Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjedništva, iskoristio je napad na Odesu kako bi ponovio poziv Ukrajine na pooštravanje gospodarskih sankcija Rusiji. “Rusi su granatirali grad krstarećim projektilima Kalibr. Stradali su civili. Svaka od ovih raketa ima najmanje 40 stranih komponenti. Bez mikroelektronike Rusija ih neće moći proizvoditi. Posebno se moraju pojačati sankcije protiv onih koji pomažu terorističkoj zemlji da dođe do komponenti za oružje”, piše Jermak na Twitteru.
Ukrajinci tvrde da su oborili 12 od 20 ruskih projektila i dronova lansiranih tijekom noći
- Rusija je tijekom noći lansirala krstareće rakete i bespilotne letjelice na ciljeve diljem Ukrajine, priopćile su ukrajinske zračne snage u srijedu. U priopćenju su zračne snage rekle da je 12 od 20 projektila i dronova koje je ispalila Rusija presrela ukrajinska protuzračna obrana.
Rusija je ispalila četiri krstareće rakete Kalibr iz Crnog mora u smjeru Odese, od kojih su tri oborene, rečeno je. Ukrajinske vlasti ranije su priopćile da su najmanje tri osobe ubijene, a 13 ih je ranjeno u napadu na južni lučki grad. Ruske snage također su lansirale šest krstarećih projektila Kh-22 iz bombardera dugog dometa Tu-22M3 ciljajući Donjeck iz ruske regije Rostov, prema ukrajinskim zračnim snagama. Učinak tih projektila trenutno nije jasan.
Rusija je također lansirala 10 jurišnih bespilotnih letjelica iranske proizvodnje na jugoistočnu Ukrajinu, od kojih je devet oboreno, objavile su zračne snage. “Zračne snage, u suradnji s protuzračnom obranom Ukrajinskih obrambenih snaga, uništile su 12 zračnih ciljeva tijekom ovog noćnog napada: tri krstareće rakete Kalibr i devet iranskih jurišnih bespilotnih letjelica Shahed-136/131”, stoji u priopćenju zračnih snaga.
Nakon što se broj poginulih popeo na 12, Krivij Rih proglasio dan žalosti
- U gradu Krivij Rihu, gdje se broj poginulih u jučerašnjem ruskom raketnom napadu popeo na 12, danas je proglašen dan žalosti. Gradonačelnik Oleksandr Vilkul rekao je da je 67-godišnji muškarac preminuo u bolnici tijekom noći nakon što je zadobio teške opekline. Muškarac je jedna od 25 osoba ozlijeđenih u eksplozijama koje su uništile peterokatnu stambenu zgradu i skladište.
Među 12 stanara spašenih iz gorućeg stambenog bloka bila je i tromjesečna beba. “Ološ koji usmjerava rakete na mirne gradove i usnule ljude suočit će se s neizbježnom odmazdom”, rekao je Vilkul. “Oko 127 nekretnina oštećeno je u napadu”, dodao je gradonačelnik.
ISW: ‘Putin se sve više oslanja na vojne blogere za potporu u ratu’
- Unatoč strogim zakonima o cenzuri, jedna skupina i dalje ima relativnu medijsku slobodu u ruskom informacijskom prostoru – vojni blogeri. Institut za proučavanje rata (ISW) ističe da su vojni blogeri postali istaknuti nakon neuspjeha Moskve da pripremi rusku javnost za dugotrajni rat, a Vladimir Putin se “sve više oslanja” na njih kako bi zadržao potporu, prema procjeni vojnih stručnjaka instituta.
Institut za proučavanje rata priopćio je kako predsjednik platformira, štiti i odabire prokremaljske blogere kako bi pridobio njihovu publiku i pokušao utjecati na širu ultranacionalističku zajednicu “Putin vjerojatno postavlja informacijske uvjete kako bi spriječio potencijalne linije napada na Kremlj u slučaju ruskog neuspjeha. Također je sve svjesniji da su proratne osobe na društvenim mrežama njegova ključna biračka grupa za održavanje podrške u ruskoj javnosti”, smatraju stručnjaci ISW-a.
Putin nagovještava još jedan pokušaj zauzimanja Kijeva?
- Ruski predsjednik Vladimir Putin nagovijestio je još jedan pokušaj zauzimanja glavnog grada Ukrajine, dok je prijetio novom ruskom ofenzivom. Unatoč ruskom neuspješnom napadu na Kijev koji je “trodnevnu specijalnu vojnu operaciju” pretvorio u višemjesečni rat punih razmjera, Putin je razmišljao o drugom pokušaju. “Ruske trupe su već bile u blizini Kijeva”, rekao je Putin, pa dodao: “Trebamo li se tamo vratiti ili ne? Samo ja mogu dati odgovor.”
Dodao je da bi Moskva mogla pokušati odvojiti više ukrajinskog teritorija kako bi spriječila granatiranje Rusije, nakon napada na regije Kursk i Belgorod. Nazvavši to “sanitarnom zonom” na granici, rekao je da broj teritorija koje bi Rusija mogla zauzeti ovisi “o potencijalima koji se pojave nakon takozvane ukrajinske protuofenzive”.
Medvedev poziva na uspostavljanje demilitarizirane zone oko Lavova
- Dmitrij Medvedev, dugogodišnji saveznik Vladimira Putina, a trenutačno zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije, napisao je na Telegramu da Rusija treba postaviti demilitariziranu zonu zapadno od ukrajinskog Lavova, koji je nazvao ruskim imenom Lvov i njemačkim nazivom Lemberg.
Nastavio je da “Rusija ne bi trebala imati nikakvih preostalih ograničenja da se suzdrži od uništavanja kabelskih komunikacija naših neprijatelja, položenih duž dna oceana”, nakon što je za sabotažu Sjevernog toga naveo “sudjelovanje Zapada”.
Britanci: ‘Rusi izvode sve više taktičkih letova iznad južne Ukrajine’
- Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva objavilo je svoj dnevni obavještajni brifing o situaciji u Ukrajini. “U posljednja dva tjedna došlo je do porasta ruskih taktičkih borbenih letova, posebno iznad južne Ukrajine. To je gotovo sigurno bio odgovor na izvješća o povećanim ukrajinskim ofenzivnim operacijama, dok ruske zračno-svemirske snage (VKS) pokušavaju podržati kopnene trupe zračnim napadima. Unatoč porastu, VKS-ova dnevna stopa naleta i dalje je mnogo niža od vrhunca od 300 dnevnih misija početkom rata”, navode Britanci.
Rusi optužili Ukrajince za granatiranje u Novoj Kahovki
- Proruski vođe Nove Kahovke optužili su ukrajinske snage za granatiranje stambenog područja u gradu, pri čemu je jedna osoba ranjena. Prošli tjedan u gradu je uništena brana Kahovka, čime su poplavljeni dijelovi zemlje, a tisuće ljudi natjerani na bijeg zbog jedne od najvećih ekoloških katastrofa u Europi desetljećima. Uprava je također rekla da je granatiranjem obližnjeg sela Plodovoje prekinuta opskrba strujom.
Ukrajina i Rusija niječu da su u svojim vojnim operacijama ciljale civile. Obje strane optužuju jedna drugu za granatiranje poplavljenih područja nakon eksplozije brane. Zasebno, uprava je priopćila da je 7200 ljudi evakuirano iz poplavljenih područja prošlog tjedna, uključujući 421 dijete.
Troje mrtvih u raketiranju Kramatorska i Kostjantinivke
- Tri osobe su ubijene, a još tri ozlijeđene u ruskom napadu na Kramatorsk i Kostjantinivku. Ukrajinska državna televizija javlja da je u Kramatorsku uništeno najmanje pet kuća, a oko 20 ih je oštećeno, dok su u Kostjantinivki uništene dvije, a oštećeno 55 kuća.
Lukašenko: Nuklearno oružje pristiže u Bjelorusiju
- Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko govorio je gostujući na ruskoj državnoj televiziji o nuklearnom oružju koje Rusija šalje u Bjelorusiju. Lukašenku je postavljeno pitanje je li u Bjelorusiju počelo pristizati rusko taktičko nuklearno oružje, a on je kazao kako još nije stiglo sve, ali da pomalo dolazi. Potvrdio je da je Bjelorusija u posjedu dijela ruskog nuklearnog oružja te da je ono “tri puta” jače od atomskih bombi koje je SAD bacio na Hirošimu i Nagasaki 1945. godine.
Biden se sastao s glavnim tajnikom NATO-a
- Američki predsjednik Joe Biden i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg sastali su se u Washingtonu te ponovili da žele da se Švedska pridruži NATO-u, prenosi CNN. Dvojica čelnika su “naglasila zajedničku želju da požele dobrodošlicu Švedskoj u Savez što je prije moguće”, navodi se u priopćenju Bijele kuće. U izvještaju Bijele kuće navodi se da su Biden i Stoltenberg također razgovarali o “implikacijama ruskog rata protiv Ukrajine za transatlantsku sigurnost i važnosti nastavka jačanja NATO-ovog odvraćanja i obrane”. “Pozdravili su podršku koju saveznici i partneri pružaju bilateralno kako bi pomogli Ukrajini da se obrani od ruske agresije”, navodi se u pripćenju Bijele kuće.
Čelnik IAEA će posjetiti nuklearnu elektranu Zaporožje
- Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi posjetit će nuklearnu elektranu Zaporožje kako bi napravio vlastitu procjenu o rizicima koji joj prijete dok u Ukrajini traje sukob između ukrajinskih i ruskih trupa. Grossi se sastao s Volodimirom Zelenski s kojim je razgovarao o problemu uništenja brane Kakhovka. Grossi je kazao da je uništenje brane zakompliciralo klimavu sigurnosnu situaciju. “To je korak u krivom smjeru, to je još jedan korak u slabljenju sigurnosne mreže koju ima svaka nuklearna elektrana”, kazao je.
Rusija raketirala Odesu, troje ubijenih
- Tri osobe su ubijene, a najmanje 13 je ozlijeđeno u ruskom raketiranju Odese. Rusija je tijekom noći grad napala krstarećim projektilima Kalibr, a ukrajinske vlasti tvrde da je ruskoj meti bila civilna infrastruktura, uključujući poslovni centar, obrazovne institucije, stambeni objekti. U napadu je pogođeno i skladište trgovačkog lanca u kojem su ubijene tri osobe.
‘Nova američka vojna pomoć Ukrajini gura Washington dublje u sukob’
- Novi paket američke vojne pomoći Ukrajini vrijedan 325 milijuna dolara gura Washington dublje u “ponor” sukoba, rekao je ruski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Anatolij Antonov rano u srijedu. Paket, koji uključuje streljivo za sustave protuzračne obrane, municiju i vozila, dolazi u trenutku kada Ukrajina oblikuje svoju dugo očekivanu protuofenzivu.
“Sjedinjene Države ulaze sve dublje i dublje u ponor ukrajinske krize”, citiran je Antonov u objavi na kanalu Telegram. “Očigledno, američki stratezi nekako ne shvaćaju da nikakva količina oružja, bez obzira na sudjelovanje plaćenika, neće moći preokrenuti tijek specijalne vojne operacije (Rusije)”, prenosi Reuters.
Sjedinjene Države, Europska unija i drugi saveznici Ukrajine poslali su Kijevu vojnu pomoć vrijednu milijarde dolara od početka ruske invazije u veljači 2022. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je u utorak novu pomoć SAD-a, rekavši na Twitteru da je to ono što ukrajinske obrambene snage trebaju – “učinkovitu pomoć u oslobađanju teritorija koje je privremeno okupirao ruski agresor”.
Ukrajinski general: ‘Postižemo određene uspjehe’
- Glavni ukrajinski general Valerij Zaužnji kazao je da su njegove trupe postigle određene uspjehe u ofenzivi te da napreduju. “I obrambene i ofenzivne žestoke borbe vode se na istoku i jugu zemlje. Imamo određene uspjehe, provodimo svoje planove, napredujemo”, napisao je Zalužnji na društvenim mrežama. Šef NATO-a jučer je kazao da ukrajinski dobici na bojnom polju naglašavaju potrebu za kontinuiranom pomoći Zapada kako bi se Kijevu dala “bolja pozicija” u svim budućim pregovorima s Moskvom.
Zelenski traži strože sankcije za komponente ruskih projektila
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na strože sankcije kako bi se zaustavio protok komponenti koje se koriste u ruskim projektilima, rekavši da je jeftinije zaustaviti njihov prijenos nego jačati protuzračne sustave. Bio je to drugi put u nešto više od tjedan dana da je Zelenskij pozvao na stroža pravila kako bi se zaustavilo ono što ukrajinske vlasti nazivaju “raketnim terorom” protiv civilnih ciljeva.
Rusija poriče da u Ukrajini cilja civile, ali često pogađa nevojne zgrade, a posljednja je bila raketa koja je pogodila stambenu zgradu i skladišta u rodnom gradu Zelenskog, Krivji Rih u središnjoj Ukrajini, ubivši 11 ljudi. Zelenski je kazao da je projektil korišten u napadu sadržavao oko 50 komponenti proizvedenih u drugim zemljama i da se o tom pitanju u utorak razgovaralo s diplomatima u Kijevu.
“Nažalost, Rusija još uvijek može dobiti kritične komponente za projektile koje proizvode tvrtke iz različitih zemalja, uključujući partnerske zemlje”, rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju. Svi ukrajinski partneri imaju popis tvrtki koje Rusiji isporučuju takve proizvode, rekao je. “Jasno je da je jeftinije, jednom zauvijek, zatvoriti teroristima puteve opskrbe komponentama terora nego stalno trošiti na nove rakete za protuzračnu obranu”, zaključio je Zelenski.
Lukašenko: ‘Neću oklijevati s nuklearnim oružjem ako se suočimo s agresijom’
- Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko kazao je da bi bez oklijevanja upotrijebio rusko taktičko nuklearno oružje u slučaju agresije na njegovu zemlju, prenosi The Guardian. “Ne daj bože da danas moram donijeti odluku o upotrebi tog oružja, no ne bih oklijevao u slučaju suočavanja s agresijom”, izjavio je Lukašenko, prenosi bjeloruska državna agencija BelTA. No, nakon ove izjave gostovao je na ruskoj televiziji te kazao kako bi se konzultirao s Putinom prije korištenja nuklearnog oružja. Ruski dužnosnici zasad nisu komentirali Lukašenkove izjave.