Velike europske kompanije već su otvorile račune za plaćanje rubljima. Propadaju li sankcije Rusiji?
Energetske kompanije su pokleknule pred ultimatumom Vladimira Putina
Desetak najvećih europskih energetskih tvrtki otvorilo je račune u ruskoj Gazprombanci kako bi mogli kupovati i plaćati ruski plin u rubljima, a četiri kompanije već su uplatile rublje kojima plaćaju uvoz ruskog plina, objavili su u četvrtak Financial Times i američka agencija Bloomberg.
Na taj način te su kompanije pokleknule pred ultimatumom ruskog predsjednika Vladimira Putina da će Rusija prodavati plin samo onim kupcima koji će ga plaćati u ruskoj valuti. Svi oni planiraju otvoriti račune u rubljima u Gazprombanci u Švicarskoj kako bi zadovoljili ruski zahtjev za plaćanja u vlastitoj valuti. Takvim ponašanjem te će kompanije dovesti u pitanje efikasnost sankcija protiv Rusije te izazvati raskol među članicama EU, jer to znači kršenje dogovorenog odgovora na rusku agresiju na Ukrajinu.
A da se i ne govori kako će milijardama tako zarađenih dolara financijski pomagati ruskom ratnom stroju koji hara Ukrajinom.
Gazprombanka nije sankcionirana
Međutim, kompanije energično odbijaju optužbe da će kršiti sankcije. One će, naime, kako tvrde, nastaviti uplaćivati eure na račun ruskoj Gazprombanci, a ona će, jer nije pod sankcijama EU, te depozite denominirane u eurima pretvoriti u rublje na drugom računu otvorenom na njihovo ime.
Takvu mogućnost dala im je sama EU jer nije uvela sankcije protiv Gazprombanke. A tu banku nije sankcionirala jer bi se time, tvrde stručnjaci u Bruxellesu, mogao ugroziti cijeli postojeći mehanizam plaćanja ruskog plina, što bi rezultiralo trenutnim prekidom dovoda ruskog plina u Europu, a što bi imalo katastrofalne posljedice po gospodarstva većina članica EU.
Među neformalnim kršiteljima sankcija posebno se ističu dva najveća uvoznika ruskog plina: Uniper iz Düsseldorfa i OMV sa sjedištem u Beču. Uz njih su još distributeri plina iz Njemačke, Austrije, Mađarske i Slovačke.
Smjernice EU-a smatraju dvosmislenima
Austrijski kancelar Karl Nechamer već je objavio da je Austrija prihvatila nove ruske uvjete plaćanja plina. Dodao je da su od ruskog predsjednika Vladimira Putina dobivena jamstva da neće biti problema u isporuci plina.
I njemački vicekancelar i ministar gospodarstva Robert Habeck istakao je da je ruski mehanizam plaćanja put koji je sama EU odabrala. „To je put kompatibilan sa sankcijama, a koliko ja razumijem, njemačke tvrtke koje to rade na ovaj način poštuju svoje ugovore i ne krše sankcije.“
Još jedan veliki uvoznik plina, talijanska kompanija Eni, do kraja svibnja mora odlučiti hoće li i ona pristati na ruske uvjete. Iz pouzdanih izvora iz Rima saznaje se da postoji velika vjerojatnost da će i Eni nastaviti kupovati ruski plin. Talijanski dužnosnici rekli su da su smjernice Europske komisije bile dvosmislene jer nisu sankcionirale Gazprombanku, zbog čega je otvoren put plaćanja ruskog plina u eurima i rubljima, a da se ne krše sankcije.
Poljska i Bugarska bez ruskog plina
Sve to, dakako, ide na ruku Putinu jer pokazuje da EU, unatoč deklarativnih najava, nije u stanju održati jedinstvenu frontu protiv Moskve.
Inače, uvoznicima plina u Poljskoj i Bugarskoj, koji su odbili potpisati plan Kremlja, u srijedu je obustavljena isporuka plina iz Rusije, što je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, opisala kao ucjenu.
Rusija je zaustavila dotok plina u Bugarsku i Poljsku zbog nespremnosti da svoje obveze podmiruju rubljima. Ohrabrena nejedinstvom u Bruxellesu, Moskva je već najavila da će prekinuti opskrbu plinom i drugim državama članicama EU ako odbiju plaćati na način kako će to napraviti veliki broj europskih kompanija koje uvoze plin.
Srbija i Mađarska nemaju problema
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto odmah je umirio domaću javnost, objavljujući da plin iz Rusije normalno stiže u Mađarsku, unatoč sankcijama koje je Moskva nametnula Sofiji. „ Želim svima reći da obustava isporuke plina Bugarskoj ne znači i obustavu tranzita plina preko Bugarske”, napisao je Szijjarto na Facebooku.
Zorana Mihajlović, ministrica rudarstva i energetike Srbije izjavila je pak da Srbija, unatoč kažnjavanja Sofije, i dalje dobiva plin iz plinovoda kroz Bugarsku i to u redovitim, dogovorenim količinama od šest milijuna kubnih metara. „Budući da dnevno Srbija troši oko 4,6 milijuna kubika, znači da plina ima dovoljno.“
Sve je to tehnički moguće izvesti jer ruski plin namijenjen Bugarskoj prolazi kroz posebni plinovod, dok se druge zemlje, poput Srbije i Mađarske, opskrbljuju drugim dijelom tog tranzitnog plinovoda. I Srbija i Mađarska već su objavile da ne očekuju da će Bugarska koristiti njihov plin za svoje potrebe, dok je Moskva, pak, upozorila da bi u tom slučaj potpuno obustavila isporuku plina tim putem, što bi imalo katastrofalne posljedice po Beograd i Budimpeštu.