Video. Reportaža s autoceste straha: asfalt kao kaldrma, vozači prisiljeni na slalom među kolotrazima, a HAC se hvali mega zaradom

Međutim, čim prođete tih uzbudljivih 19 kilometara, više nalik kaldrmi nego autocesti, i izlaz za Slavonski Brod-Istok, pa nastavite prema Zagrebu, dočekat će vas opet isti prometni znak s ograničenjem brzine na 100 kilometara i drugi, koji upozorava da vas čekaju novi “kolotrazi”, ovoga puta od 11 kilometara. Hajde dobro, mislite u sebi, ipak je kraće od dijela kojim ste netom prošli.

Skupa autocesta, žalosna usluga

Poštujete znak ograničenja brzine, pa kilometrima vozite iza konvoja kamiona, jer kao savjestan vozač ne želite kršiti prometna pravila. Pređete li na preticajnu traku, dodavanjem gasa činite prekršaj, jer ograničenje brzine odnosi se jednako na obje vozne trake.

Prolazite nekako 11 kilometara drndanja po najprometnijoj autocesti u Hrvatskoj i eto vas već na izlazu Slavonski Brod-Zapad, gdje bi trebala prestati treskavica. Nadate se da ćete napokon stisnuti ga i voziti 130 kilometara na sat, brzinom za koju je i projektirana autocesta.

Radost traje kratko: čim prođete izlaz i nastavite put, eto nove table s “kolotrazima” i ograničenja brzine: sad na iduća 22 kilometra. U vama kipti bijes: 50 kilometara “kolotraga” i ograničenja brzine ipak je malo previše, gunđate u sebi, jer plaćate jednu od najskupljih autocesta u Europi, a usluga koju dobivate u žalosnom je stanju.

Pretjecajna traka ničemu ne služi

Tih 22 kilometra vožnje od izlaska Slavonski Brod-Zapad vozit ćete nešto duže jer je zbog “kolotraga” brzina ograničena s normalnih 130 na 100 kilometara na sat, pa ćete umjesto 10 voziti 13 minuta. Autocesta je prepuna zakrpa, udubina, čak i plitkih pukotina, onoga što vozači zovu “udarne rupe”, a vi, poštujući prometne znakove, vozite iza kamiona, jer preticajna traka – držite li se doslovno ograničenja brzine – ničemu ne služi. Molite pritom boga da vas iza kamiona u vjetrobran ne pogodi komadićak odlomljenog asfalta iz brojnih pukotina na dionici obilježenoj “kolotrazima”.

Stižete napokon do izlaska Lužani, tu bi trebalo da je kraj onih 22 kilometra “kolotraga” i ograničenje brzine od 100 kilometara, pa se nadate da ćete do Zagreba napokon moći normalno voziti, koristiti ono za što će vam na naplatnim kućicama kod Ivanić Grada uzeti 13 eura. Nada pada u vodu čim prođete Lužane: eto nove table na kakvu ste sad već navikli i još 23 kilometra “kolotraga” i isto toliko kilometara ograničenja brzine od 100 na sat.

Ovo je dosad najduža dionica, zbrajate. “Kolotrazi” neprekidno traju nevjerojatnih 75 kilometara! Napokon, kad prođete Novu Gradišku, znak na koji ste već navikli nestaje, prestaje i ograničenje brzine, ali autocesta nije u puno boljem stanju od Okučana do Novske. Tek ondje, ponovno ste na pravoj autocesti.

Vožnja u dva istodobna prekršaja

Kad dođete do naplatnih kućica Ivanić Grad, neće vas dočekati tabla s isprikom Hrvatskih autocesta: “Dragi vozači, zbog ‘kolotraga’ u neprekidnoj dužini od 75 kilometara cestarinu ćete umjesto 13 platiti 10 eura”. Pa ispod i isprika što je vožnja trajala 10-ak minuta duže, što su vam stradale gume, felge i amortizeri. Jer, kad ste sa Slavonice skrenuli na A3, pisalo je da vas do Zagreba čeka 202 kilometra, a to znači da ste više od trećine puta vozili kaldrmom koja se naplaćuje kao autocesta.

Ali ako mislite da ja najstrašnije prošlo, varate se. Na povratku iz Zagreba, južnim trakom autoceste A3, za koju s ponosom govore da je profitabilna, s najvećim prometom (prošle godine ovuda je prošlo 22 milijuna vozila), na dionici od Nove Gradiške do Sredanaca, odnosno skretanja prema Svilaju i Bosni i Hercegovini, na istih onih 75 kilometara, opet će vas dočekati “kolotrazi” i ograničenje od 100 kilometara na sat.

Samo, ovdje je autocesta u još gorem stanju, a kako to izgleda možete vidjeti na našem videu, snimljenom kamerom Canon na kojoj je uključen stabilizator slike. Pritom, strogo smo se držali propisanog ograničenja od 100 kilometara na sat. Većina osobnih automobila na toj dionici autoceste A3 vozi lijevom trakom i tako čine dva prekršaja istodobno: prekoračuju ograničenje brzine i kontinuirano voze preticajnim trakom. Ali na tom dijelu ceste vožnja je iznimno opasna.

U zaustavnoj traci još veće rupe

Kako gotovo svi putnički automobili na toj dionici voze preticajnim trakom, brzinom od najmanje 130 kilometara na sat (koliko bi inače trebala biti dopuštena brzina na uređenoj i za vožnju sigurnoj autocesti), neki i 140, često se događa da iza njih naiđu vozači koji jure 150 kilometara i više. Tada se prvi vozač sklanja na traku kojom bi vozio da nema “kolotraga” i rupa na cesti, i velikom brzinom naglo ulijeće među ispupčenja, udubljenja i pukotine na kolniku. Dogodi li se pritom da zahvati i dio zaustavne trake, koja je u još gorem stanju od vozne, imat će ludu sreću ako ne završi u kanalu.

Naravno, sve je višestruko opasnije kad vozite po kiši i mokrom, sklizavom kolniku: tad je opasnost još izraženija. Ali, s obzirom na stanje kolnika od Nove Gradiške prema Slavonskom Brodu, kiša ne mora biti uzrok nesreće; asfalt je u takvom stanju da se stradati može i kad je cesta posve suha. Veliki rizik predstavlja i zaustavna traka, i dogodi li vam se da iz nekog razloga neodložno morate stati, izlažete se novom riziku jer su rupe ondje još veće i brojnije. Naime, izbjegavajući neravnine u “kolotrazima”, vozači kamiona dijelom zahvaćaju ili lijevu, preticajnu traku, ili desnu, zaustavnu, kako bi izbjegli rupe, pa tako strada kompletni kolnik.

I šleperi poskakuju po cesti

Kada, poštujući ograničenje brzine vozite 100 kilometara na sat – a to je brzina kojom voze kamioni, šleperi i cisterne – i gledate njihove zadnje kotače, vidjet ćete uzbudljiv prizor: iako je riječ o ogromnim teretima koje prevoze, zadnji kotači od brojnih neravnina i ispupčenja na cesti poskakuju kao perce na vjetru.

Glasnogovornica Policijske uprave brodsko-posavske Kata Nuić pokazuje statističke podatke o broju prometnih nesreća na dijelu autoceste pod njihovom nadležnošću, u što spada i 75 kilometara obilježenih znakom “kolotrazi”: 2022. bile su ukupno 104 prometne nesreće, bez poginulih, ali sa 16 ozlijeđenih osoba. Prošle 2023. bilo je 148 prometnih nesreća s četvero poginulih i 28 ozlijeđenih. Postotak povećanja je priličan. Ali nema podataka da je 75 kilometara autoceste u takvom stanju, gdje je brzina sa 130 ograničena na 100 kilometara na sat, isključivi razlog bilo koje od tih prometnih nesreća.

Cestarina nije smanjena ni za cent

Mato Pušeljić, voditelj poslova prometne policije Policijske uprave brodsko-posavske, u čijem uredu razgovaramo, podsjeća na poznatu činjenicu da za nesreću, osim stanja ceste, uzroci mogu biti vozač, vozilo i vremenske prilike. Dodaje kako nemaju podataka da bi bilo koja od nesreća na tom dijelu A3 bila uzrokovana isključivo lošim stanjem autoceste i upozorava da je stanje prometnica u nadležnosti i Inspekcije cestovnog prometa i cesta, pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji obavljaju inspekcijski nadzor, a da Hrvatske autoceste imaju samostalnu ophodarsku službu, zaduženu za uočavanje i otklanjanje svih nepravilnosti i oštećenja na kolniku.

Hrvatske autoceste riješile su to tako da su 75 kilometara “kolotraga” podijelile na četiri dionice, koje se nadovezuju jedna za drugom na 19, 11, 22 i 23 kilometra i ograničile brzinu na 100 kilometara na sat i, naravno, pritom ne smanjivši cestarinu ni za cent. Štoviše, osigurali su budnost vozača na tih 75 kilometara jer je sigurno da od trešnje, drmusanja i poskakivanja vozila malo tko za volanom može zaspati. A sad još najavljuju i da će sanacija tog dijela autoceste početi krajem zimskog razdoblja održavanja, te kako će sve to koštati oko 34,6 milijuna eura.