Grad Petrinja prošle godine privremeno je ukinuo prirez, kako bi se time pokušalo olakšati situaciju građanima pogođenim potresom. No ta je odluka s početkom ove godine istekla, pa se sada prirez ponovno naplaćuje. Lokalna vlast nije je imala potrebu produljiti, jer je očito za njih kriza završila, iako se obnova praktički nije pomaknula s mjesta.
Žele izvući i zadnju kunu iz džepova građana
Područje Sisačko-moslavačke županije, pa tako i Petrinje, i prije potresa bilo je pogođeno iseljavanjem. Grad Petrinja je u posljednjih deset godina izgubio oko četiri tisuće stanovnika. Sada u Petrinji, prema rezultatima popisa stanovništva, živi oko 20 tisuća ljudi. Potres, u kojem su ljudi pretrpjeli veliku materijalnu štetu, vjerojatno će proces iseljavanja samo ubrzati, a u zaustavljanju odlaska, pogotovo mladih, sasvim sigurno neće pridonijeti veći porezi. Upravo suprotno.
No, iz ove situacije se jasno vidi način razmišljanja većine hrvatskih političara, koji i zadnju kunu žele izvući iz džepova građana, a kome ne odgovara, neka ide u Njemačku. Iako u svim javnim proračunima, bilo da se radi, kao u ovom slučaju, lokalnom, ili državnom, itekako ima prostora za velike uštede. Da nema, onda ne bi stalno svjedočili raznim aferama, jer se, jednostavno rečeno, ne bi imalo što ukrasti.
Prostora za uštede ima. Da nema, ne bi mogli krasti milijune
U proteklih nekoliko godina bilo je više afera u kojima su iz malih općinskih proračuna nestajali milijuni, bez da je itko primijetio. Kako je to moguće, ako su proračuni toliko “napregnuti”? Ali, umjesto racionalizacije, političarima je svakako jednostavnije posegnuti u džep građana, a imaju i sreću da dobar dio njih podržava takvu politiku.
Rashodi proračuna Grada Petrinje, prema planu, ove godine će iznositi oko 318 milijuna kuna, a prihodi oko 300 milijuna. Otprilike polovica prihoda odnosi se na poreze i prirez, dok se ostatak popunjava raznim pomoćima, bilo iz RH ili iz inozemstva, odnosno EU fondovima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što je neka država siromašnija, to su političari bahatiji
Za usporedbu, Grad Sveta Nedelja, koji je što se tiče broja stanovnika slične veličine – ima 18 tisuća stanovnika, ima rashode proračuna od 167 milijuna kuna. I ovo, što se tiče Petrinje, nije najveći proračun do sada. Bivši gradonačelnik Darinko Dumbović prije dvije godišnje hvalio se da je proračun “podigao” na rekordnu razinu od 420 milijuna kuna. Doduše, te su godine završili u minusu većem od 70 milijuna kuna.
Kakva je zbilja odgovornost političara prema novcu poreznih obveznika možemo vidjeti iz niza lokalnih primjera, a s godinama se iskristaliziralo i jedno dosta jasno pravilo: što je neka općina, grad ili država siromašnija, to su njeni čelnici bahatiji, bezobzirniji i bezobrazniji.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vijest da vlast u razrušenu Petrinju vraća prirez potvrđuje: političari će od građana izvući i zadnju kunu
Lokalna vlast mjeru nije imala potrebu produljiti, jer je očito za njih kriza završila. Iako se obnova nije pomaknula s mjesta
Iz ove situacije se jasno vidi način razmišljanja većine hrvatskih političara, koji i zadnju kunu žele izvući iz džepova građana, a kome ne odgovara, neka ide u Njemačku. Iako u svim javnim proračunima, bilo da se radi, kao u ovom slučaju, lokalnom, ili državnom, itekako ima prostora za velike uštede. Da nema, onda ne bi stalno svjedočili raznim aferama, jer se, jednostavno rečeno, ne bi imalo što ukrasti.
Grad Petrinja prošle godine privremeno je ukinuo prirez, kako bi se time pokušalo olakšati situaciju građanima pogođenim potresom. No ta je odluka s početkom ove godine istekla, pa se sada prirez ponovno naplaćuje. Lokalna vlast nije je imala potrebu produljiti, jer je očito za njih kriza završila, iako se obnova praktički nije pomaknula s mjesta.
Gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes, inače HDZ-ovka, gostovala je neki dan na RTL televiziji gdje je pokušala pojasniti vraćanje prireza. Mudro je zaključila da prirez nije vraćen, nego je samo prestala vrijediti odluka o njegovom ukidanju, te da im je naplata prireza potrebna jer se “gradski proračun mora iz nečega puniti”. Zanimljivo je i da je priznala da zapravo ne zna kolike prihode od prireza očekuju i to zato što nemaju podatke koliko je ljudi ostalo na području Petrinje.
Žele izvući i zadnju kunu iz džepova građana
Područje Sisačko-moslavačke županije, pa tako i Petrinje, i prije potresa bilo je pogođeno iseljavanjem. Grad Petrinja je u posljednjih deset godina izgubio oko četiri tisuće stanovnika. Sada u Petrinji, prema rezultatima popisa stanovništva, živi oko 20 tisuća ljudi. Potres, u kojem su ljudi pretrpjeli veliku materijalnu štetu, vjerojatno će proces iseljavanja samo ubrzati, a u zaustavljanju odlaska, pogotovo mladih, sasvim sigurno neće pridonijeti veći porezi. Upravo suprotno.
No, iz ove situacije se jasno vidi način razmišljanja većine hrvatskih političara, koji i zadnju kunu žele izvući iz džepova građana, a kome ne odgovara, neka ide u Njemačku. Iako u svim javnim proračunima, bilo da se radi, kao u ovom slučaju, lokalnom, ili državnom, itekako ima prostora za velike uštede. Da nema, onda ne bi stalno svjedočili raznim aferama, jer se, jednostavno rečeno, ne bi imalo što ukrasti.
Prostora za uštede ima. Da nema, ne bi mogli krasti milijune
U proteklih nekoliko godina bilo je više afera u kojima su iz malih općinskih proračuna nestajali milijuni, bez da je itko primijetio. Kako je to moguće, ako su proračuni toliko “napregnuti”? Ali, umjesto racionalizacije, političarima je svakako jednostavnije posegnuti u džep građana, a imaju i sreću da dobar dio njih podržava takvu politiku.
Rashodi proračuna Grada Petrinje, prema planu, ove godine će iznositi oko 318 milijuna kuna, a prihodi oko 300 milijuna. Otprilike polovica prihoda odnosi se na poreze i prirez, dok se ostatak popunjava raznim pomoćima, bilo iz RH ili iz inozemstva, odnosno EU fondovima.
Što je neka država siromašnija, to su političari bahatiji
Za usporedbu, Grad Sveta Nedelja, koji je što se tiče broja stanovnika slične veličine – ima 18 tisuća stanovnika, ima rashode proračuna od 167 milijuna kuna. I ovo, što se tiče Petrinje, nije najveći proračun do sada. Bivši gradonačelnik Darinko Dumbović prije dvije godišnje hvalio se da je proračun “podigao” na rekordnu razinu od 420 milijuna kuna. Doduše, te su godine završili u minusu većem od 70 milijuna kuna.
Kakva je zbilja odgovornost političara prema novcu poreznih obveznika možemo vidjeti iz niza lokalnih primjera, a s godinama se iskristaliziralo i jedno dosta jasno pravilo: što je neka općina, grad ili država siromašnija, to su njeni čelnici bahatiji, bezobzirniji i bezobrazniji.