Ako je i bilo dvojbe, nakon današnjeg dana bi svaka racionalna politička računica za HDZ trebala ukazivati samo jedno – na izbore treba čim prije. Sva je prilika da se nad europskim gospodarstvom zgušnjavaju tamniji oblaci, pa bi se ovo uglavnom vedro i stabilno vrijeme posljednjih sedam godina, koje je omogućilo Andreju Plenkoviću da se hvali s kakvim-takvim makroekonomskim pomacima, moglo odjednom promijeniti.
Naime, stopa inflacije u eurozoni se ne smanjuje, a u Hrvatskoj je, nakon osam mjeseci pada, opet počela rasti na godišnjoj razini (s osam posto srpanjskih na 8,5 posto kolovoških po podacima Eurostata). Cijene hrane i pića, hvala na pitanju, rastu i dalje po višoj stopi, iznad deset posto.
Recesijska perspektiva?
Ovaj podatak je već sam po sebi dovoljan za razmišljanje o crvenom alarmu u središnjici vladajuće stranke. Naime, očekivanja i prognoze su bile takve da će se inflacija gotovo u potpunosti ispuhati do sljedećeg ljeta, kad ističe mandat ovom sazivu Sabora, pa bi tako svi šokovi s rastom cijena biračima ipak ostali u – prošlom vremenu.
Od toga, po svemu sudeći, neće niti ništa. Inflacija se opet pokazuje tvrdokornijom od prognoza, što za sobom povlači još jedan, za HDZ i veći problem. Naime, tek što je jučer objavljeno da je rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine bio 2,7 posto, otvara se mogućnost da pred Hrvatskom stoji – recesija.
Ako tone Njemačka…
S obzirom na inflacijske brojke, Europska središnja banka mogla bi u rujnu još jednom podići kamatne stope, kako bi prigušila rast cijena. To će za posljedicu imati dodatno stezanje gospodarskog rasta – a niz ključnih europskih gospodarstava je blizu stagnacije ili čak recesije, poput Njemačke, koja je pritom ogroman i važan gospodarski partner Hrvatskoj.
Dalje ne treba biti previše vidovit, lako bi moglo dogoditi da Hrvatska u parlamentarne izbore uđe ne samo s još uvijek problematičnom stopom inflacije, nego i sa značajno smanjenim rastom gospodarstva – ili čak uronom u minus. Ne postoji vlast u niti jednoj zemlji na svijetu koja u takvoj situaciji želi građane pozvati na birališta.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plenković je reagirao 2020.
Stoga, racionalno gledano, postoji dosta solidan argument za to bi HDZ morao raspustiti parlament odmah, dakle sredinom rujna, kako bi se na izbore krenulo već ove jeseni i minoriziralo političku štetu koji bi im mogla nanijeti globalna gospodarska kretanja. Problem je što u tom slučaju ne bi bilo dovoljno vremena da se dovoljno efektno odvrti cijeli već pripremljeni scenarij s dijeljenjem novca iz državne vreće – povećanja plaća, trinaesta mirovina i tome slično, no čini se da je to mnogo manji minus od izlaska na parlamentarne izbore u ljupkoj kombinaciji visoke inflacije i stagnacije ili recesije.
Plenković nije baš voljan ranije ići na izbore, no prije tri godine je prepoznao opasnost dolaska hladnijih dana u prvoj godini pandemije, pa smo na izbore išli početkom srpnja, kad se činilo da je Covid-19 minuo, a ne ujesen, kad su već dnevno umirali deseci ljudi. Uostalom, dojam je da se veći dio političke oporbe tek vraća s godišnjih odmora, te da bi i njihove planove znatno poremetili brzi izbori najesen, što je još jedan razlog zašto bi HDZ-u bilo u interesu požuriti s izborima.
Politički fair-play
Iznenadno sazivanje izvanrednih izbora ne bi bila baš prevara, kako to formulira predsjednik Republike Zoran Milanović. Vladajući uvijek mogu izazvati brze izbore i to nije nelegitiman potez.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dakako, ne bi se radilo ni o nečemu što je zaslužilo pljesak. No, politički fair-play je ova ekipa na vlasti toliko puta već ignorirala i izigrala da još jedna smicalica ne bi bila nimalo iznenađujuća. Uostalom, da je jedini problem s HDZ-om i Plenkovićevom Vladom u političkom fair-playu, ova zemlja skoro da ne bi imala problema.
Vlada je prognozirala da će se inflacija vrlo brzo ispuhati. No, novi podaci Eurostata za Hrvatsku pale crvene alarme
Kolovoški inflacijski udar mogao bi Hrvatsku poslati na izbore već ove jeseni
Inflacija se opet pokazuje tvrdokornijom od prognoza, što za sobom povlači još jedan, za HDZ i veći problem. Naime, tek što je jučer objavljeno da je rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine bio 2,7 posto, otvara se mogućnost da pred Hrvatskom stoji - recesija
Ako je i bilo dvojbe, nakon današnjeg dana bi svaka racionalna politička računica za HDZ trebala ukazivati samo jedno – na izbore treba čim prije. Sva je prilika da se nad europskim gospodarstvom zgušnjavaju tamniji oblaci, pa bi se ovo uglavnom vedro i stabilno vrijeme posljednjih sedam godina, koje je omogućilo Andreju Plenkoviću da se hvali s kakvim-takvim makroekonomskim pomacima, moglo odjednom promijeniti.
Naime, stopa inflacije u eurozoni se ne smanjuje, a u Hrvatskoj je, nakon osam mjeseci pada, opet počela rasti na godišnjoj razini (s osam posto srpanjskih na 8,5 posto kolovoških po podacima Eurostata). Cijene hrane i pića, hvala na pitanju, rastu i dalje po višoj stopi, iznad deset posto.
Recesijska perspektiva?
Ovaj podatak je već sam po sebi dovoljan za razmišljanje o crvenom alarmu u središnjici vladajuće stranke. Naime, očekivanja i prognoze su bile takve da će se inflacija gotovo u potpunosti ispuhati do sljedećeg ljeta, kad ističe mandat ovom sazivu Sabora, pa bi tako svi šokovi s rastom cijena biračima ipak ostali u – prošlom vremenu.
Od toga, po svemu sudeći, neće niti ništa. Inflacija se opet pokazuje tvrdokornijom od prognoza, što za sobom povlači još jedan, za HDZ i veći problem. Naime, tek što je jučer objavljeno da je rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine bio 2,7 posto, otvara se mogućnost da pred Hrvatskom stoji – recesija.
Ako tone Njemačka…
S obzirom na inflacijske brojke, Europska središnja banka mogla bi u rujnu još jednom podići kamatne stope, kako bi prigušila rast cijena. To će za posljedicu imati dodatno stezanje gospodarskog rasta – a niz ključnih europskih gospodarstava je blizu stagnacije ili čak recesije, poput Njemačke, koja je pritom ogroman i važan gospodarski partner Hrvatskoj.
Dalje ne treba biti previše vidovit, lako bi moglo dogoditi da Hrvatska u parlamentarne izbore uđe ne samo s još uvijek problematičnom stopom inflacije, nego i sa značajno smanjenim rastom gospodarstva – ili čak uronom u minus. Ne postoji vlast u niti jednoj zemlji na svijetu koja u takvoj situaciji želi građane pozvati na birališta.
Plenković je reagirao 2020.
Stoga, racionalno gledano, postoji dosta solidan argument za to bi HDZ morao raspustiti parlament odmah, dakle sredinom rujna, kako bi se na izbore krenulo već ove jeseni i minoriziralo političku štetu koji bi im mogla nanijeti globalna gospodarska kretanja. Problem je što u tom slučaju ne bi bilo dovoljno vremena da se dovoljno efektno odvrti cijeli već pripremljeni scenarij s dijeljenjem novca iz državne vreće – povećanja plaća, trinaesta mirovina i tome slično, no čini se da je to mnogo manji minus od izlaska na parlamentarne izbore u ljupkoj kombinaciji visoke inflacije i stagnacije ili recesije.
Plenković nije baš voljan ranije ići na izbore, no prije tri godine je prepoznao opasnost dolaska hladnijih dana u prvoj godini pandemije, pa smo na izbore išli početkom srpnja, kad se činilo da je Covid-19 minuo, a ne ujesen, kad su već dnevno umirali deseci ljudi. Uostalom, dojam je da se veći dio političke oporbe tek vraća s godišnjih odmora, te da bi i njihove planove znatno poremetili brzi izbori najesen, što je još jedan razlog zašto bi HDZ-u bilo u interesu požuriti s izborima.
Politički fair-play
Iznenadno sazivanje izvanrednih izbora ne bi bila baš prevara, kako to formulira predsjednik Republike Zoran Milanović. Vladajući uvijek mogu izazvati brze izbore i to nije nelegitiman potez.
Dakako, ne bi se radilo ni o nečemu što je zaslužilo pljesak. No, politički fair-play je ova ekipa na vlasti toliko puta već ignorirala i izigrala da još jedna smicalica ne bi bila nimalo iznenađujuća. Uostalom, da je jedini problem s HDZ-om i Plenkovićevom Vladom u političkom fair-playu, ova zemlja skoro da ne bi imala problema.