Vlada ne odustaje od neradnih nedjelja. Ali su izgleda spremni popustiti oko zatvaranja trgovina u 21 sat
Tek će se vidjeti koliko je Vlada spremna reterirati, ali je jasno da su u nekim prijedlozima spremni na kompromis
Kad je početkom srpnja Vlada konačno prezentirala zakonski prijedlog o radu trgovina nedjeljom, javnost je bila zatečena. Svi su znali da Vlada želi uvesti neradnu nedjelju. Ali nitko nije očekivao da će predložiti i ograničenje dnevnog radnog vremena trgovina.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja predložilo je da trgovine mogu raditi najviše 16 nedjelja u godini, uz određene iznimke, poput prodajnih objekata na kolodvorima, u bolnicama, hotelima, vjerskim ustanovama, benzinskim postajama itd. No, predloženo je i da sve trgovine smiju raditi od 6 jutro do 21 sat.
To je izazvalo cijeli niz komentara dok je tijekom srpnja trajala javna rasprava. Nakon javnog savjetovanja, Vlada je, izgleda, ipak spremna popustiti i barem dijelom odustati od stroge regulacije radnog vremena. Ali ne i od neradnih nedjelja.
Ne odustaju od 16 nedjelja
Takav zaključak proizlazi iz izvješća o provedenom savjetovanju, službenog dokumenta u kojem Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odgovara na pristigle komentare.
Uz svaki komentar koji se odnosi na radno vrijeme od 6 do 21 sat, Ministarstvo odgovara da će primjedbe „uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona“. Iz toga se jasno iščitava spremnost Vlade na određeno popuštanje – prijedloge da se radno vrijeme regulira drugačije mogli su isto tako izrijekom odbiti, a to nisu učinili.
S druge strane, na primjedbe o predviđenom broju neradnih nedjelja bili su puno direktniji. Udruženje obrtnika Pula je, među ostalim, predložilo da se, umjesto 16, dozvole barem 24 radne nedjelje godišnje. Vlada je nepopustljiva: „16 nedjelja je ocijenjeno optimalnim kako bi se omogućila ravnoteža između gospodarskog interesa trgovaca te cilja koji se ovim Prijedlogom zakona želi postići”.
Turisti kupuju navečer
Tijekom javnog savjetovanja radno vrijeme trgovina posebno se problematiziralo u kontekstu turizma. Više udruženja, poput HOK-a i Glasa poduzetnika, upozorilo je Vladu na potencijalnu štetnost tog prijedloga.
Iz Glasa poduzetnika su, na primjer, skrenuli pozornost na suvenirnice u centru Zagreba kojima su izvor prihoda strani turisti, dok je HOK podsjetio da je ljeti na obali turizam glavna gospodarska grana, “a upravo poslije 21 sat turisti najviše koriste vrijeme za razgledavanja i kupovinu”. Tu vrstu komentara će Vlada, prema objavljenom dokumentu, “uzeti u obzir”.
Kako rade aerodromi
Predloženom regulacijom bile su nezadovoljni i u domaćim zračnim lukama. I njihove trgovine morale bi, prema Vladinom prijelogu, raditi od 6 ujutro do 9 navečer, pa su u svojim komentarima podsjetili da oni radno vrijeme planiraju prema redu letenja.
Drugim riječima, žele da kad putnici čekaju na sljedeći let imaju mogućnost shoppingirati na aerodromu, a ne samo razgledavati izloge. Zato su tražili da ih se izuzme iz predloženog radnog vremena (kao što su prodajni objekti u zračnim lukama već izuzeti iz zabrane rada nedjeljom).
Vlada pokazuje razumijevanje i prema zahtjevu zračnih luka. Ali ipak navode da londonski Heathrow “zatvara sve prodavaonice, uključujući i ugostiteljske objekte u različitim rasponima sati od ponedjeljka do subote, pri čemu su neke prodavaonice zatvorene nedjeljom ili imaju skraćeno radno vrijeme”. U Frankfurtu su neke trgovine potpuno zatvorene nedjeljom, a druge rade, ali skraćeno, kažu.
Izuzeće i za kampove?
Prema prijedlogu Vlade, kako smo već napomenuli, zabrana rada nedjeljom ne bi se odnosila na prodajne objekte na kolodovorima, zračnim i trajektnim lukama, benzinskim postajama, u hotelima itd. U javnom savjetovanju traženo je da se među iznimke uvrste i trgovine u sklopu kampova, a Ministarstvo najavljuje da će i taj prijedlog “uzeti u obzir”.
Iz izvješća o javnom savjetovanju može se, dakle, iščitati da će Vladin prvotni prijedlog o regulaciji rada trgovina doživjeti nekoliko bitnih izmjena. Primjerice, upravo oko dnevnog radnog vremena trgovina. Mada Vlada, po svemu sudeći, neće sasvim odustati od namjere da ga regulira, čini se da su spremni propisati određene iznimke.
Ipak, u ovom trenutku nije moguće predvidjeti koliko će Vlada na kraju biti fleksibilna i u kojoj će mjeri doista odustati od nekih prijedloga koji su, pogotovo u djelatnosti koje se tiču, izazvali dosta negodovanja.