Vlada obećala listu poslodavaca koji zapošljavaju na crno, sve nestvarno kasni zbog sitnice koja savršeno opisuje Hrvatsku
Piletićevom resoru ni pola godina nije dovoljno za donijeti običan pravilnik pa sve kasni
Od početka ove godine u Hrvatskoj je na snazi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada koji bi višim novčanim kaznama, ali i automatskom prijavom radnika na zdravstveno i mirovinsko osiguranje trebao smanjiti rad na crno.
Važan alat u novoj fazi Vladine borba protiv rada na crno trebala je biti i objava popisa poslodavca kod kojih se utvrdi nezakonito zapošljavanje. Vlada je tako planirala zaštititi radnike od poslodavca koji ih ne želi prijaviti, ali i poslodavce koji posluju zakonito od nelojalne konkurencije.
Pravilnik koji je trebalo donijeti u lipnju još u pripremi
Međutim, iako je zakon propisao da ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Piletić šest mjeseci od stupanja tog zakona na snagu treba donijeti pravilnik po kojem bi se objavljivale i liste onih koji zapošljavaju na crno, on to još nije učinio.
Stoga još uvijek na mrežnim stranicama Ministarstva nije moguće objaviti ni popis poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat zatekao neprijavljene radnike.
Na naš upit zašto pravilnik još nije donesen iako je rok istekao krajem lipnja, iz Piletićeva ministarstva su nam odgovorili da je “predmetni pravilnik u postupku pripreme”. “Sam tekst potrebno je još raspraviti sa socijalnim partnerima, nakon čega će slijediti procedura javnog savjetovanja i objave”, poručuju iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Lista poslodavaca koji zapošljavaju na crno – dogodine
Na pitanje kad bi Ministarstvo trebalo objaviti listu poslodavaca koji krše zakon zapošljavanjem na crno odgovaraju da bi “lista trebala bi biti uspostavljena u prvom kvartalu 2024. godine”.
Očekivano je da nije lako sa sindikatima i poslodavcima usuglasiti pravilnik kojim će se utvrditi objava popisa poslodavaca koji krše zakon, posebice jer poslodavci na tom popisu ostaju šest godina nakon što se utvrdi da su imali neprijavljenog radnika. Jedno posrnuće zapravo znači da je poslodavac na listi sljedećih šest godina i logično je da iz njihovih udruga nisu najsretniji zbog tog popisa i njegove objave.
No, u Vladi su to znali i kad su predlagali zakon koji utvrđuje objavu i kad su u zakon ugradili obvezu ministru Piletiću da pravilnik donese u roku od šest mjeseci od stupanja zakona na snagu. Čini se da je ipak lakše ignorirati zakon nego smekšati poslodavce.
Prvi put kazna 2650 eura, drugi put 6630 eura
Uz javno prozivanje onih koji zapošljavaju na crno i tako oštećuju i radnike i državu te u startu imaju prednost pred poslodavcima koji plaćaju svoje obveze na vrijeme, Vlada je predvidjela i da je poslodavac dužan prijaviti radnika od datuma kad se utvrdi da je njegov rad doista počeo te uplatiti u državni proračun 2650 eura. Ponavljanje prekršaja bilo kada u sljedećih šest godina tu uplatu podiže na 6630 eura. Treći prekršaj može značiti i zabranu obavljanja djelatnosti.
Te nešto radikalnije mjere od dosadašnjeg postupanja, kad su poslodavci uglavnom bezbolno prolazili ako ih se ulovi u prekršaju zapošljavanja na crno, Vlada je u prijedlogu zakona objasnila procjenom da u Hrvatskoj udio onih koji rade na crno doseže 10 posto ukupnog broja zaposlenih.
U tu su procjenu uključili i potpuno neevidentirani rad, lažnu samozaposlenost i djelomično neprijavljeni rad. Naveli su i da je trećina neprijavljenih radnika vezana uz djelatnosti u kojima se obavljaju fizički poslovi, da je svaki četvrti radnik zaposlen na crno formalno nezaposlen te da sve više raste broj stranaca koje inspektori zatječu u radu na crno.