Vlada odbija staviti u zakon da gay parovi mogu biti udomitelji. Stručnjak: 'Socijalni radnici će, što god odlučili, kršiti Ustav'
Odluka Ustavnog suda u praksi se provodi, no Vladino inzistiranje da životne partnere ne uvrsti izrijekom u zakon može imati posljedice
Do sredine sljedećeg tjedna traje javna rasprava o izmjenama Zakona o udomiteljstvu, no Vlada Andreja Plenkovića, kako smo nedavno pisali, nema namjeru iskoristiti ovaj trenutak da u zakonu eksplicitno napiše da i istospolni partneri imaju pravo biti udomitelji o čemu je prošle godine odlučio Ustavni sud.
Uporno odbijanje Vlade da nadopuni zakonsku definiciju udomiteljske obitelji očito je politički motivirano. No, ugledni ustavni stručnjak u neslužbenom razgovoru za Telegram upozorava da bi to moglo imati i sasvim konkretne posljedice u praksi.
Kako se pravda Ministarstvo
Početkom prošle godine Ustavni sud donio je odluku da se “sudjelovanje u javnoj usluzi udomljavanja” mora omogućiti svim osobama pod jednakim uvjetima, “neovisno o tome živi li potencijalni udomitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu”.
U okviru šire reforme socijalnog sustava, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike poslalo je početkom listopada u javnu raspravu niz izmjena Zakona o udomiteljstvu, no ne i članka u kojem je definirano tko može činiti udomiteljsku obitelj. U tom se članku ne spominju izričito životni partneri.
Iz Ministarstva tumače da ih lanjska odluka Ustavnog suda na to nije obvezala, a da se ta odluka u praksi provodi. I iz Duginih obitelji potvrdili su nam da centri doista postupaju u skladu s odlukom Ustavnog suda, bez obzira na to što piše u zakonu, i da je dosad više životnih partnera uspješno završilo proceduru i postalo udomiteljima. Mogu li se, međutim, stvari ponovno zakomplicirati?
Prijedlog suprotan odluci suda
Kad se uzme u obzir lanjska odluka Ustavnog suda, savršeno je jasno da se vladajući kane zadržati na poziciji svjesne diskriminacije istospolnih parova.
Ustavni sud je, podsjetimo, izričito utvrdio da je u Zakonu “svjesnim odabirom predlagatelja zakona izostavljena određena društvena skupina”, te da taj odabir proizvodi “generalne diskriminatorne učinke prema društvenoj skupini istospolno orijentiranih osoba koje žive u životnim i neformalnim životnim partnerstvima, za što nema ni racionalnog opravdanja ni legitimnog cilja”.
Dakle, novi prijedlog Zakona o udomiteljstvu je direktno suprotan odluci Ustavnog suda i prešućivanjem istospolnih parova nastavlja s njihovom diskriminacijom. Zbog čega? Pa očito radi političke koristi nezamjeranja konzervativnijem biračkom tijelu.
Centri pred teškim problemom
Takva cinična ustrajnost na diskriminaciji rađa i praktične probleme – pogotovo kad su u pitanju odluke centara za socijalnu skrb o udomljavanju. Naime, pred njih se, kako nam je u neslužbenom razgovoru objasnio domaći ustavni stručnjak, stavlja težak problem.
“Što god napravili prekršit će Ustav”, kaže naš sugovornik. Naime, zakon mogu primjenjivati u suprotnosti s jasno izraženom voljom demokratske većine – dakle, kontra novog zakona u kojem nije navedena mogućnost da istospolni parovi udomljavaju djecu. “Time bi izašli iz okvira ovlasti izvršne vlasti”, kaže naš sugovornik.
Ako bi, pak, odlučili postupiti po slovu zakona – nastavili bi kršiti Ustavom zaštićena temeljna prava građana, odnosno, diskriminirati istospolne parove.
Slijede li novi sudski sporovi?
Centri za socijalnu skrb bi, kad su već dovedeni u ovako šizofrenu situaciju, trebali odabrati zaštitu prava građana. No, sasvim bi bilo legitimno i da kažu kako je novim zakonom zakonodavac potvrdio svoju namjeru izostavljanja istospolnih obitelji iz mogućnosti udomljavanja, kako su oni dužni poštivati volju zakonodavca i kako su za ostalo nadležni – sudovi.
To sluti na potencijalne nove i dugačke sporove pred hrvatskim pravosuđem, što bi, unatoč jasnoj odluci Ustavnog suda, bila dodatna doza diskriminacije jednog segmenta društva. Ali, nema veze, bitno da se biračko tijelo previše ne uznemiri.