Vlada strožim pravilima htjela smanjiti broj ugovora na određeno, efekt je praktički nikakav, ima ih još više nego prije
Plan je bio skinuti nas s prvog mjesta u EU po broju nesigurnih poslova, ali baš i nije upalio
Stroža pravila u zapošljavanju radnika na određeno vrijeme koja je Vlada uvela kako bi se Hrvatska maknula s neslavnog prvog mjesta u EU kad je u pitanju taj nesigurni oblik zapošljavanja zasad nisu dala neke velebne rezultate, upućuju na to raspoložive statistike državnih institucija.
Među novim ugovorima o radu, udio ugovora na određeno čak je nešto malo i porastao u odnosu na prošlu godinu, a udio građana zaposlenih na određeno vrijeme bio je u rujnu veći nego na početku godine, iako je pao u odnosu na rujan prošle godine. No, to se dobrim dijelom može pripisati i činjenici da je u rujnu zbog turističke sezone još uvijek bilo snažno sezonsko zapošljavanje.
Neumoljivi podaci sa Zavoda
Ipak, podaci Zavoda za zapošljavanje ne upućuju na to da će biti lako spustiti broj ugovora na određeno s više od 20 posto na ciljanih 14 posto, koliko je prosjek u Europskoj uniji. Od početka siječnja do kraja rujna, prema podacima Zavoda, zaposlilo se 97.898 osoba koje su prethodno bile u evidenciji nezaposlenih, gdje su se našli zbog gubitka posla ili su na burzu došli nakon školovanja. Njih čak 87,4 posto dobili su ugovore na određeno, što znači da po tom pitanju na tržištu rada nije bilo nikakvih promjena. Lani je Zavod zabilježio da je čak 87,2 posto svih ugovora bilo na određeno.
Kad je u pitanju udio osiguranika koji imaju ugovore na određeno njih je među svim osiguranicima krajem rujna bilo 21,56 posto, dok je na početku godine taj udio bio 20,65 posto. Ipak, to ne znači da se na tržištu rada dogodilo suprotno od onoga što je Vlada htjela postići, jer je i lani takvih ugovora bilo više u rujnu nego u siječnju. U odnosu na prošlogodišnji rujan broj ugovora na određeno ipak se smanjio za više od jednog postotnog poena, no ako se nastavi smanjivati tim tempom, Hrvatska će željeni EU prosjek dostići tek iza 2030. godine.
Na obali trećina ugovora na određeno
S obzirom na to da je turizam grana na koju se Hrvatska sve više oslanja, pitanje je i hoće li to biti moguće jer je to djelatnost koja se temelji baš na zapošljavanju ljudi na određeno vrijeme.
Taj nesiguran oblik rada dominira u jadranskim županijama, a posljednji podaci, oni za rujan, kažu da je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji čak 36,5 posto ugovora bilo na određeno vrijeme, dok je na drugom kraju u Istarskoj županiji taj udio nešto manji, 33 posto.
U graditeljstvu 42 posto stranih radnika
Hrvatska će teško spustiti broj zaposlenih na određeno na 14 posto i zato što ima sve veći broj stranih radnika, odnosno radnika iz trećih zemalja, a njihove su radne dozvole, a onda i ugovori, na godinu dana. Prema podacima MUP-a, takvih je dozvola od početka godine do kraja prošlog mjeseca u Hrvatskoj izdano više od 147 tisuća i to najviše u graditeljstvu, čak 57.353.
Ako svi ti radnici doista i rade na gradilištima u Hrvatskoj i imaju reguliran status, pa su uračunati među osiguranike, to bi značilo da strani radnici čine čak 42 posto svih radnika u graditeljstvu. Samo prije koji mjesec to je bilo oko trećine, što znači da posezanje za stranim radnicima koji dolaze s ugovorima na određeno dodatno otežava Vladin plan smanjenja takvih ugovora.