Zemlja za građevinske radnike i sobare: da, u Hrvatskoj je moguće odmah pronaći posao. Brojke pokazuju kakav i za koju plaću
Prilično demotivirajuće za one koji bi trebali iz gradova u kojima imaju nekretninu u svome vlasništvu preseliti u potrazi za poslom
Prije gotovo osam godina, u Banske dvore ušao je bivši eurozastupnik Andrej Plenković, čovjek koji je obećao da će promijeniti HDZ da bi promijenio Hrvatsku. Plenkovićeve godine na čelu Vlade obilježene su globalnim i lokalnim krizama, ali i nizom kontroverzi. Njegova vladavina ostat će upamćena po činjenici da mu je iz Vlade otišlo ili bilo prisiljeno otići čak 30 ministara. Kakva je politička, ekonomska i društvena ostavština jedinog hrvatskog premijera koji je odradio dva puna mandata – i sad se nada trećem? Odgovore na to pitanje Telegram će sve do parlamentarnih izbora, pokušati dati u serijalu tekstova, komentara i analiza naših autora
Tko god želi raditi, može naći posao, često je tako posljednjih mjeseci premijer Andrej Plenković komentirao stanje na tržištu rada nakon dva mandata njegove Vlade. Uz dodatak da Hrvatska u posljednjih 40 godina nikada nije imala manje nezaposlenih nego što je to slučaj sada.
I doista, pred kraj njegova mandata brojka nezaposlenih stabilizirala se na oko sto tisuća. Trenutno je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno nešto više od 109 tisuća nezaposlenih. Ne smije se zanemariti ni to da Hrvatska nikada nije imala manje stanovnika, pri kraju drugog mandata Andreja Plenkovića čak ih je 323 tisuće manje nego na početku.
Još uvijek ispod prosjeka EU
Rastao je i broj zaposlenih. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u veljači ove godine bilo je milijun i 634 tisuće zaposlenih. Ako se ti podaci usporede s onima koje je ranije objavljivao DZS, to znači da je u odnosu na jesen 2016. godine, kada je Plenković preuzeo premijersku dužnost od Tihomira Oreškovića, broj nezaposlenih u Hrvatskoj pao za više od sto tisuća, odnosno nezaposlenih je upola manje. Broj zaposlenih je porastao za oko 220 tisuća.
Hrvatska je tako krajem prošle godine, prema Eurostatu, statističkom uredu Europske komisije, imala stopu zaposlenosti 70,7 posto, što znači da je toliki postotak njezina stanovništva od 20 do 64 godine bio radno aktivan. To je povećanje stope zaposlenosti za više od devet postotnih poena u odnosu na 2016. godinu.
No, još uvijek je ispod prosječne stope zaposlenosti Europske unije koja iznosi 75,4 posto. Manju stopu zaposlenosti od Hrvatske imaju tek Italija, Grčka i Rumunjska. Iste države koje su se i 2016. godine nalazile iza Hrvatske. Ostale “nove” članice Unije, koje su usporedive s Hrvatskom, imaju stopu zaposlenosti veću od prosjeka EU. Susjedna Slovenija ima stopu zaposlenosti 77,5 posto, a 2016. godine već je bila gotovo na 70 posto.
U kojem smjeru ide tržište rada?
U kojem se smjeru kreće hrvatsko tržište rada možda bolje sugeriraju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, o broju osiguranika po djelatnostima. Broj osiguranika, odnosno onih koji plaćaju doprinose za mirovinski staž, sugerira da je povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj najvećim dijelom došlo iz građevinarstva te djelatnosti smještaja i pripreme i posluživanja hrane.
Samo u ta dva sektora broj osiguranika, odnosno onih koji plaćaju mirovinske doprinose, porastao je gotovo za 80 tisuća što je više od trećine povećanja broja zaposlenih u posljednjih sedam i pol godina. U djelatnosti smještaja i ugostiteljstva broj zaposlenih je porastao 30 posto, a u graditeljstvu za čak 48 posto.
Poslovi u uslugama i trgovini
U postotcima je više rastao samo broj zaposlenih u djelatnosti informacija i komunikacija, preko 50 posto. I uz takav rast ta je djelatnost donijela u sedam i pol godina 20 tisuća novih radnih mjesta, što je manje od deset posto ukupnog povećanja zaposlenih u dva mandata Plenkovićeve Vlade.
Ostali sektori koji prednjače u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj, poput trgovine i prerađivačke industrije, a u oba je zaposleno oko četvrt milijuna ljudi, povećali su broj zaposlenih u odnosu na 2016. za oko četiri posto. S time da je u prerađivačkoj industriji broj zaposlenih posljednje dvije godine u blagom padu.
Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je lani najviše građana koji su prestali biti dio statistike o nezaposlenosti posao pronašlo opet u djelatnosti smještaja i spremanja i usluživanja hrane te u trgovini. Te su dvije djelatnosti s burze rada zajedno povukle čak 30 posto od ukupno 119 tisuća onih koji su se uspjeli zaposliti i nisu više imali status nezaposlenih.
Građevina treba strane radnike
I trenutni oglasi koji su objavljeni na mrežnim stranicama Zavoda za zapošljavanje pokazuju da se najviše poslova nudi u trgovini i turizmu, pa će tako onaj tko zna raditi posao trgovca, konobara, sobara, kuhara ili pomoćnog radnika u kuhinji najlakše doći do posla. Broj oglasa za informatičare smanjio se, neke procjene kažu, i za četvrtinu.
Građevinarstvo, koje je posljednjih godina najviše zapošljavalo radnike, nije ih uspijevalo naći među nezaposlenima, pa su posegnuli za uvozom stranih radnika. Građevinarstvo dominira među djelatnostima kad su u pitanju dozvole za strane radnike. Od 172.499 radnih dozvola za strance izdanih u prošloj godini gotovo 69 tisuća, ili 40 posto otpada na građevinski sektor.
Sektori s najnižim plaćama
U turizmu i graditeljstvu izdano je 45.868 dozvola, odnosno 26,6 posto. To znači da na graditeljstvo i turizam otpada čak 66,6 posto svih radnih dozvola za strance. I to najbolje pokazuje kretanje na hrvatskom tržištu rada. Hrvatska treba sve više građevinskih radnika i kuhara, konobara, sobara i u te dvije djelatnosti zasad pronalazi glavne poluge svoga rasta.
To su, nakon administrativnih i pomoćnih djelatnosti, dva sektora koja nude najniže plaće. Posljednji podaci DZS-a kažu da je u turizmu prosječna plaća bila 23 posto niža od prosječne plaće u državi. U graditeljstvu je bila niža za 21 posto.
Zašto onda ljudi odlaze?
Dakle, posla u Hrvatskoj ima, za one koji su ga spremni raditi za petinu nižu plaću od državnog prosjeka. U gradovima u kojima je život, a to znači i najam ili kupnja stana, najskuplji u Hrvatskoj.
Prilično demotivirajuće za one koji bi trebali iz gradova u kojima imaju nekretninu u svome vlasništvu preseliti u potrazi za poslom. Ako se odluče na selidbu, oni idu u države u kojima su plaće znatno veće od hrvatskih. To najbolje razumiju strani radnici koji su lani tražili dozvolu rada u Hrvatskoj.