Vladajući bi se mogli opet hvaliti rastom BDP-a i potrošnje, ali iza tih blistavih brojki krije se gorka istina
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić ističe da se pogoršava struktura rasta
Ako se o ovoj godini može suditi po prvom kvartalu, Hrvatska bi opet po rastu BDP-a mogla biti pri vrhu Europske unije, s time da je u prva tri mjeseca dodatno ojačala dominacija potrošnje, uslužnih djelatnosti i građevinarstva u gospodarskoj strukturi.
S druge strane, u prvom je tromjesečju industrijska proizvodnja dodatno oslabila. U strukturi hrvatskog gospodarstva nema zaokreta, čak ni “zamrzavanja” udjela na postojećim razinama, nego se udio potrošnje i usluga sve više povećava na štetu proizvodnje. O tim trendovima koji sve dalje odmiču hrvatsko gospodarstvo od proizvodnje, a snaže potrošnju i usluge, “vrište” svi statistički podaci koje su posljednjih dana objavljivale domaće institucije.
Rast maloprodaje i dvoznamenkasti rast građevinarstva
Trgovina na malo u Hrvatskoj je u prvom kvartalu, prema Državnom zavodu za statistiku, realno bila veća za 8,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za uslužne djelatnosti i građevinarstvo podaci su zasad dostupni samo za siječanj i veljaču. Obujam građevinskih radova u siječnju i veljači, u odnosu na iste mjesece prošle godine, bilježi dvoznamenkasti rast, u siječnju 14,3 posto, a u veljači 15 posto. Rast građevinskih radova dijelom je potaknut i obnovom, ali i investicijama iz europskih fondova koji su i ove godine pojačani novcem koji Hrvatska dobiva iz mehanizma za oporavak i otpornost.
Promet u uslužnim djelatnostima rastao je u siječnju po stopi od 9,6 posto, a u veljači 10,6 posto. Vrlo je vjerojatno da su se te stope rasta zadržale i u ožujku ove godine, posebice zato što su uskrsni blagdani bili krajem tog mjeseca i označili su početak turističke predsezone.
Potrošnja buja zbog rasta plaća i gotovinskih kredita
Potrošnju u Hrvatskoj potiče nastavak rasta plaća. U prva dva mjeseca ove godine prosječna mjesečna neto plaća bila je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realno veća za 8,5 posto. Nedostatak radnika “natjerao” je poslodavce da podižu plaće, a rekordni rast plaća u javnom sektoru tek će se vidjeti u budućim statistikama jer su prve veće plaće isplaćene tek u travnju, što bi dodatno moglo potaknuti potrošnju.
Nisu plaće jedini izvor na kojem raste potrošnja u Hrvatskoj. U ožujku ove godine, nedavno je objavila Hrvatska narodna banka, nenamjenski gotovinski krediti porasli su čak 12,9 posto. To je najveći rast nenamjenskih gotovinskih kredita od veljače 2019. godine. U toj godini, kao i u dvije ranije godine, Hrvatskoj se zapravo dogodila eksplozija nenamjenskih kredita, pa povratak na te stope rasta možda i najbolje objašnjava što se događa s potrošnjom u Hrvatskoj.
Proizvodnja pada i izvoz gura prema pandemijskim razinama
U proizvodnji pak nemaju nikakvog razloga za veselje. U prvom kvartalu, u odnosu na isto razdoblje lani, industrijska je proizvodnja pala za ukupno 4,1 posto. Pad u ožujku bio je primjerice pet posto. Na to da se u Hrvatskoj pogoršava struktura rasta upozorio je u analizi Fokus tjedna i glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić. On procjenjuje da će Hrvatska zadržati prošlogodišnje stope rasta, ali dodaje da to ne umanjuje činjenicu “da se i ove godine suočavamo s pogoršanjem strukture rasta”.
Napominje da pad proizvodnje izvozno orijentiranih dobara nagovješćuje snažan pad izvoznih izgleda na najnižu razinu od pandemijske 2020. godine. Ako se te prognoze ostvare, vlasti bi se i u ovoj godini mogle hvaliti rekordnim rastom BDP-a, rekordnom potrošnjom i turističkim rezultatima, dok se izvoz i proizvodnja vraćaju na pandemijsko doba, kad su poslovali u najtežim uvjetima nakon završetka rata.