Naličje 'drugog najvećeg rasta BDP-a u EU'. Ekonomija nam je na staklenim nogama, može se urušiti u sekundi
Model na kojem Hrvatska temelji svoj rast neodrživ je na duge staze
Osobna potrošnja i investicije iz europskih fondova temelji su na kojima počiva hrvatski gospodarski rast u četvrtom kvartalu 2023. godine, ali i u cijeloj prošloj godini. Temelji su to na kojima, prema zasad objavljenim podacima za 24 od 27 članica Europske unije, stoji najveći rast u posljednjem kvartalu prošle godine i drugi najveći rast u 2023. godini u EU.
Građani su u zadnja tri mjeseca prošle godine doista otpustili kočnice i njihova je potrošnja u odnosu na isto razdoblje u 2022. godini rasla čak 5,3 posto. Samo godinu dana ranije, u posljednjem tromjesečju 2022. taj je rast, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bio 1,3 posto.
Što je diglo BDP
Rast plaća, sve više doznaka iz inozemstva od hrvatskog iseljeništva te porast gotovinskih nenamjenskih kredita pogurali su potrošnju kućanstava. Logično je da su podigli i gospodarsku aktivnost jer je upravo potrošnja kućanstava najvažnija sastavnica BDP-a.
U prošloj godini pridružio joj se i rast investicija, koje su u posljednjem kvartalu rasle po stopi od šest posto. To je tek mrvicu slabije od rezultata u trećem tromjesečju, kada su investicije rasle 6,1 posto.
Uz rast potrošnje građana i javnih investicija iz EU fondova te ulaganja u obnovu nakon potresa, nikakvo iznenađenje nije to da je prošli kvartal bio najbolji za graditeljstvo, trgovinu i financijski sektor. Bruto dodana vrijednost u graditeljstvu rasla je čak 8,4 posto, u trgovini – u koju su još uključeni i smještaj i priprema hrane – 7,6 posto, a u financijskom sektoru 6,9 posto.
Padaju i izvoz i uvoz
No, priča o Hrvatskoj kao prvaku rasta u EU ima i drugu stranu medalje. Bruto dodana vrijednost hrvatske poljoprivrede pala je u četvrtom kvartalu za 1,9 posto. Izuzev trećeg kvartala padala je svako tromjesečje prošle godine. Hrvatski je izvoz u prošlom kvartalu pao 7,3 posto i nastavak je to pada iz drugog i trećeg kvartala. U trećem je kvartalu izvoz roba pao više od 20 posto u odnosu na treći kvartal 2022.
Pao je u četvrtom tromjesečju i uvoz roba, čak i snažnije od izvoza, čak devet posto. Uvoz roba padao je baš u svakom kvartalu prošle godine i već je od početka godine sugerirao što će se događati u hrvatskoj potrošnji.
Struktura je to gospodarstva koja ne može osigurati rast na duge staze i zapravo se najlakše zaljulja, ali već desetljećima drže je se sve hrvatske Vlade. Održat će se gospodarstvo u plusu vjerojatno i ove godine, jer investicije iz EU fondova stizat će i dalje.
Utjecaj i na turizam
Potrošnja će vjerojatno rasti i u ovoj godini jer je država rekordno povećala plaće u javnom sektoru, a od početka godine porasla je i minimalna plaća. Uz to, građani Hrvatske i dalje mogu računati na doznake svojih obitelji iz inozemstva. No, i na te doznake će, kao i na robni izvoz, utjecati kretanja u gospodarstvima država koje su najvažniji hrvatski trgovinski partneri.
Osim što hrvatski izvoz roba već pati zbog toga što su usporila gospodarstva Italije, Njemačke ili Austrije, nastavak tog trenda mogao bi prigušiti doznake iseljeništva, ali i smanjiti broj turista iz tih zemalja. A onda to ruši i najvažniji temelj na kojem počiva gospodarski rast – potrošnju. Hrvatski turizam i ove godine može računati na zaradu od sigurnosne rente, ratno stanje na Bliskom istoku preusmjerit će sigurno dio turista u Hrvatsku. Ipak, ako se situacija u najvažnijim europskim gospodarstvima ne popravi, to će, osim na hrvatsku industriju, utjecati i na turizam.
Neodrživ model
Ministar financija Marko Primorac i sam kaže da bi volio da je struktura hrvatskog gospodarstva drukčija, svjestan je da ovisi o najvažnijim trgovinskim partnerima u EU i otkriva da je u stalnom kontaktu s talijanskim i njemačkim kolegama. Kaže i da i Talijani, iako imaju veće gospodarstvo od hrvatskog, pomno prate što se događa u Njemačkoj. Uvjeren je da će reforme koje Vlada provodi i državne investicije od milijardu i pol eura koje su ove godine planirane, osnažiti i privatni sektor.
Na pitanje što ako se najveća gospodarstva, posebice njemačko, ne oporave, i ako blagi pad u toj državi preraste u snažniji pa to osim hrvatskog izvoza ugrozi i hrvatski turizam, Primorac odgovara da bi takav rasplet teško pao svima u EU i da “bismo svi bili u problemima”.
Da model rasta temeljen na potrošnji uz priljev novca iz europskih fondova ne može biti dugotrajan upozorava i ekonomski analitičar Velimir Šonje. Procjenjuje da će 2024. biti dobra godina, ali ističe da model na kojem Hrvatska temelji svoj rast ne može garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti.