Vladin novi projekt: devastiranu, neobnovljenu i raseljenu Petrinju upravo proglasili natprosječno razvijenom
Prema novoj Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave, u indeksu razvijenosti napredovala je i Glina (na slici)
U potresu koji je u prosincu 2020. godine pogodio Sisačko-moslavačku županiju najgore je stradala Petrinja. Tadašnji gradonačelnik Darinko Dumbović ocijenio je da je nestalo pola grada, a mnogi su Petrinjci zaključili da su razaranja gora nego u Domovinskom ratu. Obnova u tom gradu dobila je zamah tek lani, ali Petrinja je i prije toga postala iznadprosječno razvijen grad u hrvatskim okvirima.
Među takve su je gradove, prema novoj Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave, svrstali u Vladi, i to na temelju podataka za razdoblje od 2020. do 2022. godine. Za izračun indeksa razvijenosti koriste se prosječne vrijednosti dohotka po stanovniku, izvornog prihoda po stanovniku, stope nezaposlenosti, stupnja obrazovanja, starenja i općeg kretanja stanovništva.
Ministarstvo kaže da je Petrinja jako napredovala
Svi su ti pokazatelji popravljeni u većini lokalnih jedinica, pojašnjavaju iz Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova. No, neki su, unutar ljestvice od osam razreda, rasli brže od prosjeka pa su razvrstani u bolju skupinu od one u kojoj su bili 2018. godine. Oni koji su rasli sporije završili su u lošijem razredu. U Petrinji su očito pokazatelji rasli brže od prosjeka, pa je taj grad iz najviše skupine ispodprosječno razvijenih upao u društvo iznadprosječno razvijenih. Doduše, zasad je tek u najnižoj od četiri skupine iznadprosječno razvijenih.
Napredovala je i Glina, koja je nakon Petrinje najteže stradala u potresu. Glina je još uvijek ispodprosječno razvijena jedinica, ali je iz one najlošije od četiri skupine, prve, prešla u drugu. Pojašnjenje za napredak ova dva potresom razrušena grada potražili smo u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova.
Obnova nakon potresa revitalizirala gospodarstvo
Iz Ministarstva odgovaraju da je za prelazak Gline iz prve u drugu skupinu najznačajniji utjecaj prosječnog dohotka po stanovniku koji je skočio za 48 posto, a znatno je smanjena i stopa nezaposlenosti, s 30,94 posto na 13,7 posto.
“Obnova nakon potresa 2020. godine, izuzevši sva stradanja, ipak je revitalizirala gospodarske aktivnosti, uz pozitivan utjecaj različitih financijskih programa koji su u tome pomogli, bilo da im je izvor u nacionalnom proračunu ili EU fondovima”, odgovaraju iz Ministarstva. Kažu da se isto odnosi i na Petrinju “gdje se posebno ističe prosječna stopa nezaposlenosti koja je u prethodnom razdoblju iznosila 25,40 posto, a sada je na 9,31 posto”.
Pitanje je koliko je na sve te pokazatelje, posebice stopu nezaposlenosti, utjecalo iseljavanje iz ova dva grada. Cijela je Sisačko-moslavačka županija pojačano gubila stanovništvo i prije potresa, a podaci Državnog zavoda za statistiku kažu da je smanjenje broja stanovnika između dva popisa stanovništva bilo puno veće nego na razini cijele države – Petrinja je od 2011. do 2021. godine izgubila više od četvrtine stanovnika, a u Glini je broj stanovnika pao za 23,34 posto. Istovremeno se broj stanovnika na razini cijele države smanjio za 9,64 posto.
U višu razvojnu skupinu otišlo 150 jedinica
Uz Petrinju i Glinu još je 150 jedinica lokalne samouprave razvrstano u višu skupinu od one u kojoj su se nalazile prema odluci iz 2018. godine. Sve te jedinice napredovale su brže od prosjeka, a rekorder je grad Slunj, koji je iz druge skupine skočio u petu. Iz druge najlošije skupine među ispodprosječno razvijenima, Slunj je upao među iznadprosječno razvijene jedinice.
Iz ministarstva Šime Erlića kažu da se prema prosječnom dohotku po stanovniku, koji je u odnosu na prethodno razdoblje porastao za 46 posto, Slunj nalazi na 121. mjestu od 556 jedinica lokalne samouprave. Uz to je na 122. mjestu prema prosječnim izvornim prihodima po stanovniku, koji su skočili preko 200 posto. Prosječna stopa nezaposlenosti pala je s 25,95 posto na 11,05 posto, a porastao je i stupanj obrazovanja. Između dva popisa Slunj je izgubio 16,78 posto stanovništva.
Iznenađenje su Split i Primorsko-goranska županija
U odnosu na prošlu odluku, 79 jedinica razvrstano je u nižu skupinu, a prilično je iznenađenje razvrstavanje Primorsko-goranske županije iz skupine najrazvijenijih među županijama u jedan razred niže, te isti takav pad Splita među lokalnim jedinicama. I PGŽ i Split su i dalje iznadprosječno razvijeni, ali nisu više u elitnom razredu. Na prelazak Splita iz 8. u 7. razvojnu skupinu utjecala je nezaposlenost, po kojoj se Split među 556 jedinica lokalne samouprave nalazi na 414. mjestu.
Primorsko-goranska županija je pak lošije prošla u aktualnom razvrstavanju zbog starosti svog stanovništva. No, iako su podaci o registriranoj nezaposlenosti u Splitu i starosti u PGŽ-u te jedinice svrstali u nešto niže razrede razvijenosti, teško je povjerovati i da Split i PGŽ i dalje ne spadaju u najrazvijenije gradove, odnosno županije u Hrvatskoj, a da Slunj ili Petrinja odjednom gube pravo na status potpomognutih područja. Nakon svake odluke lokalni čelnici imaju primjedbe na metodologiju koja prema njihovu mišljenju ne pokazuje stvarno stanje na terenu. Tako je i sada.
Dio lokalnih čelnika nezadovoljan
Gradonačelnik jednog primorskog grada, koji je svrstan u visoku kategoriju razvijenosti, žali se, međutim, da slika koju daje taj indeks nije realna jer, po njegovu mišljenju, ne uzima u obzir sve kriterije koji utječu na to kako funkcionira lokalna jedinica. Primjerice, površinu i gustoću naseljenosti: neke općine i gradovi imaju mali broj stanovnika na veliku površinu, što znači, tumači naš sugovornik, da imaju i puno kilometara nerazvrstanih cesta, a istovremeno nedovoljno komunalnog doprinosa da ih obnavljaju i održavaju.
Lokalni čelnici s kojima smo razgovarali navode i problem sufinanciranja projekata. Na natječajima koje raspisuju državna tijela za dodjelu novca iz državnog proračuna ili europskih fondova, stupanj razvijenosti često utječe na broj bodova i na postotak sufinanciranja. „Mi koji smo u višem stupnju, a nismo na otocima i nemamo brdsko-planinski status, ne možemo dostići tih par bodova koji onda donesu prevagu“, kaže jedan naš sugovornik.
Izostavljen bitan kriterij razvijenosti
Krajem rujna prošle godine nekoliko lokalnih političara, među njima i gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić, poslalo je dopis Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova, predlažući da se pri izračunu indeksa u obzir uzmu i dodatni kriteriji, poput razvijenosti infrastrukture. Taj pokazatelj nije ušao u izračun.
„Ne mogu ništa promijeniti pa nastavljamo raditi s onim što imamo“, kazao nam je Šimunić na pitanje je li razočaran što prijedlog o uvrštavaju novih kriterija za izračun indeksa nije prošao. „A je li sustav normalno postavljen? Odgovor je nije“, ocjenjuje gradonačelnik Oroslavja. Za njega, međutim, nije problematičan samo indeks – Šimunić smatra da bi cijeli sustav lokalnog ustroja trebalo iz temelja reformirati i postaviti realnije.
Čak 60 posto općina nema nužne ustanove
Na to da bi u budućnosti u metodologiju ocjenjivanja stupnja razvijenosti trebalo uključiti i to koliko ustanova za pružanje usluga građanima ima pojedina općina ili grad upozorava i Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
U osvrtu na novu odluku o razvrstavanju jedinica lokalne samouprave ona ističe da velik broj gradova i općina, iako im proračunski prihodi po stanovniku rastu, ne može pružati usluge građanima zbog nepostojanja ustanova čija je to zadaća. Navodi da dvadesetak gradova ima tek jednu ili dvije ustanove (uglavnom dječji vrtić), dok u šezdesetak posto općina (243) ne postoji baš niti jedna ustanova za pružanje usluga građanima.