Vladin plan da novcem motivira povratak iz EU fantastično napreduje. Mogao bi biti ostvaren već 2072. godine
HZZ je dosad odobrio samo 111 zahtjeva za korištenje mjere
Plan je ustvari bio relativno skroman. Prošlog prosinca Vlada je odlučila da će ljudima koji su se iselili, a sada su spremni vratiti se u Hrvatsku i pokrenuti posao, dijeliti novčane potpore. Mjera „Biram Hrvatsku“ ciljala je na one koji su odselili u neku od zemalja Europskog gospodarskog prostora i Švicarsku.
Ako se požele vratiti u Hrvatsku, mogu dobiti do 150 tisuća kuna za samozapošljavanje – što je poticaj koji nema veze s preseljenjem i na njega imaju pravo svi građani – plus dodatnih 50 tisuća kuna. To je zapravo bonus za povratak.
Skromni bonusi i očekivanja
Upola manja subvencija, od 25 tisuća kuna, ponuđena je onima koji su spremni preseliti se unutar Hrvatske, u ruralna, slabije naseljena i slabije razvijena područja. Ali plan je od početka doista bio skroman: u Vladi su procjenjivali da bi mjeru „Biram Hrvatsku“ moglo iskoristiti između četiri i četiri i pol tisuće ljudi.
No, plan je od početka bio i nerealan: financijski gledano, stvarni bonus za povratak u iznosu od 50 tisuća kuna iznosi tek nešto više od dvije prosječne plaće u Njemačkoj, Austriji i Irskoj, tri EU države u koje su se Hrvati najviše iseljavali. Osim toga, za mnoge koji su otišli isključiva motivacija nije nužno bila viša plaća, nego neke manje opipljive blagodati, poput uređenosti države.
Hrvatsku biralo 89 povratnika
Zato u službenim podacima nema puno iznenađenja: nakon gotovo godinu dana provođenja mjere “Biram Hrvatsku”, Hrvatsku je izabralo 89 povratnika iz EU država, a još 22 osobe su preselile unutar Hrvatske, u manje razvijene i slabije naseljene regije. Ukupno, dakle, u ovom trenutku mjeru koristi 111 ljudi, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
Do sredine ovog tjedna u HZZ su stigla 154 zahtjeva za korištenje mjere. Ovih 111 je dosad odobreno, dok je 28 odbijeno jer nisu zadovoljavali propisane uvjete. Petnaestak zahtjeva Zavod još obrađuje. Najveći broj zahtjeva dobivaju iz inozemstva, odnosno europskih država za koje ova mjera i vrijedi.
Došli iz Njemačke, Austrije…
Prema podacima HZZ-a, potpore za samozapošljavanje i bonus za doseljavanje dosad su koristili povratnici iz Njemačke, Austrije, Irske, Švicarske, Belgije, Danske i Slovenije. Što se tiče preseljenja unutar Hrvatske, uglavnom se radi o ljudima iz velikih gradova poput Zagreba ili Osijeka koji sele na područje Slavonije i središnje Hrvatske, pri čemu, kažu u HZZ-u, prednjači Karlovačka županija.
Dosad nisu evidentirali slučaj da bi osoba, nakon što joj je zahtjev odobren i novac isplaćen, odustala i ponovno preselila negdje drugdje. U tom slučaju bi korisnik morao vratiti novac plus zateznu kamatu, jer je u propisima navedeno da mora najmanje 24 mjeseca živjeti i raditi na području za koje je odobrena potpora.
Naoružani strpljenjem
Od samog starta, kako smo već spomenuli, mjera je bila postavljena relativno skromno: 4500 korisnika, što je kap u moru u odnosu na desetke tisuća koji su zadnjih godina bolji život i više šansi odlučili potražiti preko granica. Ako je, međutim, Vlada doista mislila motivirati četiri i pol tisuće ljudi da se vrate, u Banskim dvorima će se morati naoružati strpljenjem.
U gotovo godinu dana provođenja mjere, državne poticaje i bonuse za povratak iskoristilo je, dakle, 89 ljudi. To znači da bi se, dosadašnjim tempom, plan o povratku njih 4500 mogao ostvariti za 50 godina. Ako uzmemo da je Vlada ciljala na sve korisnike – i iz inozemstva i unutar Hrvatske – kojih je trenutno 111, onda će trebati svega 40 godina.
Srećom, država je uistinu uporna. Pa će se „Biram Hrvatsku“ nastaviti provoditi i sljedeće godine. A onda, valjda, i sljedeće… i sljedeće… i sljedeće…