Vladin porez na ekstraprofit mogao bi uništiti tek oporavljeno brodogradilište Viktor Lenac

Pojavile su se i kalkulacije o ogromnim iznosima nameta koje će morati platiti i druge firme

Brodovi Jadrolinije Korčula i Dubrovnik na remontu u brodogradilištu Viktor Lenac 19.03.2019., Rijeka -  Brodovi Jadrolinije Korcula i Dubrovnik na remontu u brodogradilistu Viktor Lenac. Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Jedna od tvtrki koja je na meti Vladinog prijedloga o porezu na ekstraprofit je i riječko remontno gradilište “Viktor Lenac” koji je upravo ostvario rekordno uspješnu godinu, piše Novi list. Iako nisu profitirali niti na inflaciji niti rastu energenata, piše list, i oni će morati platiti milijune kuna poreza.

Bazirajući se na financijskim pokazateljima ostvarenim do konca rujna ove godine, “Lenac” je zabilježio blizu pola milijarde kuna prihoda te ima bruto dobit od 95 milijuna kuna. Grubi izračuni iskazuju, dakle, da bi prema Vladinom prijedlogu, ovo brodogradilište trebalo platiti oko 40 milijuna kuna poreza, odnosno više od četrdeset posto svoje dobiti.

Pad konkurentnosti, a time i zaposlenosti

U brodogradilištu strahuju da bi takav izdatak drastično smanjio njihov fond za ulaganja, bez čega nema ne samo razvoja, nego i održivosti sadašnjeg nivoa poslovanja. Srezat će se i obrtni kapital i zato su, upozoravaju, u pitanju i projekti koje će u budućnosti moći ugovarati.

Jedna od prvih direktnih posljedica je i ugroza planirane obnove velikog Doka 11, od čega bi koristi imalo i susjedno brodogradilište kojemu nasušno trebaju novi poslovi. “Bez održavanja tog dokovskog kapaciteta “Viktor Lenac” neće biti konkurentan na tržištu većih brodova, a to neminovno znači pad zaposlenosti, kako za naše radnike, tako i za niz kooperanata i dobavljača s kojima redovito surađujemo”, izjavila je Sandra Uzelac, članica uprave “Lenca”.

Jedino brodogradilište u EU na ovakvom udaru

“Razumijemo i cijenimo namjeru Vlade da akumulira sredstva za pomoć onima kojima u svjetlu krize i buduće recesije pomoć bude potrebna. Međutim, bojimo se da bi to na naše poslovanje imalo značajne negativne posljedice koje će se posljedično negativno odraziti i na smanjeno punjenje državnog budžeta u nadolazećim godinama uslijed smanjenja opsega poslovanja “Viktora Lenca”. U konačnici, očito je da bi “Viktor Lenac” bio jedino brodogradilište u EU koje bi zahvatila mjera ekvivalentna solidarnom doprinosu, koja ishodište nalazi u Uredbi EU koja predviđa solidarni doprinos kao porez na višak dobiti energetskih kompanija, a niti jedna zemlja članica, iz koje dolaze i naši konkurenti ne uvodi takav doprinos za svoje gospodarstvo”, upozorila je Uzelac.

Istovremeno, Jutarnji list je objavio izračune prema kojima bi i druge firme koje nipošto nisu profitirale na energetskoj krizi bile obuhvaćene enormnim iznosima ovog nameta. Neslužbeno, A1 Hrvatska trebao bi platiti oko 45 milijuna kuna ekstradobiti, a među najviše pogođenima u IT sektoru je Span za koji su procjene novog nameta oko 11 milijuna kuna, dok se za Plivu kao jednog od najvećih hrvatskih izvoznika kalkulacije se penju i do 80 milijuna kuna poreza. U turističkom bi sektoru tri najveće kompanije – Valamar Riviera, Maistra i Plava laguna – također prema neslužbenim kalkulacijama koje donosi Jutarnji, morale platiti pojedinačno blizu 100 milijuna kuna.