Vladin ured pokušao je sakriti ovo istraživanje o mladima u Hrvatskoj. Poražavajuće je

Analiza je financirana s pola milijuna kuna iz EU sredstava. Već je dvije godine javno nedostupna

“Gospođo, mi smo svaki dan s mladima i svaki dan smo u komunikaciji s mladima i svaki dan za mlade nešto organiziramo”. Tako je, uz ledeni smješak, HDZ-ova državna tajnica za mlade Željka Josić prije nekoliko mjeseci – na Međunarodni dan mladih – odgovorila na novinarsku konstataciju o tome da Vlada toga dana nije organizirala nikakav događaj za mlade na Baniji. O upitnom odnosu prema mladima i udrugama za mlade, govori i istraživanje koje ured gospođe Josić više od dvije godine skriva.

Riječ je o analizi rada s mladima u Republici Hrvatskoj koju je financirala Europska unija s oko pola milijuna kuna. Analiza je završena u srpnju 2020. i ona do danas nigdje nije javno dostupna. To je posebno neobično s obzirom na uvriježenu praksu – pa i pravila – europskog financiranja da se sve ono načinjeno europskim novcem ima učiniti javnim. Telegram je došao do javnosti nedostupne analize. U njenim je nalazima, ukratko, sadržan odgovor na pitanje zašto je Središnji državni ured za mlade skriva.

Nestalno financiranje

Analiza navodi da se rad s mladima u Hrvatskoj kako-tako odvija temeljem predanog i često prekarnog rada ljudi koji se kroz brojne udruge, u svojim sredinama, trude i pokušavaju. Navodi se zaključak o “nepovoljnim uvjetima rada s mladima u Hrvatskoj”, a kao “apsolutni razvojni prioritet za rad s mladima” apostrofira se uređivanje financiranja, odnosno nužnost primjerenog i redovitog financiranja.

Naime, ispitanici koji rade s mladima, u istraživanju iskazuju kako im je najveća prepreka u radu kvaliteta i stabilnost financijskih potpora. Za te je potpore, na državnoj razini, zadužen ured tajnice Josić. A financiranje projekata usmjerenih mladima u praksi izgleda tako da, primjerice, natječaj za kriznu pandemijsku 2020. godinu nikada nije objavljen.

Potom je u 2021. – i sada u 2022. – raspisan na oko 11 milijuna kuna temeljem posve nejasnih prioriteta, bez utemeljenja u krovnoj nacionalnoj politici za mlade – Nacionalnom programu za mlade (NPM). Taj program ured Željke Josić uporno ne donosi. O tome smo nedavno opširno pisali, istaknuvši kako istječe peta godina bez jasne politike za mlade u RH.

Proizvoljan natječaj

Kako nacionalne politike uporno nema, upozoravaju naši sugovornici iz ovoga sektora, tako nije jasno po kojem se ključu određuju prioriteti za financiranje programa za mlade. Ono je proizvoljno, bez jasnih kriterija ili utemeljenja u jasnim politikama. Takvo nesređeno financiranje itekako utječe na kvalitetne programe rada s – doduše preostalim – mladima u RH. Tako se natječajem za ovu godinu planira financirati rad s mladima isključivo na potresom pogođenom području.

Istovremeno je 4 milijuna kuna predviđeno za prevenciju nasilja i ovisnosti mladih. U čemu su utemeljeno ovakvo financiranje, ne možemo znati. Istraživanje u čijem smo posjedu navodi i kako se potpore iz proračuna “znaju radikalno smanjivati bez jasnih obrazloženja”. Zbog toga udruge usmjerene mladima često moraju reducirati aktivnosti. Naglašava se i kako natječaji nerijetko jako kasne. Nestalne financije, navodi se dalje u istraživanju, proizvode “poseban tip racionalizacije prekarnih radnih uvjeta”.

Nesretni NPM

Cijeli niz preporuka za rad s mladima, sadržanih u 170 stranica dugačkoj analizi, svodi se na to da bi ih bilo strateški vrijedno ugraditi u novi Nacionalni program za mlade. Iako je državna tajnica Josić u kolovozu govorila kako je on baš u završnoj fazi, NPM-a i dalje nema, dvije godine otkako ga apostrofira i ovo istraživanje.

Iz Središnjeg državnog ureda na naš upit o ovom istraživanju tek kažu kako su u siječnju 2021. organizirali šest online prezentacija rezultata za zainteresirane. Na naše konkretno pitanje što u praksi čine s rezultatima analize, jednostavno ne odgovaraju. Ovo je istraživanje s pola milijuna kuna financirano u sklopu EU projekta Podrška razvoju i širenju rada s mladima, koji je u cijelosti težio 1,7 milijuna kuna lociranih u Europskom socijalnom fondu.

Dvostruka mjerila

Kada smo ured državne tajnice Josić upitali da nam taksativno navedu koje su aktivnosti u sklopu projekta provodili s mladima i koji su iznosi za njih utrošeni, dostavljen nam je štur popis. Naveli su izradu istraživanja (koje danas nije javno dostupno), šest online sastanaka za predstavljanje rezultata, sastanke neodređenih radnih skupina i slično. Uz aktivnosti nam nisu naveli utrošene iznose iz EU projekta.

Netransparentnost oko trošenja javnog novca posebno zabrinjava. Kako je, za što točno i s kojim efektom potrošeno ukupno 1,7 milijuna kuna, trebalo bi kontrolirati nadzorno tijelo za ovaj projekt, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Njome, pak, također upravljaju mladi kadrovi HDZ-a.

Naši sugovornici upozoravaju kako brojne udruge za mlade, kada imaju EU projekte, momentalno dobivaju uskratu sredstava ako nešto ne učine sukladno EU pravilima financiranja, poput javne objave rezultata istraživanja. Takvi propusti za Vladin ured očito ne predstavljaju pretjeran problem.