Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Vodeći američki stručnjak za ISIS: ‘Egipat nije imao realne šanse udovoljiti zahtjevima otmičara Tomislava Salopeka’

Graem Wood govori o otmici Tomislava Salopeka, ali i o krajnjim ciljevima ISIS-a

ZADNJA IZMJENA: kol 17, 2015

O otmici Tomislava Salopeka, strategiji borbe protiv ISIS-a, ali i o načinima spašavanja talaca razgovarali smo s Graemom Woodom. Wood je predavač političkih znanosti na poznatom sveučilištu Yale, kolumnist magazina The Atlantic i The New Republic. U višegodišnjoj novinarskoj karijeri radio je za kambodžanski The Cambodia Daily u Phnom Penhu, a nekoliko godina živio je i radio na Bliskom istoku. Stručnjak za sukobe na Bliskom istoku, s pomalo nekonvencionalnim pogledom na odnos ISIS-a i salafista te plaćanje otkupnine, Wood je jedan od najboljih sugovornika o temi otmica koje provode pripadnici raznih filijala Islamske države diljem Bliskog istoka.

Woodov možda i najvažniji članak nosi jednostavan naslov “Što ISIS zapravo želi”, a u njemu autor daje pregled ideologije Islamske države, ali i načina na koji su došli do opravdanja svojih postupaka. Autor tvrdi da zapadni analitičari, a time i zapadni vojni zapovjednici, ne razumiju Islamsku državu na barem dva načina. Prvi je da Zapad ima tendenciju gledati na džihadizam kao monolitičnu strukturu te da primjenjuju logiku al-Qaide na grupu koja ju je definitivno nadmašila. Džihadizam se razvio i rastao od doba najvećih uspjeha al-Qaide na prijelazu tisućljeća i mnogi džihadisti odbacuju al-Qaidine prioritete i trenutno vodstvo.

Neadekvatna strategija borbe protiv ISIS-a

Bin Laden je smatrao terorizam prethodnicom halifata, ali nije očekivao da će doživjeti uspostavu takve države. Uspostavio je fleksibilnu organizaciju koja je funkcionirala kao geografski raširena mreža samostalnih ćelija. Islamska država, s druge strane, ima potrebu za teritorijem kako bi ostala legitimna organizacija. Struktura ISIS-a je dosta rigidna, te dijeli birokraciju na civilne i vojne ogranke, a zauzeti teritorij na provincije. Tijekom razgovora s Woodom dotaknuli smo se i potrebe za posjedovanjem teritorija, ali i posljedica ISIS-ova gubitka teritorija.

Wood smatra i da je dobronamjerna kampanja, kojoj je svrha negirati srednjovjekovnu i religijsku prirodu Islamske države, u krivu. Bin Ladenova organizacija imala je specifične političke ciljeve, primjerice, povlačenje američkih trupa iz Saudijske Arabije. Al-Qaidini pripadnici su samouvjereno hodali modernim svijetom. Na kraju krajeva, Muhamed Atta, koji je upravljao jednim od zrakoplova tijekom terorističkih napada 9. rujna, kupovao je u američkom supermarketu Walmart i večerao u Pizza Hutu posljednjeg dana života.

S druge strane, Islamska država i neki njihovi postupci čine se besmislenima. Međutim, ako ih promatrate kao želju za uvođenjem civilizacije kakva je bila u sedmom stoljeću, onda možete vidjeti racionalne i pažljivo promišljene napore za ostvarenjem tog cilja. Činjenica jest da je Islamska država vrlo islamska. Njihovi stavovi i postupci imaju uporište u izvorima islamskog prava. Njihovi zaključci imaju logičan slijed, slijed i zaključci s kojima se ogromna većina muslimana ne slaže, ali imaju logičan redoslijed i put od točke A do točke B.

S autorom smo razgovarali i o trenutnoj strategiji borbe protiv ISIS-a za koju on tvrdi da je potpuno neadekvatna. Wood smatra da je potrebno razumjeti teologiju Islamske države kako bismo se mogli učinkovito boriti protiv njih. Kao alternativu ISIS-ovu apokaliptičnom kultu Wood predlaže salafiste, i to povučene salafiste, kako on naziva ortodoksne muslimane koji se oštro protive stvaranju društvenih nemira.

Telegram: Počnimo intervju razgovorom o Tomislavu Salopeku. Hrvatska, iako članica NATO-a i Europske unije, ima gotovo zanemarivu vojnu prisutnost na Bliskom istoku. Kolike su šanse da je Salopek otet slučajno ili greškom?

Wood: Smatram da je vrlo vjerojatno da su otmičari gospodina Salopeka mislili da je on Francuz ili državljanin neke druge države. Međutim, bili su sasvim zadovoljni otmicom državljanina bilo koje države članice NATO saveza.

Telegram: Zašto? Jesu li svi članovi NATO-a neprijatelji?

Wood: Oni vide Europu kao teritorij koji im s pravom pripada, a i koji će im prije ili kasnije opet pripasti. Oni vjeruju da imaju svetu dužnost zastrašivati nevjernike i neprijatelje kako bi nas obeshrabrili za borbu protiv njihova halifata.

Telegram: Je li primarna svrha njihovih propagandnih videosnimaka visokih produkcijskih vrijednosti zastrašivanje? Imaju li neku drugu svrhu?

Wood: ISIS objavljuje vrlo širok raspon propagandnih videa, a samo u malom broju njih pojavljuju se zapadnjački taoci poput Salopeka. Neke snimke pokazuju sretne obitelji ili aktivnosti na otvorenom kojima je svrha poticanje muslimana na imigraciju u Islamsku državu.

Snimke na kojima prikazuju muškarce u narančastim odijelima imaju tri svrhe. Prvo služe zastrašivanju ISIS-ovih neprijatelja, zatim služe ohrabrivanju pripadnika ISIS-a, a u slučaju Salopeka služe i sramoćenju egipatskih vlasti. Snimka je objavljena nedugo prije otvaranja proširenja Sueskog kanala, golemog infrastrukturnog projekta.

Telegram: Izjavili ste da ne odobravate plaćanja otkupnine. Stojite li i dalje kod tih izjava?

Wood: Da. I dalje smatram da je plaćanje otkupnine kontraproduktivno i da je najbolji način spašavanja taoca da se ne plati otkupnina. Neplaćanje otkupnine bi uklonilo najveći poticaj otmičarima. Prosječno, otmičari zarađuju oko 2,5 milijuna dolara po taocu iz Europe. U svakom slučaju, to je velika svota novca.

Ovakva strategija ne bi pomogla gospodinu Salopeku u njegovoj teškoj situaciji. Međutim, možda ne bi ni bio otet da nismo bili toliko spremni platiti otkupnine prijašnjim otmičarima. Postoji ozbiljna opasnost da gradovi poput Kaira postanu kao Bejrut u osamdesetima kada je otmica bila uobičajena pojava. Plaćanje otkupnine otmičarima ili puštanje zatvorenika u svrhu ispunjavanja zahtjeva samo će potaknuti ovaj grozni trend.

Telegram: Loretta Napoleoni, talijanska autorica, nedavno je rekla da ISIS nikad ne pušta taoca jednom kad mu (ili njoj) objave identitet u propagandnom videu. Slažete li se s time?

Wood: Ne slažem se. Da je Egipat ispunio ISIS-ove zahtjeve, gospodina Salopeka su mogli pustiti. U pravu je kad kaže da, jednom kad objave video, šanse za sigurno spašavanje drastično padaju. Nepotrebno je i spominjati, ali nadam se da je Salopekova obitelj do samog kraja zadržala barem tračak nade, kao što sam i ja. Međutim, situacija je bila iznimno teška.

Telegram: Egipat nije ispunio ISIS-ove zahtjeve i Tomislav je tragično skončao, jesu li egipatske snage sigurnosti mogle organizirati ozbiljnu operaciju spašavanja? Općenito, koji su preduvjeti za oružanu operaciju spašavanja talaca?

Wood: Smatram da bi Egipat pokušao spasiti Salopeka da su bili u mogućnosti. A što se tiče preduvjeta za spašavanje, smatram da su očiti. Potrebne su informacije o točnoj lokaciji držanja talaca i sposobnost izvlačenja. Što se tiče izvlačenja talaca, potrebno je imati bilo kakvu sigurnost da zatočenika neće ubiti u razmjeni vatre tijekom operacije spašavanja. A što se tiče lokacije, jednostavno sumnjam da su Egipćani znali gdje ISIS drži Salopeka.

graem
Graem Wood otkrio nam je tajne funkcioniranja ISIS-a i rekao što misli o slučaju Tomislava Salopeka

Telegram: Da se malo dotaknemo ISIS-a na drugom kraju Bliskog istoka. Kakve promjene očekujete u kampanji borbe protiv Islamske države nakon otvaranja turskih zračnih baza američkim ratnim zrakoplovima?

Wood: Otvaranje zračne baze Incirlik je velik napredak. Međutim, nije samo Islamska država u većoj opasnosti, već i režim Bashara al-Assada. Režim sirijskog predsjednika će biti dodatno ograničen u djelovanju zbog povećanih mogućnosti djelovanja američkog ratnog zrakoplovstva.

Telegram: Može li trenutna strategija zračnih udara te programi obuke i opremanja pobunjenika dovesti do uništenja ISIS-a?

Wood: Ne. Ti elementi su nedovoljni. Prvo, programi obuke i opremanja su neodrživo skupi. Drugo, ne postoji partnerstvo sa sunitskim snagama i kao treće, trenutna strategija ne predviđa promjenu režima u Damasku, što je možda i najvažnije za mir u Siriji.

Telegram: Stvari naučene tijekom sunitskog buđenja u Iraku, specifično povećanje broja američkih vojnika i osnivanje sunitskih paravojnih snaga, naizgled su zaboravljene. Postoji li neka frakcija u Siriji koja bi mogla odigrati ulogu sunitskih plemena u provinciji Anbar?

Wood: Pod trenutnim okolnostima, ne. Sunitska su plemena tijekom Buđenja znala da će imati podršku američke vojske i relativno otvorene vlade u Bagdadu. Trenutno nemamo način na koji bismo osigurali takvo što u Siriji.

Telegram: Možemo li očekivati nove napade poput napada na Charlie Hebdo ili Sousse u Tunisu?

Wood: Napad na Charlie Hebdo bio je u organizaciji al-Qaide na Arapskom poluotoku, jemenske filijale al-Qaide. Napad na Sousse je bio povezan s ISIS-om, ali ne postoje konkretni dokazi koji govore da je napad organizirala ili financirala središnjica ISIS-a. Možemo očekivati nove napade, većinom manje napade na zapadne mete. Međutim, bitno je napomenuti da ISIS većinom odbija al-Qaidin model spektakularnih, skupih i zahtjevnih napada na Zapad. ISIS se radije fokusira na izgradnju vlastite države.

Telegram: Rekli ste da halifat ne može postojati bez teritorija. Što bi se dogodilo da ISIS bude poražen i izgubi svoj teritorij?

Wood: Dvije stvari. Prvo, grupa više ne bi mogla tvrditi da je reinkarnacija halifata po uzoru na proroka Muhameda. Drugo, i dalje bi postojao vakuum moći i vlasti na bivšem teritoriju ISIS-a. Bez nekakve organizacije koja bi zamijenila ISIS, situacija bi i dalje bila jako loša.

Telegram: Jednom prilikom ste rekli da je salafizam zapravo alternativa ISIS-ovu učenju, zašto?
Wood: To nije baš potpuno točno. Naravno, postoje mnoge alternativne religije, filozofije i svjetonazori koji su alternativa ISIS-ovu učenju. Ja tvrdim da to što je ISIS ortodoksna muslimanska grupa ne znači da ne postoje druge koherentne i ortodoksne muslimanske skupine. Jedna od njih su povučeni salafisti. Oni dijele mnoga viđenja svijeta s ISIS-om. Najbitnije je da oni smatraju da muslimani moraju usavršavati svoj osobni život, a Bog će ih nagraditi moći i velikim brojem pripadnika, a možda i halifatom.


 

Ranije spomenuti Woodov članak naišao je na mnoštvo reakcija, kritika i odobravanja iz raznih krugova. Neki džihadisti i ortodoksni muslimani bili su zahvalni na tome što ih je Wood ozbiljno shvatio zato što je on jedan od rijetkih koji su prihvatili ISIS kao državu s islamskim temeljima.
J.M. Berger s Brookings instituta upozorio je na opasnost poistovjećivanja ISIS-a i ostatka muslimana. Od velike, gotovo presudne, važnosti je shvatiti kako religijska uvjerenja ISIS-a usmjeravaju njihove postupke, a posebno važno je razumjeti apokaliptične elemente njihovih uvjerenja. Razne religijske sekte oslanjaju se na religijske tekstove kao bitne izvore uvjerenja. Međutim, ono što ih čini opasnima je uvjerenje da se približava kraj svijeta, a ne religijski tekst koji je temelj njihova vjerovanja, tvrdi Berger.

Shadi Hamid, također s Brookings instituta, ne slaže se s Woodom da je ISIS-ova interpretacija islama srednjovjekovna. Naprotiv, Hamid tvrdi da je njihova interpretacija decidirano modernistička zato što želi zaobići ili poništiti stoljeća srednjovjekovne islamske tradicije i jurisprudencije.

Neki osnovni elementi vjerovanja ISIS-a, a posebice eshatološko viđenje svijeta, ogromnoj većini muslimana ne znači gotovo ništa. Većini muslimana je to pronicanje vremena i okolnosti Sudnjeg dana apsurdno. Naime, uvriježeni stav islamskih učenjaka je da točne okolnosti Sudnjeg dana kao što su vrijeme, mjesto i sve ostalo spadaju u gajb, nepoznato i čovjeku nedokučivo. U skladu s time, muslimani ni ne razmišljaju da će dočekati Sudnji dan.


Objavljeno 14. kolovoza 2015. u tiskanom Telegramu

Raif Okić
Telegram autor
1335 članaka Više o autoru
Više s weba