Vodeći stručnjaci za Rusiju: 'Ono što je povijesno spasilo Moskvu od Napoleona i Hitlera, uskoro bi moglo uništiti Putina'

Putin je stjeran u kut, ali to ne znači da će rat brzo okončati, smatraju

Pope Francis receives the President of the Russian Federation, Vladimir Putin, at Apostolic Palace, Vatican City on July 04, 2019.
04 Jul 2019,Image: 454082055, License: Rights-managed, Restrictions: World Rights, Model Release: no, Pictured: President of the Russian Federation, Vladimir Putin, arrives for a meeting with Pope Francis at Apostolic Palace, Vatican City on July 04, 2019, Credit line: Profimedia
FOTO: Profimedia

Putinu vrijeme ističe, i on to zna, piše CNN na početku svoje nove analize. Najavom aneksije ukrajinskih teritorija u petak, Putin je proglasio da će Lugansk, Doneck, Zaporižje i Herson postati dijelom Rusije, i to “zauvijek”. Ruski predsjednik žuri proglasiti pobjedu i zacementirati male dobitke i tražiti mir, što je opasna politička računica, piše CNN.

Putin je Ukrajinu pozvao da odmah “prekine vatru i sjedne za pregovarački stol”, pa dodao: “Nećemo pregovarati o izboru naroda. To je gotova stvar. Rusija to neće izdati”. Iako daje sve od sebe da to sakrije, Putin zna da gubi rat u Ukrajini. Andrej Kortunov, koji u Moskvi vodi Rusko vijeće za međunarodne poslove, slaže se s ocjenom da Rusija gubi. “Predsjednik Putin želi okončati cijelu ovu stvar što je prije moguće”, rekao je za CNN.

Putin gubi dodir s narodom

Putinova djelomična mobilizacija za 300.000 vojnika neće poništiti njegove gubitke na bojnom polju, a nepopularan potez mu se obija o glavu i u samoj Rusiji, što ga postavlja u opasnu političku situaciju. Prema službenim podacima EU-a, Gruzije i Kazahstana, oko 220.000 Rusa prebjeglo je preko njihovih granica otkako je objavljena “djelomična mobilizacija”. EU je rekao da njihov broj, gotovo 66.000, predstavlja povećanje od preko 30 posto u odnosu na prethodni tjedan.

Neovisni ruski mediji, koji citiraju ruski FSB, ocjenjuju ukupni egzodus još većim. Kažu da je više vojno sposobnih muškaraca pobjeglo iz zemlje od regrutacije, njih 261.000, nego što se dosad borilo u ratu, procjenjuje se između 160.000 i 190.000. CNN piše kako nisu mogli provjeriti ruske brojke, ali prometni zastoji od 40 kilometara na granici s Gruzijom i duge kolone na prijelazima u Kazahstan i Finsku govore o reakciji, te istovremeno jačanju percepcije da Putin sve teže procjenjuje što ruski narod misli.

Isti obrazac kao za Krim 2014.

Kortunov za CNN kaže da ne zna što se točno događa u Kremlju, ali da razumije raspoloženje javnosti zbog ogromnih troškova i gubitaka života u ratu. “Mnogi ljudi bi mogli početi postavljati pitanja poput: ‘Zašto smo upali u ovu zbrku? Zašto smo izgubili toliko ljudi?'”.

Putinov logični potez je da, kaže Kortunov, proglasi pobjedu i izađe iz rata pod svojim uvjetima. “No, za to mu je potrebno značajno postignuće na bojnom polju. Rusija ne može jednostavno doći tamo gdje je bila 24. veljače ove godine i reći: ‘U redu, znate, to je to. Naša misija je ispunjena. Dakle, idemo kući’. Trebalo bi postojati nešto što se javnosti može predstaviti kao pobjeda”, tumači Kortunov.

I to je logika koju Putin, prema pisanju CNN-a, slijedi potvrđivanjem lažnih referenduma u ukrajinskim regijama Luhansk, Doneck, Zaporižje i Herson, i proglašavajući ih dijelom Rusije. Istim planom koristio se i prilikom aneksije Krima 2014. godine. Sada prijeti potencijalnim nuklearnim napadima ako Ukrajina, uz potporu svojih zapadnih saveznika, pokuša vratiti anektirane teritorije.

Zapad na rubu direktnog sukoba

Zapadni čelnici na rubu su direktnog sukoba s Putinom. Prošle nedjelje američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je za NBC-jev “Meet the Press” da će Washington odlučno odgovoriti ako Rusija iskoristi nuklearno oružje protiv Ukrajine, pa jasno dao do znanja Moskvi s kakvim bi se “katastrofalnim posljedicama” suočila. Svjetski čelnici su također obećali da neće priznati regije kao dio ruskog teritorija.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je da akcije Moskve nemaju “nikakav legitimitet”, dodavši da će Washington nastaviti “uvijek poštivati ​​međunarodno priznate granice Ukrajine”. Iz Europske unije rečeno je da “nikada neće priznati nezakonitu aneksiju”, a potez Kremlja opisan je kao “daljnje kršenje neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine”.

Putin postaje predvidljiv

Putin ne radi ništa novo, što njegove poteze čini predvidljivijima. Kurt Volker, koji je bio američki veleposlanik pri NATO-u i specijalni predstavnik SAD-a u Ukrajini za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, vjeruje da se Putin možda sprema za mir. “Putin bi trebao mahati nuklearnim oružjem, uputiti svakojake prijetnje Europi, a zatim reći: U redu, pa idemo pregovarati o nagodbi, i pustite me da zadržim ono što sam već uzeo”.

Fiona Hill, koja je savjetovala trojicu američkih predsjednika o nacionalnoj sigurnosti u vezi s Rusijom, također misli da Putin možda pokušava završiti rat. “Putin ima akutni osjećaj da je izgubio zamah i sada pokušava izaći iz rata na isti način na koji je ušao u njega – s njim kao glavnom osobom i smišljanjem cjelokupnih uvjeta bilo koje vrste pregovora”.

Što se dogodilo u Baltičkom moru?

Ako su ove dvije analize točne, navodi CNN, one uvelike doprinose objašnjenju misterija onoga što se dogodilo ispod Baltičkog mora u ponedjeljak. Danski i švedski seizmolozi zabilježili su eksplozivne udarne valove. Prvi je bio oko 2 sata ujutro po lokalnom vremenu, dosegnuvši magnitudu 2,3, zatim ponovno, oko 19 sati drugi sa zabilježenih 2,1. Za nekoliko sati otkriveni su uzburkani dijelovi mora. Danci i Nijemci poslali su ratne brodove da osiguraju područje, a Norveška je pojačala sigurnost oko svojih naftnih i plinskih postrojenja.

Otkrivena su najmanje četiri curenja u ruskim plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, koji uzburkavaju površinu mora. Najveće oštećenje plinovoda uzburkava površinu mora na promjeru od jedan kilometar. Pritom se izbacuju industrijske količine otrovnih stakleničkih plinova u atmosferu. Europski sigurnosni dužnosnici vidjeli su brodove ruske mornarice u tom području prethodnih dana, rekli su zapadni obavještajni izvori, a NATO je štetu opisalo kao “namjeran, bezobziran i neodgovoran čin sabotaže”.

Rusi kažu da nisu krivi

Rusija negira odgovornost i kaže da je pokrenula vlastitu istragu. No, bivši šef CIA-e John Brennan rekao je da Rusija ima stručnost da nanese ovakvu vrstu štete. “Svi znakovi upućuju na neku vrstu sabotaže jer ovi cjevovodi nisu previše duboko, a Rusija ima podvodnu sposobnost za postavljanje eksplozivne naprave uz te cjevovode”. Brennan procjenjuje da je Rusija najvjerojatniji krivac za sabotažu i smatra da Putin vjerojatno pokušava poslati poruku. “To je signal Europi da Rusija može doseći izvan granica Ukrajine. Dakle, tko zna što bi mogao sljedeće planirati”, misli Brennan.

Sjeverni tok 2 nikada nije bio operativan, a Sjeverni tok 1 je ugašen u trenutku kada je Europa hrlila da obnovi rezerve plina uoči zime. Istovremeno, smanjivala je količinu plina koju dobiva iz Rusije, pa krenula tražiti zamjenske dobavljače plina.

Sabotaža plinovoda Sjeverni tok mogla bi, prema Hill, biti posljednja Putinova karta koja treba osigurati da više nema povratka na diskusiju o plinu. “Neće biti moguće da Europa nastavi stvarati svoje rezerve plina za zimu. Dakle, ono što Putin radi je zapravo sve što može”, smatra Hill.

Putin će morati biti fleksibilan

Drugi faktor koji ubrzava Putinovo razmišljanje može biti približavanje zime. Ni Napoleon ni Hitler nisu uspjeli zauzeti Moskvu jer su linije opskrbe kroz Ukrajinu bile preduge i preopterećene zimi. Volker kaže da ono što je povijesno spasilo Rusiju sada pritišće Putina. “Ovaj put, Rusija je ta koja mora opskrbljivati ​​vojsku, pokušavajući održati svoje snage u Ukrajini. To će biti jako teško ove zime. Tako da se odjednom, zbog svih ovih čimbenika, Putinov rat znatno produžuje”, tumači Volker. Hill tvrdi da je to “rezultat toga što je Ukrajina dobila zamah na terenu na bojnom polju i što ga je sam Putin izgubio, pa se pokušava prilagoditi okolnostima i zapravo preuzeti odgovornost i dobiti svaku prednost.”

CNN ističe kako nitko ne zna što se zapravo događa u Putinovom umu. Kortunov sumnja da će Putin biti spreman na kompromis izvan svojih uvjeta za mir, “ne pod uvjetima koje nudi predsjednik Zelenski i ne pod uvjetima koje nudi Zapad. Trebao bi biti spreman ostvariti stupanj fleksibilnosti, ali ne znamo koji će ti stupnjevi vjerojatno biti”, tumači.

Putin je stjeran u kut

Prema procjeni Hill, Putin želi pregovarati s Bidenom i saveznicima, ali ne s Ukrajinom. “On zapravo poručuje Zapadu da će sada morati pregovarati s njim i tražiti mir”, kaže Hill. Nakon neuspjeha pred zapadnim vojnim jedinstvom koje podupire Ukrajinu, čini se da je Putin spreman diplomatski testirati odlučnost Zapada, pokušavajući podijeliti zapadne saveznike oko uvjeta mira.

Volker očekuje od Putina da pokuša prvo okrenuti Francusku i Njemačku koje će htjeti okončati rat i zaštititi svoje teritorije pod svaku cijenu i sa svim sredstvima. “Ako je ovo Putinov plan, mogao bi se “pretvoriti u njegovu najveću stratešku pogrešnu procjenu do sada. Zapad nema puno interesa zadržati Putina na vlasti, a još manje da iznevjeri Ukrajinu nakon svih njezinih patnji”, rekao je američki ministar obrane Lloyd Austin još na ljeto.

Putin zna da je stjeran u kut, ali čini se da ne shvaća koliko mu malo prostora preostaje, a to je, naravno, ono što najviše zabrinjava. Za sada nije još sasvim jasno je li Putin sposoban ispuniti svoje nuklearne prijetnje. Rat u Ukrajini je ušao u novu fazu, i Putin je stjeran u kut, ali kraj sukoba mogao bi biti još jako daleko.