Volonterke iz grupe koja pomaže izbjeglicama impresionirane Ukrajincima: 'Ti ljudi zaista žele raditi'
Razgovarali smo s osnivačicama Facebook grupe SOS Ukrajina
Oko 3,6 milijuna Ukrajinaca u posljednjih mjesec dana bilo je prisiljeno napustiti zemlju nakon ruske invazije, pokazuju procjene Ujedinjenih naroda objavljene prije nekoliko dana. Najviše ih je pobjeglo u Poljsku, gdje ih je oko 2,1 milijun, što zapravo i ne čudi s obzirom na to da se radi o velikoj, susjednoj zemlji u kojoj je i ranije radio veliki broj Ukrajinaca.
Manji dio izbjeglica iz ratom zahvaćene zemlje odlučio je sigurnost pronaći u Hrvatskoj. Prema posljednjim podacima, ovdje ih je sada blizu 10 tisuća. Kao što je to često slučaj u kriznim situacijama, kada treba osigurati pomoć, obični građani reagirali su brže nego državne službe kojima je to posao.
Društvene mreže odigrale veliku ulogu u organizaciji pomoći
Veliku ulogu u organizaciji pomoći, kao i u slučaju potresa na Baniji, odigrale su društvene mreže, preko kojih je uspostavljena komunikacija između građana spremnih pomoći ljudima koji bježe iz Ukrajine prema Hrvatskoj.
Jednu od najvažnijih uloga pri pružanju “prve pomoći” Ukrajincima koji su željeli sigurnost pronaći u Hrvatskoj odigrala je Facebook grupa SOS Ukrajina, iza koje stoji Nina Mia Čikeš s desetak suradnica i suradnika. Dio ljudi koji radi na tom projektu ima obiteljske ili prijateljske veze s Ukrajinom, te su napravili grupu u kojoj se koordiniraju razni vidovi pomoći. S Ninom Miom i njenom suradnicom iz grupe, Nikom Bijelić, razgovarali smo o tome kako je priča krenula.
U Facebook grupi gotovo 30 tisuća ljudi
Ninin suprug radi u Kijevu, tako da je posljednju godinu dana redovno posjećivala Ukrajinu i tamo stekla brojne prijatelje.
“U principu, oni su bili nekakav poticaj za nastanak grupe. Kad je krenula invazija zvali su me deseci ljudi jer su znali da mi je suprug tamo. Dolazile su prilično kaotične informacije koje je bilo teško provjeriti. Tada sam odlučila pokrenuti grupu kako bi prijatelji mogli međusobno komunicirati, ali to se ubrzo pretvorilo u puno širu priču”, kaže Nina.
Trenutno je u grupi blizu 29 tisuća ljudi. Svaki dan prijavljuje se oko 500 do 600 novih članova, a na organizaciji pomoći Ukrajincima aktivno radi osam do deset ljudi. Nika kaže da funkcioniraju kao mali uhodani tim, kao neka firma koja godinama radi.
Od evakuacije do integracije
“Od nas desetak svatko od nas ima neki svoj zadatak i fenomen je koliko dobro funkcioniramo. Mia i Ganna, naša Ukrajinka s hrvatskom adresom, bave se evakuacijom ljudi iz same Ukrajine i organizacijom humanitarne pomoći. Dio nas bavi se komunikacijom s ljudima koji organiziraju prijevoz od granica prema Hrvatskoj, dio ljudi radi kao back office – upisivanje smještaja, pomoći, donacija – spajaju ljude u potrebi s onima koji nude pomoć. Uglavnom, bavimo se cijelim procesom od evakuacije do integracije”, kaže Nika.
Vode i baze podataka pa imaju popis volontera koji su spremni pomoći, kao i bazu od nekoliko stotina smještajnih jedinica za prihvat Ukrajinaca. Osim toga, kako imaju osobne veze s Ukrajinom, organizirale su i evakuaciju ljudi iz te zemlje. To su osjetljive informacije koje iz sigurnosnih razloga nisu vidljive u grupi na Facebooku.
Država je prilično brzo reagirala
Posao organizacije zbrinjavanja izbjeglica ipak su preuzele državne institucije, za koje Nina Mia kaže da su – kada se sve zbroji i oduzme – prilično brzo i dobro reagirale. Vlada je donijela odluke prema kojima izbjeglice, nakon što reguliraju svoj status, imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, školovanje, kao i mogućnost zaposlenja u čemu su izjednačeni s hrvatskim državljanima.
“Ne vidim poantu kritike pojedinih službi. U svakoj takvoj situaciji prvo reagiraju obični ljudi. Po ekspresnom postupku je donesen zakon, vrlo je jednostavno dobiti sve papire i ne znam što bi trebalo bolje odraditi u tri tjedna. Moje je mišljenje da je državni aparat dobro odradio svoj posao”, kaže Nina.
Ljudi bi trebali bolju prehranu
Ipak, Nika smatra da bi Ukrajinci trebali dobivati znatno bolje pakete s hranom i higijenskim potrepštinama, o čemu je i razgovarala s nadležnim službama. Smatra da paketi koje su ljudi do sada dobivali nisu primjereni ni kvalitetom ni kvantitetom.
“Postoje neke propisane norme što se tiče paketa hrane i higijenskih potrepština. Ne znam zašto oni izgledaju tako kako izgledaju. To je nekakav paket za preživljavanje u bunkeru, tako da moja nekakva agenda je da ljudi dobiju bolje pakete i da im se osigura kvalitetnija prehrana, možda i izvan sustava državnih institucija. Trenutno radim na logistici i okupljanju zainteresiranih koji bi bili voljni sudjelovati u projektu”, kaže Nika.
Ukrajinci žele pronaći posao
Ukrajinci su jako zainteresirani za pronalazak posla, što ne bi trebao biti problem s obzirom na to da je u mnogim sektorima veliki nedostatak radne snage – od turizma do poljoprivrede. Kako se vidi iz objava u grupi, i poslodavci su zainteresirani za zapošljavanje ljudi iz Ukrajine.
“Nikada neću zaboraviti situaciju s dvije žene u srednjim godinama, koje su nakon četiri dana neprekidnog putovanja kroz nekoliko zemalja prvo pitale mogu li u Hrvatskoj pronaći posao. To im je bilo jedno od prvih pitanja nakon što su sjele u naš automobil. Žele pronaći bilo kakav posao. S druge strane, zadovoljna sam i odazivom poslodavaca koji jednom riječju – fantastičan. Nude se poslovi od kozmetičara pa do arhitekta. Ti ljudi zaista žele raditi, a čini se da će moći pronaći posao”, kaže Nika.
Nina smatra da je za ukrajinske izbjeglice upravo Hrvatska najbolji izbor. “U Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj već je previše ljudi. Što se tiče posla, s obzirom na turizam i deficitarna zanimanja, njega će uvijek biti. Što se zapadnih zemalja, postoji jezična barijera, a i bit će tretirani kao izbjeglice iz još jedne u nizu država. Na primjer, u Njemačkoj ih smještaju u kontejnerska naselja, gdje su već od ranije smješteni ljudi iz Sirije, Iraka, i oni su samo još jedna država koja je dobila svoje kontejnere”, kaže.