Wow. Europska tužiteljica: 'Iz slučaja Žalac pokrenute su i nove istrage. Koje? Ne mogu još o tome'
EPPO je podignuo optužnicu protiv Žalac nakon Telegramovog otkrića u aferi Softver
Gošća današnje emisije N1 Točka na tjedan bila je europska tužiteljica Tamara Laptoš. Između ostalih tema, komentirala je i optužnicu nekadašnje HDZ-ove ministrice regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac, kao i dokazne materijale koji su se koristili u istrazi. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) podigao je optužnicu protiv bivše ministrice Žalac i troje suokrivljenika, podsjetimo, za malverzacije s nabavkom softvera koje je otkrio Telegram.
Laptoš se na početku osvrnula na pokušaj obrane Žalac da obori optužnicu temeljem činjenice što je dio dokaza – riječ je o SMS porukama – prikupljen u sklopu slučaja Josipe Rimac. Na pitanje je li takvo obaranje izgledno, odgovorila je da optužnica ne bi bila poslana na sud ako neće biti potvrđena.
Poruke su zakonit dokaz
“Sud će ocijeniti argumente jedne i druge strane, a strana nezadovoljna odlukom imat će pravo žalbe”, rekla je Laptoš koje je istaknula kako tužiteljstvo smatra da su te poruke zakonit dokaz te da ih ne bi uvrstili u spis da smatraju kako nisu. “Kao niti drugih više od 1000 dokaza na kojima se optužnica temelji”, poručila je.
Novinarka je pitala ima li u tom materijalu i nešto što upućuje i na druge slučajeve. “Da ima, onda bi bili otvoreni i drugi slučajevi”, odgovorila je, a na pitanje je li moguće da se iz dokaza iz istrage u slučaju Žalac pojavi i neki novi slučaj, odgovorila je: “Moguće, nisam rekla da nisu pokrenuti neki slučajevi iz predmeta Žalac”.
Neki od njih su već pokrenuti, dodala je. “Ali o njima vam ne mogu govoriti u toj fazi postupka”, zaključila je. Razgovor se kasnije preusmjerio na AP-a, za kojeg svi smatraju da je riječ o premijeru Andreju Plenkoviću. Na pitanje jesu li u istrazi procijenili kako AP-a nije potrebno ispitati, odgovorila je: “Vjerojatno da”.
O otvorenim istragama
Među ostalim temama, osvrnula se na godišnji izvještaj europskog tužiteljstva koji je pokazao da je na kraju prošle godine ostalo aktivno više od 1100 istraga, s procijenjenom štetom većom od 14 milijardi eura. “To je prvo cjelovito izvješće jer ono za 2021. godinu se odnosilo samo na 7 mjeseci rada. Podaci su impresivni. Tu je i istaknut podatak o 360 milijuna eura blokirane imovine”, rekla je Laptoš te istaknula da je sedam puta više blokirane imovine nego što iznosi cijeli proračun EPPO-a.
“Važan je podatak o gotovo 900 zahtjeva za provođenje dokaznih radnji koje su europski delegirani tužitelji uputili u druge države. Ova efikasnost u prekograničnim istragama je jedna od najvećih dobiti EPPO-a”, dodala je. U 2022. godini, nastavila je, pokrenute su 23 istraga, a otvorenih je istraga ostalo 26. Njihova je ukupna šteta nekih 320 milijuna eura.
U razgovoru su se dotakli i temu PDV kružnih prijevara. Laptoš je rekla da borba protiv njih na europskoj razini funkcionira dobro, ali ne i u Hrvatskoj. Kod nas se, naime, iz tog područja ne provodi niti jedna istraga. Umjesto kružnih prijevara, u Hrvatskoj je otvoreno puno istraga zbog korupcije i subvencijskih prijevara.
Prijave dolaze od građana
“Ono što je posebno potrebno istaknuti jest osam podignutih optužnica i šest osuđujućih presuda. Na razini cijelog EPPO-a imamo 20 osuđujućih presuda”, rekla je te dodala da je Hrvatska na prvom mjestu kada je riječ o prijavama direktno od građana.
“I kad sam radila u Uskoku, dobivali smo puno prijava za koje Uskok nije bio nadležan. Često su prijave koje dobijemo poslane i Uskoku i nama ili nekom drugom nacionalnom državnom odvjetništvu”, rekla je Laptoš.