Za 9 dana počinje suđenje Bandiću, 4 godine nakon uhićenja. Možda vas treba podsjetiti na sve njegove dosadašnje manevre

U aferi štandovi Bandić i suradnici optuženi su za pogodovanje udruzi U ime obitelji

17.09.2016., Gajeva ulica, Zagreb - Humanitarna prodaja majica u povodu odrzavanja Terry Fox Run utrke. Gradonacelnik Milan Bandic. 
Photo: Igor Soban/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Početak suđenja zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću za aferu štandovi počinje 6. rujna. To je danas odlučilo sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu nakon pripremnog ročišta na kojem se gospodin Bandić, nakon dugo vremena, ipak pojavio. Na sud su stigli i drugookrivljeni Bandićev pročelnik Ivica Lovrić, te trećeokrivljena Zdenka Palac, bivša šefica Tržnica Zagreb.

Svi troje su, kako stoji u USKOK-ovoj optužnici, navodno oštetili grad za 308 tisuća kuna jer su udruzi U ime obitelji koju vodi gospođa Željka Markić omogućili besplatno korištenje štandova za prikupljanje referendumskih potpisa. O tome bi trebalo biti ispitano 40-ak svjedoka. Prva će biti ispitana upravo gospođa Markić.

Ovo je prvi slučaj u kojem je zakazano suđenje gospodinu Bandiću koji je zbog sumnji u malverzacije s gradskim budžetom bio uhićen još u listopadu 2014. godine. Dakle, nakon gotovo pune četiri godine tek počinje glavna sudska rasprava u jednom od procesa pokrenutih protiv njega. Napravili smo mali pregled svih događaja vezanih uz ovaj slučaj.

1. Podizanje optužnice

Ova optužnica podignuta je još u veljači 2015. godine, ali ju je optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu mjesec dana kasnije vratilo USKOK-u na doradu. Uslijedio je novi pokušaj tužiteljstva koje je u lipnju te godine ponovno na sud poslalo optužnicu protiv gradonačelnika i suokrivljenika.

2. Odbacivanje optužnice

Sjednicu je optužno vijeće održalo mjesec dana kasnije, u srpnju 2015., te ovoga puta odlučilo optužnicu odbaciti. Ocijenjeno je, naime, da u njoj nema kaznenog djela, jer je gradonačelnik u okviru svojih ovlasti mogao pomagati udrugama, pa tako i građanskoj inicijativi Željke Markić. Bandić je, prema tadašnjem stavu suda, imao diskrecijsko pravo raspolagati iznosom i do milijun kuna iz gradskog proračuna, pa je u ovom slučaju zaključeno kako nije prekršio Kazneni zakon dajući potporu “U ime obitelji”. Osim toga, identična odobrenja poput Bandića, potpisivala je i njegova nasljednica Sandra Švaljek.

3. Uskok je uložio žalbu

USKOK se na tu odluku žalio Vrhovnom sudu RH, koji je pak u svibnju 2016. vratio slučaj Županijskom sudu u Zagrebu. “Županijski sud u Zagrebu upustio se u analizu dokaza, kao i ranijih postupaka u Gradskom poglavarstvu oko dodjele financijskih potpora što odredba zakona, prema kojoj je ocijenjeno kako djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije kažnjivo, ne predviđa”, primijetio je analiziravši slučaj Vrhovni sud. Time je po mišljenju vrhovnih sudaca niži sud učinio bitnu povredu odredbi Zakona o kaznenom postupku zbog čega je odluka o odbacivanju optužnice automatski ukinuta.

4. Uputa Vrhovnog suda RH

Vrhovni sud dao je i uputu prema kojoj se Županijski sud u Zagrebu mora držati isključivo tzv. činjeničnog opisa iz optužnice, bez da ulazi u njegovo tumačenje. Naglašeno je i kako je u sudskoj praksi već ustaljeno da se ne navode tzv. blanketne norme koje su evenutalno prekršene, budući da okrivljenik zakon može prekršiti koristeći svoje ovlasti na nezakonit način. Bez da prekrši ove norme. “Tako u obavljanju službene radnje okrivljenik formalno ostaje u granicama ovlasti određenih za njegovu funkciju, ali te ovlasti zlorabi tako da ne postupa u skladu s potrebama službe, zadacima ustanove, pravim smislom i svrhom institucije ili mjere koju je ovlašten primijeniti”, pojasnio je Vrhovni sud RH u svibnju 2016.

5. Izostanak Ivice Lovrića

Rasprava koja je bila zakazana za kolovoz 2016., i koja Bandiću ne bi bila nimalo ugodna u jeku predizborne kampanje, odgođena je jer drugookrivljeni u ovoj aferi, Ivica Lovrić, nije uredno primio sudski poziv. Naime, iako okrivljenici ne moraju biti nazočni sjednicama optužnog vijeća, nužno je da uredno prime sudske pozive kako bi proces mogao biti regularan.

6. Novi potez obrane

U listopadu 2016. obrana je povukla novi potez – traženo je izdvajanje iz sudskog spisa iskaza svjedoka koji su tijekom istrage ispitivani bez nazočnosti gradonačelnikovih odvjetnika. Time je osigurano da se postupak produži još neko vrijeme, a ispostavilo se da će Vrhovnom sudu RH trebati dva mjeseca da odbije taj zahtjev obrane. Već tada zamjenik ravnateljice USKOK-a Sven Mišković, koji je podigao ovu optužnicu, zaključio je da gradonačelnik odugovlači sa sudskim postupkom.

7. Nova odluka Vrhovnog suda

Vrhovni sud je u prosincu 2016. ponovno odbio Bandića naglasivši da će Uskokovi dokazi biti “podvrgnuti strogoj ocjeni vjerodostojnosti, ako optužnica bude potvrđena, jer se, bez neposrednog ispitivanja tih svjedoka na raspravi, i omogućavanja obrani da iskoristi pravo na postavljanje pitanja, na takvim dokazima ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda”.

8. Još nekoliko odgoda

Bolest Lovrićevog odvjetnika Krešimira Krsnika bila je razlog za novu odgodu sjednice optužnog vijeća koja je bila zakazana početkom srpnja 2017., dok je do još jedne odgode došlo kada su sredinom veljače 2017. Bandićevi odvjetnici Jadranka Sloković i Čedo Prodanovića otkazali Bandiću punomoć. Bandić je tada, odlukom suda, a na račun poreznih obeznika, dobio branitelja po službenoj dužnost, Predraga Ilića.

9. Sud je napokon odlučio

Sjednice optužnog vijeća nekoliko su puta odgađane do sredine srpnja 2017. Posljednji put je do odgode došlo početkom svibnja kada je Bandić završio u bolnici zbog problema s hernijom. Konačno je 13. srpnja 2017. potvrđena optužnica čime je postala i pravomoćna. Bandića i njegovo dvoje suradnika sud u ovom slučaju, dakle, tereti da su oštetili proračun Grada Zagreba za tristotinjak tisuća kuna.

10. Novi zahtjevi obrane gospodina Bandića

Na pripremnom ročištu u prosincu 2017. Bandićeva obrana tražila je da se postupak prekine jer su smatrali da optužnicu ne zastupa ovlašteni tužitelj, odnosno zamjenik ravnateljice USKOK-a koji za to nema dovoljno staža kao što to propisuju Zakon o USKOK-u, Zakon o kaznenom postupku i Ustav.

Osim toga, traženo je da se iz sudskog spisa izdvoje i tajno snimljeni razgovori okrivljenika o čemu je već odlučivano, odnosno, taj zahtjev je ranije bio odbijen. Obrana je inzistirala i da se nezakonitom proglasi pretraga ureda Ivice Lovrića, iako je Županijski sud i to već ranije odbio. Sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu sve te zahtjeve je odbilo, pa je afera štandovi, zbog uloženih žalbi, ponovno završila na Vrhovnom sudu. Nakon što su i ti zahtjevi odbijeni konačno je zakazan početak suđenja. U ovom je slučaju iznimno zanimljivo da predstavnik Grada Zagreba nije postavio imovinsko pravni zahtjev, odnosno tvrdi da gradski budžet ovim Bandićevim manevrom uopće nije oštećen.