Grad Zagreb namjerava povećati najamnine zakupcima poslovnih prostora. U javno savjetovanje početkom ovog mjeseca pušten je Nacrt prijedloga Zaključka o kriterijima za određivanje zakupa za poslovni prostor, prema kojem bi, procjenjuje se, najamnine, odnosno zakupnine, mogle porasti za čak dva do tri puta.
U obrazloženju Grad navodi da želi uskladiti cijene s tržišnima. Ova situacija sasvim sigurno će izazvati nezadovoljstvo kod brojnih, mahom ugostitelja, ali i drugih poduzetnika i obrtnika koji rade u gradskim prostorima.
Ali podsjeća i na još jedno pitanje – zašto Grad u svom vlasništvu uopće ima poslovne prostore?
Zašto prodaja ima više smisla
Koji je smisao da Grad ima prostore u kojima su kafići, pekare, slastičarnice, trgovine? Zašto se to ne proda, a gradska administracija posveti svojim osnovnim poslovima, poput komunalnih usluga ili organizacije prometa, gradskog prijevoza, što već godinama slabo funkcionira?
Prodaja poslovnih prostora značajno bi poboljšala financijsku sliku Grada, a time bi se omogućilo i da se svi prostori stave u funkciju. Mnogi poslovni prostori su godinama zjapili prazni, neki su i sada u takvi. Manja je vjerojatnost da bi bili u takvom stanju da imaju privatnog vlasnika, jer njega pokreće ekonomska logika. Ili bi sam u prostoru nešto radio ili bi ga dao u najam, po cijeni koju realno može dobiti – bila ona u nekom trenutku visoka ili niska.
Štetni prazni gradski prostori
Gradske upravljače imovinom ne vodi ekonomska logika, već se moraju držati raznih pravilnika, zaključaka i odluka. Pa ako se neki prostor na nekoj specifičnoj lokaciji po određenoj cijeni ne može iznajmiti – stoji prazan.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prazan prostor je, u konačnici, šteta za Grad, građane i državu, jer dok netko nešto radi, znači da je zaposlio sebe, ako nikoga drugog i plaća poreze.
Grad ima u što uložiti
Gradski i državni poslovni prostori dobar su teren i za korupciju. Sigurno se sjećamo sumnjivih primjera kada su pojedinci dobili u zakup i po nekoliko desetaka lokala, pa kasnije izbjegavali plaćanje zakupnina, dugovi su se opraštali i slično.
Grad u kojem se dobar dio komunalne infrastrukture, zbog višedesetljetnog neodržavanja raspada, koji ima velike gubitke u vodovodu, velike probleme s gradskim prometom i prijevozom, probleme s odvozom i recikliranjem otpada, u kojem se zgrade u središtu zbog potresa ali i neodržavanja raspadaju, sasvim sigurno bi imao gdje uložiti novac koji bi se dobio od prodaje poslovnih prostora. Odnosi na tržištu bi bili pošteniji, a grad uređeniji.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zagreb bi ozbiljan dio financijskih problema riješio prodajom zapuštenih poslovnih prostora. Ovo što sada radi nema smisla
Grad Zagreb povisuje cijene poslovnih prostora. Zašto ih ne proda i novac uloži u infrastrukturu
Grad u kojem se dobar dio komunalne infrastrukture raspada, koji ima velike gubitke u vodovodu, velike probleme s gradskim prometom i prijevozom, probleme s odvozom i recikliranjem otpada... sasvim sigurno bi imao gdje uložiti novac koji bi se dobio od prodaje poslovnih prostora. Odnosi na tržištu bi bili pošteniji, a grad uređeniji
Grad Zagreb namjerava povećati najamnine zakupcima poslovnih prostora. U javno savjetovanje početkom ovog mjeseca pušten je Nacrt prijedloga Zaključka o kriterijima za određivanje zakupa za poslovni prostor, prema kojem bi, procjenjuje se, najamnine, odnosno zakupnine, mogle porasti za čak dva do tri puta.
U obrazloženju Grad navodi da želi uskladiti cijene s tržišnima. Ova situacija sasvim sigurno će izazvati nezadovoljstvo kod brojnih, mahom ugostitelja, ali i drugih poduzetnika i obrtnika koji rade u gradskim prostorima.
Ali podsjeća i na još jedno pitanje – zašto Grad u svom vlasništvu uopće ima poslovne prostore?
Zašto prodaja ima više smisla
Koji je smisao da Grad ima prostore u kojima su kafići, pekare, slastičarnice, trgovine? Zašto se to ne proda, a gradska administracija posveti svojim osnovnim poslovima, poput komunalnih usluga ili organizacije prometa, gradskog prijevoza, što već godinama slabo funkcionira?
Prodaja poslovnih prostora značajno bi poboljšala financijsku sliku Grada, a time bi se omogućilo i da se svi prostori stave u funkciju. Mnogi poslovni prostori su godinama zjapili prazni, neki su i sada u takvi. Manja je vjerojatnost da bi bili u takvom stanju da imaju privatnog vlasnika, jer njega pokreće ekonomska logika. Ili bi sam u prostoru nešto radio ili bi ga dao u najam, po cijeni koju realno može dobiti – bila ona u nekom trenutku visoka ili niska.
Štetni prazni gradski prostori
Gradske upravljače imovinom ne vodi ekonomska logika, već se moraju držati raznih pravilnika, zaključaka i odluka. Pa ako se neki prostor na nekoj specifičnoj lokaciji po određenoj cijeni ne može iznajmiti – stoji prazan.
Prazan prostor je, u konačnici, šteta za Grad, građane i državu, jer dok netko nešto radi, znači da je zaposlio sebe, ako nikoga drugog i plaća poreze.
Grad ima u što uložiti
Gradski i državni poslovni prostori dobar su teren i za korupciju. Sigurno se sjećamo sumnjivih primjera kada su pojedinci dobili u zakup i po nekoliko desetaka lokala, pa kasnije izbjegavali plaćanje zakupnina, dugovi su se opraštali i slično.
Grad u kojem se dobar dio komunalne infrastrukture, zbog višedesetljetnog neodržavanja raspada, koji ima velike gubitke u vodovodu, velike probleme s gradskim prometom i prijevozom, probleme s odvozom i recikliranjem otpada, u kojem se zgrade u središtu zbog potresa ali i neodržavanja raspadaju, sasvim sigurno bi imao gdje uložiti novac koji bi se dobio od prodaje poslovnih prostora. Odnosi na tržištu bi bili pošteniji, a grad uređeniji.