Nekad je nužno odabrati stranu

Zar EPP zbilja računa da će im HDZ, koji drži leđa Poljskoj i Mađarskoj, pomoći u borbi s populizmom?

Izvukli smo tri bitne točke dvodnevnog okupljanja Europskih pučana u Zagrebu

21.11.2019., Zagreb - Drugi dan dvodnevnog 24. izbornog kongresa Europske pucke stranke (EPP) u zagrebackoj Areni. Vise od 2000 sudionika iz 40 zemalja tijekom kongresa izabrat ce novo vodstvo Europske pucke stranke. Andrej Plenkovic
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

U Zagrebu je upravo završio kongres Europske pučke stranke, političke grupacije desnog centra koja okuplja 84 stranke iz 43 države. Delegati EPP-a izabrali su i novo vodstvo: u srijedu je, kao jedini kandidat za tu funkciju, za predsjednika EPP-a imenovan Donald Tusk, bivši poljski premijer i predsjednik Europskog vijeća na odlasku.

Pučani su se u Zagrebu bavili nizom tema, a mi smo izdvojili tri bitne točke njihovog dvodnevnog okupljanja, kojemu je domaćin bio HDZ.

1. Kontra populista i Orbana

Što se dogodilo: Donaldu Tusku dojadilo je, tvrdi, biti glavni europski birokrat i spreman je za političku borbu protiv populista. To je bila ključna poruka novog šefa EPP-a delegatima pučana u zagrebačkoj Areni. Tusk misli da si EPP ne može dozvoliti popuštanje „populistima, manipulatorima i autokratima” niti žrtvovanje građanskih sloboda, vladavine prava i pristojnog javnog ponašanja „na oltar sigurnosti i reda”. “Oni koji to ne mogu prihvatiti, de facto se isključuju iz obitelji”, poručio je Tusk. Mada nije imenovao ni stranke ni političare, evidentno je ciljao i na mađarskog premijera Viktora Orbana i njegov Fidesz, koji je u ožujku suspendiran iz članstva EPP-a.

Što to znači za HDZ: Premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković, domaćin skupa u zagrebačkoj Areni, često se deklarirao kontra populizma. Ali ta HDZ-ova bitka dosad je zapinjala baš u Europskoj uniji, na vratima Europskog parlamenta. Već je postalo gotovo uobičajeno da HDZ-ovi eurozastupnici u EU parlamentu čuvaju leđa Mađarskoj i Poljskoj, unatoč kontroverznim potezima tamošnjih populističkih vlada. HDZ je bio protiv ili suzdržan oko rezolucija u kojima je Europski parlament kritizirao Budimpeštu i Varšavu, zadnji put prije točno tjedan dana. Činili su to i kada su išli kontra glavne struje unutar EPP-a, političke grupacije kojoj pripadaju i čiji novi šef, eto, najavljuje borbu protiv populizma.

2. Proširenje i Zapadni Balkan

Što se dogodilo: Europska pučka stranka kritična je prema politici francuskog predsjednika, liberala Emmanuela Macrona koji je, de facto, blokirao daljnje širenje Europske unije na jugoistok Europe. Prošlog mjeseca Macron je, uz podršku par sjevernih članica, stopirao otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Macron je u međuvremenu predložio novi model po kojem bi se vodili pregovori sa zemljama koje žele ući u EU. O tom prijedlogu zemlje članice se još nisu izjasnile, ali se čini da za radikalnu promjenu modela zasad baš i nema apetita.

Što to znači za HDZ: Prema izvješću Hine, HDZ je predložio rezoluciju o proširenju EU-a na Zapadni Balkan koju su pučani donijeli na zagrebačkom kongresu. U njoj su pozvali Europsko vijeće i zemlje članice da se „obvežu da će što je prije moguće donijeti pozitivnu odluku o otvaranju pregovora s obje zemlje” (Sjevernom Makedonijom i Albanijom). EPP, međutim, više nije dominantan u Europskom vijeću, a i da jest, ne bi to bilo ključno jer se odluke o proširenju donose jednoglasno. Dakle, bez Francuske nema dalje.

Zato je, unatoč deklarativnoj podršci najbrojnije političke grupacije, Plenkovićeva želja da se stvari pomaknu s mrtve točke za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om na dosta klimavim nogama. Može se čak zaključiti da ni šef HDZ-a nije previše optimističan. Nakon što se Plenković jutros sastao s bugarskim premijerom Borisom Borisovim, Vlada je objavila priopćenje u kojem se o proširenju govori krajnje opreznom, birokratskom formulacijom: „nastojati revitalizirati pitanje dinamike proširenja”. Normalnim rječnikom: pokušat ćemo, ali ništa ne obećajemo.

3. Istok preuzima primat

Što se dogodilo: Poljak Tusk prvi je političar iz srednje i istočne Europe koji će voditi EPP. Dapače, svi dosadašnji predsjednici te grupacije bili su iz šest zapadnih država koje su osnivale današnju Europsku uniju. No, politička dinamika u stranačkom bloku desnog centra očito se mijenja u korist tzv. novih članica EU-a. Utjecajni europski portal Politico.eu navodi, primjerice, da prvi puta u povijesti EPP-a, broj euozastupnika iz istočne Europe premašuje broj njihovih kolega iz Španjolske i Francuske te da Bugarska danas ima isti broj eurozastupnika desnog centra kao Italija. Riječ je o sedam eurozastupnika; na početku prošlog saziva EU parlamenta talijanskih zastupnika je u EPP-u bilo otprilike dvostruko više nego bugarskih.

Što to znači za HDZ: Ta promjena političke ravnoteže ne mora nužno imati značaj za HDZ, ali čini se da ima za njihovog šefa Andreja Plenkovića. Njegovi su se suradnici, recimo, ovog ljeta rado hvalili time što je hrvatski premijer bio jedan od dvojice EPP-ovih pregovarača kada se dogovaralo tko će biti sljedeći predsjednik Europske komisije (drugi je, usput, bio latvijski premijer Krišjanis Karinš, također iz tzv. nove članice). Ali je li EPP baš imao širok izbor? Angela Merkel navodno nije htjela tu ulogu, Sebastianu Kurzu je upravo bilo izglasano nepovjerenje u Austriji; Leo Varadkar je bio zaokupljen Brexitom; Orban pod suspenzijom… Plenković je, dakle, tada bio logičan izbor. I danas je on jedan od tek devet EPP-ovih lidera u Europskom vijeću, ako računamo i Orbana čija je budućnost u pučanima sasvim neizvjesna.