Zašto je sasvim izgledno da favoriziranje električnih auta neće preživjeti izbore za Europski parlament?
U središtu političkog lobiranja su sintetička goriva
U proljeće prošle godine, Berlin je šokirao Bruxelles. Iako je na papiru sve već bilo dogovoreno, Njemačka je u zadnji tren blokirala dogovor o zabrani prodaje automobila koji emitiraju CO2 od 2035. godine. Europska unija bila je na korak od propisa koji bi de facto onemogućio prodaju novih auta s motorima na unutarnje izgaranje i električna vozila učinio standardom na europskim cestama. Ali umiješala se Njemačka.
Domovina snažne autoindustrije tražila je izuzetak – da se ne odustaje unaprijed od konvencionalnih motora, pod uvjetom da idu na sintetička goriva – i dobila obećanje da će europska administracija smisliti način da udovolji njemačkom zahtjevu. Mediji su u međuvremenu izvijestili o prijedlogu za e-goriva koji, međutim, nije naišao na oduševljenje industrije.
Najmanje popularno
No, skorašnji izbori za Europski parlament otvorili su sada novu dilemu: hoće li propis kojim se zabranjuju novi dizelaši i benzinci, a Europa usmjerava prije svega na električna vozila, preživjeti lipanjske izbore – i u kojem obliku? S jedne strane, riječ je o ključnom dijelu legislative europskog “zelenog plana”. Ali isto tako i o najmanje popularnom “zelenom” potezu EU-a, barem u nekim dijelovima kontinenta.
Na primjer, među njemačkim biračima. Najveći politički pritisak, stoga, stiže upravo iz Njemačke. Tamo se oko ovog pitanja neki političari iz vladajuće koalicije slažu s oporbom – radi se ipak o nacionalno važnoj autoindustriji. Oporbeni demokršćani, iz čijih redova dolazi aktualna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen (koja pritom želi još jedan mandat na toj dužnosti), vrlo su izravni.
Što gura Njemačka?
“Želimo ukinuti zabranu motora s unutarnjim izgaranjem, zadržati njemačku vrhunsku tehnologiju i razvijati je dalje na tehnološki neutralan način”, navodi CDU/CSU u programu za europske izbore, napominjući da središnju ulogu pritom imaju sintetička goriva te da niti jednu tehnologiju ne treba unaprijed propisati – ili otpisati.
U istom tonu nastupa Christian Lindner, njemački ministar financija i šef liberala, stranke koja je dio trenutno vladajuće koalicije u Berlinu. U nedavnom intervjuu pojašnjavao je kako je Njemačka izborila iznimku za konvencionalne motore ako koriste sintetička goriva te istaknuo da bi “trebalo ići i dalje i fokusirati se na otvorenost prema tehnologiji općenito”.
‘Tržište, a ne politika’
Sintetička tekuća goriva i biogoriva “također su put da se ostvari klimatska prihvatljivost”, smatra Lindner. Tržište, a ne političari, treba odlučiti što je ekonomično i što potrošači žele, kaže njemački ministar, spominjući i prijedlog novih pravila u Njemačkoj po kojima će “goriva prihvatljiva za klimu”, kako ih on opisuje, biti jednako porezno tretirana kao elektromobilnost.
Europska pučka stranka, kojoj pripadaju CDU i CSU, u manifestu za lipanjske izbore ipak nije išla tako daleko da poziva na ukidanje zabrane prodaje vozila s motorima na unutarnje izgaranje – makar je to navodno stajalo u nacrtu njihova programa, ali je u konačnici iz njega ispalo. U finalnoj verziji EPP se zalaže za “tehnološku otvorenost” u gospodarstvu, energetici i zaštiti klime.
Ustupak kandidatkinji
“Inženjeri, a ne političari, skupa s tržištem trebaju odlučiti o najboljoj tehnologiji za postizanje ugljične neutralnosti”, pišu pučani diplomatski, vjerojatno kao ustupak svojoj kandidatkinji Ursuli von der Leyen, koja za novi mandat na čelu Komisije treba podršku i drugih stranačkih grupacija – a nemaju svi isti stav prema ovakvim pitanjima.
Ključ moguće promjene stava prema motorima s unutarnjim izgaranjem i sintetičkim gorivima leži u ovom trenutku u dvije stvari. Prvo, za 2026. planirana je redovita analiza i revizija ovog zakonodavstva. Drugo, lipanjski izbori za Europski parlament odredit će kakvo će uopće biti raspoloženje sljedećeg saziva te institucije prema zelenim politikama EU-a općenito, a onda i prema tome kako ćemo se od 2035. voziti.