Ostali smo uskraćeni za bilo kakve detalje prvoga koraka u pretvaranju zagrebačke zračne luke u "hub" niskotarifnih zračnih prijevoznika nakon više od dva desetljeća njihove totalne opstrukcije
Krajem rujna i početkom listopada 2019. napisao sam seriju članaka o poslovnoj politici francusko-turskoga koncesionara zagrebačkoga aerodroma “Franjo Tuđman”. Tvrtka MZLZ d.o.o. upravlja zagrebačkom zračnom lukom od rujna 2012. kada je na nju prenesen Ugovor o koncesiji s tvrtke ZAIC.
Vlasnici MZLZ-a su Bouygues Bâtiment s 20,77 % udjela, hrvatskoj javnosti poznat još iz devedesetih godina prošlog stoljeća jer je izdašnom darovnicom tadašnjih vlasti među ostalim stekao i tunel “Učku”, Aéroports de Paris Management (ADP) s istim udjelom, Marguerite Fund s 20 %, fond Svjetske banke IFC s 17,58 % te turski aerodromski operater TAV s 15 % udjela.
Kako je najveći pojedinačni dioničar TAV-a francuski ADP s 46,1 % udjela upravljanje zagrebačkim aerodromom povjereno je turskoj kompaniji koja je u 2019. na svojih 14 aerodroma zabilježila promet od 89 milijuna putnika.
Dobili koncesiju pa povećali aerodromske naknade
Više od trećine tog prometa odnosilo se na promet aerodroma kraj turskog grada Antalya, a zagrebački je aerodrom s ostvarenih 3,4 milijuna putnika napravio svega 3,8 % ukupnog prometa turske kompanije. Neto dobit TAV-a u 2019. iznosila je 373,1 milijuna eura, a gubitak u 2020., uzrokovan potpunim kolapsom putničkog zračnog prometa, bio je 284,9 milijuna eura.
MZLZ je u prosincu 2012., tri mjeseca nakon prenašanja Ugovora o koncesiji, povećala aerodromske naknade za zaštitu zračnog prometa s dotadašnjih 3 na 6,5 eura po putniku. Na većini ostalih aerodroma pod upravljanjem TAV-a ta naknada je višestruko niža ili je kao u Tbilisiju i Batumiju uopće nema.
Na aerodromima u Bodrumu, Izmiru i Antalyji ona iznosi 0,75 eura, u Ankari 1,5 eura, a jedino je u Skoplju i Ohridu ista kao i u Zagrebu. U kolovozu 2013., zahvaljujući dobrohotnosti i nezabilježenoj ažurnosti Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, MZLZ je ishodio i povećanje aerodromske naknade po odlaznom putniku s dotadašnjih 10 na 15 eura u međunarodnom, te s 4 na 7 eura u domaćem prometu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Povećanje naknade usporilo je povećanje broja putnika
Rješenje je u roku od 12 dana po zaprimanju zahtjeva, usprkos kolovoškim vrelinama i sezoni godišnjih odmora, potpisao tadašnji pomoćnik ravnatelja Agencije dr. sc. Slavko Roguljić. Devet mjeseci kasnije gospodin Roguljić postao je direktorom aerodromskih operacija istog tog MZLZ-a.
Takvo drastično povećanje aerodromskih naknada u bitnome je usporilo povećanje broja putnika na zagrebačkom aerodromu te je od 2014. do 2019., bez obzira na preseljenje u velebnu zgradu novoga terminala, ukupan promet putnika povećan samo za 41,6 %, a u 2019. u odnosu na 2018. za manje od 3 %.
Bivši predsjednik Uprave MZLZ-a Jacques Feron još u listopadu 2018. javno je priznao da su “aerodromske takse previsoke te da one odbijaju niskotarifne zrakoplovne tvrtke.” Pogrešan poslovni model doveo je MZLZ u slijepu ulicu, a njegovi vlasnici pokušali su pronaći izlaz u smanjenju koncesijske naknade.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Početkom tjedna saznalo se da stiže irski Ryanair
Ni Vlada ni nadležno ministarstvo nisu se nikada javno očitovali o mogućim promjenama koncesijskog ugovora, a kada je u 2020. pandemija doslovno desetkovala putnički zračni promet na zagrebačkom aerodromu postalo je vrlo izvjesno da će bez potpunoga zaokreta u poslovanju MZLZ-a njegovo daljnje uživanje u tridesetgodišnjoj koncesiji postati gotovo nemoguća misija.
Početkom tjedna javnost je doznala za tektonske promjene na zagrebačkom aerodromu. Najveći europski zrakoplovni prijevoznik po broju prevezenih putnika u 2019., rodonačelnik avionskoga niskotarifnog poslovnog modela, irski Ryanair, uspostavit će tijekom ove godine bazu u zagrebačkoj zračnoj luci te povezati Zagreb s 12 europskih gradova.
O tome revolucionarnom zaokretu u poslovanju MZLZ-a ne možete ništa pročitati na njihovim službenim internetskim stranicama, tamo je zadnja vijest “U zračnoj luci otvorena izložba fotografija Zagreb voli zeleno, a o toj ključnoj promjeni poslovne politike MZLZ-a koja će neminovno skratiti daljnju agoniju državnoga Croatia Airlinesa nije ništa javno kazao ni inače blagoglagoljivi nadležni ministar Oleg Butković.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Godinama bio eliminiran niskotarifnih avioprijevoznika
Tako smo ostali uskraćeni za bilo kakve detalje prvoga koraka u pretvaranju zagrebačke zračne luke u “hub” niskotarifnih zračnih prijevoznika nakon više od dva desetljeća njihove totalne opstrukcije. Sve te godine Zagreb je bio jedini europski glavni grad praktički eliminiran, uz rijetke i sporadične iznimke, iz redova letenja niskotarifnih avioprijevoznika.
Trenutačno, osim Ryanaira, niti jedan od pet najvećih europskih niskotarifnih avioprijevoznika ne leti niti najavljuje letove za Zagreb.
EasyJet, Wizzair, Norwegian i Jet2 nude letove tijekom sezone za sve hrvatske obalne aerodrome, a nesporni je javni interes da nakon Ryanaira i ti niskotarifni avioprijevoznici uspostave svoje letove sa Zagrebom. Dovoljno je usporediti cijene avionskih karata između Zagreba i Londona za iste datume u rujnu ove godine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nove cijene će Zagreb staviti na listu city breaks destinacija
Cijena povratne avionske karte bez predane prtljage gotovo je tri puta manja Ryanairom nego Croatia Airlinesom, a dvostruko niža ako je u cijenu uključen jedan komad predane prtljage. Ryanair nudi letove u rujnu za 12 europskih destinacija po cijenama od 40 do 80 eura za karte u jednom smjeru.
Članak se nastavlja ispod oglasa
To su cijene zbog kojih su građani Zagreba i okolice odlazili na aerodrome u susjednim zemljama kako ne bi plaćali tri do četiri puta više cijene hrvatskoga i ostalih nacionalnih avioprijevoznika, to su cijene koje će napokon i grad Zagreb staviti na listu europskih “city breaks” destinacija, to su cijene koje će za svekoliki razvoj zagrebačkoga turizma učiniti daleko više nego svi turistički sajmovi, sve snježne kraljice i slične “kickback” manifestacije i sva inozemna predstavništva HTZ-a zajedno.
Nakon godinu dana pandemije više-manje znamo da ona neće prestati zbog objave na Facebooku jednog od vladinih savjetnika pretvorenog u njenog honorarnog glasnogovornika za posebne namjene, znamo da će se zračni putnički promet, ponajviše onaj poslovni i interkontinentalni, oporavljati još godinama prije nego opet dosegne razinu iz pretpandemijske 2019. godine., ali isto tako se možemo nadati da ćemo nakon dugotrajnog prisilnog boravka u domicilnim gradovima i zemljama imati pravu eksploziju prekograničnih turističkih putovanja.
Hoće li nacionalni avioprijevoznik biti nešto brže upokojen?
Zbog toga je dolazak Ryanaira na zagrebački aerodrom mogući “game changer” na tržištu gdje se avionom putuje po cijeni od 50 eura u jednom smjeru, spava za najviše 30 eura po osobi, ali kupuje, lumpa i banči u skladu s maksimalnim limitom na kartici.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hoće li zbog toga nacionalni avioprijevoznik biti nešto brže upokojen nego što bi se to inače dogodilo čak ne bi bilo ni previše važno da u jedan od dodataka Ugovora o koncesiji za zagrebačku zračnu luku nije ugrađena sudbina “Croatia Airlinesa”.
“Smanjenje broja letova” i “stečaj Croatia Airlinesa” definirani su među ostalim kao rizici koje koncesionaru pokriva Republika Hrvatska, a zbog moguće insolventnosti državnog avioprijevoznika Republika Hrvatska pristala je jamčiti bankama povrat kredita u vrijednosti od 196 milijuna eura kojim je koncesionar financirao izgradnju novoga aerodromskog terminala. Ali o tome nekom drugom zgodom.
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Zašto je Zagreb godinama bio jedini veliki europski grad bez jeftinih letova poput Ryanairovih?
Revolucija na zagrebačkom aerodromu Franjo Tuđman
Ostali smo uskraćeni za bilo kakve detalje prvoga koraka u pretvaranju zagrebačke zračne luke u "hub" niskotarifnih zračnih prijevoznika nakon više od dva desetljeća njihove totalne opstrukcije
Krajem rujna i početkom listopada 2019. napisao sam seriju članaka o poslovnoj politici francusko-turskoga koncesionara zagrebačkoga aerodroma “Franjo Tuđman”. Tvrtka MZLZ d.o.o. upravlja zagrebačkom zračnom lukom od rujna 2012. kada je na nju prenesen Ugovor o koncesiji s tvrtke ZAIC.
Vlasnici MZLZ-a su Bouygues Bâtiment s 20,77 % udjela, hrvatskoj javnosti poznat još iz devedesetih godina prošlog stoljeća jer je izdašnom darovnicom tadašnjih vlasti među ostalim stekao i tunel “Učku”, Aéroports de Paris Management (ADP) s istim udjelom, Marguerite Fund s 20 %, fond Svjetske banke IFC s 17,58 % te turski aerodromski operater TAV s 15 % udjela.
Kako je najveći pojedinačni dioničar TAV-a francuski ADP s 46,1 % udjela upravljanje zagrebačkim aerodromom povjereno je turskoj kompaniji koja je u 2019. na svojih 14 aerodroma zabilježila promet od 89 milijuna putnika.
Dobili koncesiju pa povećali aerodromske naknade
Više od trećine tog prometa odnosilo se na promet aerodroma kraj turskog grada Antalya, a zagrebački je aerodrom s ostvarenih 3,4 milijuna putnika napravio svega 3,8 % ukupnog prometa turske kompanije. Neto dobit TAV-a u 2019. iznosila je 373,1 milijuna eura, a gubitak u 2020., uzrokovan potpunim kolapsom putničkog zračnog prometa, bio je 284,9 milijuna eura.
MZLZ je u prosincu 2012., tri mjeseca nakon prenašanja Ugovora o koncesiji, povećala aerodromske naknade za zaštitu zračnog prometa s dotadašnjih 3 na 6,5 eura po putniku. Na većini ostalih aerodroma pod upravljanjem TAV-a ta naknada je višestruko niža ili je kao u Tbilisiju i Batumiju uopće nema.
Na aerodromima u Bodrumu, Izmiru i Antalyji ona iznosi 0,75 eura, u Ankari 1,5 eura, a jedino je u Skoplju i Ohridu ista kao i u Zagrebu. U kolovozu 2013., zahvaljujući dobrohotnosti i nezabilježenoj ažurnosti Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, MZLZ je ishodio i povećanje aerodromske naknade po odlaznom putniku s dotadašnjih 10 na 15 eura u međunarodnom, te s 4 na 7 eura u domaćem prometu.
Povećanje naknade usporilo je povećanje broja putnika
Rješenje je u roku od 12 dana po zaprimanju zahtjeva, usprkos kolovoškim vrelinama i sezoni godišnjih odmora, potpisao tadašnji pomoćnik ravnatelja Agencije dr. sc. Slavko Roguljić. Devet mjeseci kasnije gospodin Roguljić postao je direktorom aerodromskih operacija istog tog MZLZ-a.
Takvo drastično povećanje aerodromskih naknada u bitnome je usporilo povećanje broja putnika na zagrebačkom aerodromu te je od 2014. do 2019., bez obzira na preseljenje u velebnu zgradu novoga terminala, ukupan promet putnika povećan samo za 41,6 %, a u 2019. u odnosu na 2018. za manje od 3 %.
Bivši predsjednik Uprave MZLZ-a Jacques Feron još u listopadu 2018. javno je priznao da su “aerodromske takse previsoke te da one odbijaju niskotarifne zrakoplovne tvrtke.” Pogrešan poslovni model doveo je MZLZ u slijepu ulicu, a njegovi vlasnici pokušali su pronaći izlaz u smanjenju koncesijske naknade.
Početkom tjedna saznalo se da stiže irski Ryanair
Ni Vlada ni nadležno ministarstvo nisu se nikada javno očitovali o mogućim promjenama koncesijskog ugovora, a kada je u 2020. pandemija doslovno desetkovala putnički zračni promet na zagrebačkom aerodromu postalo je vrlo izvjesno da će bez potpunoga zaokreta u poslovanju MZLZ-a njegovo daljnje uživanje u tridesetgodišnjoj koncesiji postati gotovo nemoguća misija.
Početkom tjedna javnost je doznala za tektonske promjene na zagrebačkom aerodromu. Najveći europski zrakoplovni prijevoznik po broju prevezenih putnika u 2019., rodonačelnik avionskoga niskotarifnog poslovnog modela, irski Ryanair, uspostavit će tijekom ove godine bazu u zagrebačkoj zračnoj luci te povezati Zagreb s 12 europskih gradova.
O tome revolucionarnom zaokretu u poslovanju MZLZ-a ne možete ništa pročitati na njihovim službenim internetskim stranicama, tamo je zadnja vijest “U zračnoj luci otvorena izložba fotografija Zagreb voli zeleno, a o toj ključnoj promjeni poslovne politike MZLZ-a koja će neminovno skratiti daljnju agoniju državnoga Croatia Airlinesa nije ništa javno kazao ni inače blagoglagoljivi nadležni ministar Oleg Butković.
Godinama bio eliminiran niskotarifnih avioprijevoznika
Tako smo ostali uskraćeni za bilo kakve detalje prvoga koraka u pretvaranju zagrebačke zračne luke u “hub” niskotarifnih zračnih prijevoznika nakon više od dva desetljeća njihove totalne opstrukcije. Sve te godine Zagreb je bio jedini europski glavni grad praktički eliminiran, uz rijetke i sporadične iznimke, iz redova letenja niskotarifnih avioprijevoznika.
Trenutačno, osim Ryanaira, niti jedan od pet najvećih europskih niskotarifnih avioprijevoznika ne leti niti najavljuje letove za Zagreb.
EasyJet, Wizzair, Norwegian i Jet2 nude letove tijekom sezone za sve hrvatske obalne aerodrome, a nesporni je javni interes da nakon Ryanaira i ti niskotarifni avioprijevoznici uspostave svoje letove sa Zagrebom. Dovoljno je usporediti cijene avionskih karata između Zagreba i Londona za iste datume u rujnu ove godine.
Nove cijene će Zagreb staviti na listu city breaks destinacija
Cijena povratne avionske karte bez predane prtljage gotovo je tri puta manja Ryanairom nego Croatia Airlinesom, a dvostruko niža ako je u cijenu uključen jedan komad predane prtljage. Ryanair nudi letove u rujnu za 12 europskih destinacija po cijenama od 40 do 80 eura za karte u jednom smjeru.
To su cijene zbog kojih su građani Zagreba i okolice odlazili na aerodrome u susjednim zemljama kako ne bi plaćali tri do četiri puta više cijene hrvatskoga i ostalih nacionalnih avioprijevoznika, to su cijene koje će napokon i grad Zagreb staviti na listu europskih “city breaks” destinacija, to su cijene koje će za svekoliki razvoj zagrebačkoga turizma učiniti daleko više nego svi turistički sajmovi, sve snježne kraljice i slične “kickback” manifestacije i sva inozemna predstavništva HTZ-a zajedno.
Nakon godinu dana pandemije više-manje znamo da ona neće prestati zbog objave na Facebooku jednog od vladinih savjetnika pretvorenog u njenog honorarnog glasnogovornika za posebne namjene, znamo da će se zračni putnički promet, ponajviše onaj poslovni i interkontinentalni, oporavljati još godinama prije nego opet dosegne razinu iz pretpandemijske 2019. godine., ali isto tako se možemo nadati da ćemo nakon dugotrajnog prisilnog boravka u domicilnim gradovima i zemljama imati pravu eksploziju prekograničnih turističkih putovanja.
Hoće li nacionalni avioprijevoznik biti nešto brže upokojen?
Zbog toga je dolazak Ryanaira na zagrebački aerodrom mogući “game changer” na tržištu gdje se avionom putuje po cijeni od 50 eura u jednom smjeru, spava za najviše 30 eura po osobi, ali kupuje, lumpa i banči u skladu s maksimalnim limitom na kartici.
Hoće li zbog toga nacionalni avioprijevoznik biti nešto brže upokojen nego što bi se to inače dogodilo čak ne bi bilo ni previše važno da u jedan od dodataka Ugovora o koncesiji za zagrebačku zračnu luku nije ugrađena sudbina “Croatia Airlinesa”.
“Smanjenje broja letova” i “stečaj Croatia Airlinesa” definirani su među ostalim kao rizici koje koncesionaru pokriva Republika Hrvatska, a zbog moguće insolventnosti državnog avioprijevoznika Republika Hrvatska pristala je jamčiti bankama povrat kredita u vrijednosti od 196 milijuna eura kojim je koncesionar financirao izgradnju novoga aerodromskog terminala. Ali o tome nekom drugom zgodom.