Ured europskog javnog tužitelja uvažio je dokaze koje je protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac objavio Telegram, te je priča na kraju rezultirala njenim uhićenjem, što je hrvatskim građanima vratilo nadu da ipak postoji neka institucija na koju se mogu osloniti, kada je u pitanju otkrivanje kriminala i korupcije.
No, ne treba smetnuti s uma da je posao tog ureda da vodi brigu o tome kako se troši europski novac, ali ne i onaj iz hrvatskog proračuna. Novac hrvatskih poreznih obveznika, koji se troši kroz javne nabave, i dalje ostaje pod ingerencijom lokalnih istražnih organa, koji su i u slučaju Žalac zakazali.
EU fondovi su postali preriskantni za krađu
Naime, kao što znamo, Telegram je sumnjivi natječaj otkrio još 2019. godine. Uskok je navodno na njemu radio dvije godine, ali nisu ništa zaključili, da bi se cijela stvar pokrenula u lipnju ove godine, kada je u Hrvatskoj otvoren Ured europskog javnog tužitelja koji je preuzeo predmet i na kraju dao uhititi bivšu ministricu i još nekoliko osoba uključenih u slučaj.
Hrvatski političari, barem oni koji imaju kriminalne sklonosti, sada će se morati preorijentirati na malverzacije isključivo hrvatskih poreznih obveznika, jer je muljanje s europskim novcem postalo previše riskantno. A novca iz hrvatskog proračuna, ima dovoljno da zadovolji kriminalne apetite, i još k tome, nema tko kontrolirati kako se on troši, jer je pravosudni sustav, na žalost, u velikoj mjeri izgubilo svoju neovisnost o politici i raznim drugim utjecajima. To smo mogli vidjeti u ovom, a i u bezbroj drugih primjera.
Ukupna vrijednost javne nabave blizu 60 milijardi kuna godišnje
Ukupna vrijednost javne nabave prošle godine iznosila je oko 59 milijardi kuna. Od toga se 47 milijardi kuna odnosi na ugovore i okvirne sporazume, dok 11,7 milijardi otpada na jednostavnu nabavu.
Prošle godine objavljeno je blizu 2800 ugovora financiranih iz EU fondova, a njihova ukupna vrijednost bila je 14,7 milijardi kuna. Znači, od ukupno 59 milijardi koje se potroše kroz javnu nabavu, tek je manji dio financiran iz EU fondova, a time i pod ingerencijom europskih istražnih organa. Preostalih 44 milijarde kuna prilično su veliko igralište za sve koji se žele baviti namještanjem natječaja, i jedino moraju strahovati od hrvatskog pravosuđa, ako ga se uopće boje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tko će istražiti istražitelje?
Odvjetnik Anto Nobilo gostujući na N1 televiziji rekao je da bi trebalo istražiti zašto DORH nije pokrenuo slučaj, već je to morao učiniti europski tužitelj.
“Netko bi za to trebao odgovarati. Državno odvjetničko vijeće trebalo bi proučiti taj predmet. Kad imate čist i jednostavan slučaj, situaciju da je 2019. razotkriveno sve to, ne donošenje državnoodvjetničke odluke u tako velikom periodu, govori sve o tome da oni stručno gledajući znaju da ima elemenata kaznenog djela, ali se ne usude pokrenuti”, kaže Nobilo.
Kao i mnogi građani, Nobilo smatra da se radi o utjecaju politike, s obzirom na to da je Žalac i dalje članica Predsjedništva HDZ-a. “Da su je maknuli, bez problema bi Državno odvjetništvo to pokrenulo”, rekao je Nobilo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što se tiče Ureda europskog tužitelja, radi se o instituciji koja je neovisna u odnosu na Europsku komisiju i u odnosu na lokalna tijela. Postupaju samostalno, a njihova nadležnost usporediva je s našim Državnim odvjetništvom i postupaju prema Zakonu o kaznenom postupku. Mogu zatražiti od USKOK-a da za njih obavi određene radnje, jedino što im je zadatak isključivo zaštita europskog novca, tako da se drugim slučajevima korupcije i kriminala ne bave. Na žalost.
Zavladao je optimizam zbog europskih istražitelja, ali oni brinu samo o EU novcu. Tko će o hrvatskom?
Ne treba smetnuti s uma da je posao Ureda europskog javnog tužitelja da pazi kako se troši europski novac, ali ne i onaj iz hrvatskog proračuna
Od ukupno 59 milijardi koje se potroše kroz javnu nabavu, tek je manji dio financiran iz EU fondova, a time i pod ingerencijom europskih istražnih organa. Preostalih 44 milijarde kuna prilično su veliko igralište za sve koji se žele baviti namještanjem natječaja, i jedino moraju strahovati od hrvatskog pravosuđa, ako ga se uopće boje
Ured europskog javnog tužitelja uvažio je dokaze koje je protiv bivše ministrice Gabrijele Žalac objavio Telegram, te je priča na kraju rezultirala njenim uhićenjem, što je hrvatskim građanima vratilo nadu da ipak postoji neka institucija na koju se mogu osloniti, kada je u pitanju otkrivanje kriminala i korupcije.
No, ne treba smetnuti s uma da je posao tog ureda da vodi brigu o tome kako se troši europski novac, ali ne i onaj iz hrvatskog proračuna. Novac hrvatskih poreznih obveznika, koji se troši kroz javne nabave, i dalje ostaje pod ingerencijom lokalnih istražnih organa, koji su i u slučaju Žalac zakazali.
EU fondovi su postali preriskantni za krađu
Naime, kao što znamo, Telegram je sumnjivi natječaj otkrio još 2019. godine. Uskok je navodno na njemu radio dvije godine, ali nisu ništa zaključili, da bi se cijela stvar pokrenula u lipnju ove godine, kada je u Hrvatskoj otvoren Ured europskog javnog tužitelja koji je preuzeo predmet i na kraju dao uhititi bivšu ministricu i još nekoliko osoba uključenih u slučaj.
Hrvatski političari, barem oni koji imaju kriminalne sklonosti, sada će se morati preorijentirati na malverzacije isključivo hrvatskih poreznih obveznika, jer je muljanje s europskim novcem postalo previše riskantno. A novca iz hrvatskog proračuna, ima dovoljno da zadovolji kriminalne apetite, i još k tome, nema tko kontrolirati kako se on troši, jer je pravosudni sustav, na žalost, u velikoj mjeri izgubilo svoju neovisnost o politici i raznim drugim utjecajima. To smo mogli vidjeti u ovom, a i u bezbroj drugih primjera.
Ukupna vrijednost javne nabave blizu 60 milijardi kuna godišnje
Ukupna vrijednost javne nabave prošle godine iznosila je oko 59 milijardi kuna. Od toga se 47 milijardi kuna odnosi na ugovore i okvirne sporazume, dok 11,7 milijardi otpada na jednostavnu nabavu.
Prošle godine objavljeno je blizu 2800 ugovora financiranih iz EU fondova, a njihova ukupna vrijednost bila je 14,7 milijardi kuna. Znači, od ukupno 59 milijardi koje se potroše kroz javnu nabavu, tek je manji dio financiran iz EU fondova, a time i pod ingerencijom europskih istražnih organa. Preostalih 44 milijarde kuna prilično su veliko igralište za sve koji se žele baviti namještanjem natječaja, i jedino moraju strahovati od hrvatskog pravosuđa, ako ga se uopće boje.
Tko će istražiti istražitelje?
Odvjetnik Anto Nobilo gostujući na N1 televiziji rekao je da bi trebalo istražiti zašto DORH nije pokrenuo slučaj, već je to morao učiniti europski tužitelj.
“Netko bi za to trebao odgovarati. Državno odvjetničko vijeće trebalo bi proučiti taj predmet. Kad imate čist i jednostavan slučaj, situaciju da je 2019. razotkriveno sve to, ne donošenje državnoodvjetničke odluke u tako velikom periodu, govori sve o tome da oni stručno gledajući znaju da ima elemenata kaznenog djela, ali se ne usude pokrenuti”, kaže Nobilo.
Kao i mnogi građani, Nobilo smatra da se radi o utjecaju politike, s obzirom na to da je Žalac i dalje članica Predsjedništva HDZ-a. “Da su je maknuli, bez problema bi Državno odvjetništvo to pokrenulo”, rekao je Nobilo.
Što se tiče Ureda europskog tužitelja, radi se o instituciji koja je neovisna u odnosu na Europsku komisiju i u odnosu na lokalna tijela. Postupaju samostalno, a njihova nadležnost usporediva je s našim Državnim odvjetništvom i postupaju prema Zakonu o kaznenom postupku. Mogu zatražiti od USKOK-a da za njih obavi određene radnje, jedino što im je zadatak isključivo zaštita europskog novca, tako da se drugim slučajevima korupcije i kriminala ne bave. Na žalost.