Zbog pandemije i rata u Ukrajini 99 posto stanovnika EU-a siromašnije. Petorica najbogatijih povećali bogatstvo za 76 posto
Porezi koje u EU plaćaju korporacije od 2020. do 2023 pali su s 32,2 posto na 21,5 posto
Pet najbogatiji ljudi u Europskoj uniji u povećalo je u posljednje tri godine svoje bogatstvo za čak 76 posto, dok je 99 posto stanovnika Unije, zbog udara inflacije postalo siromašnije. Pokazuje to izvješće o nejednakosti što ga je i ove godine na početku ekonomskog foruma u Davosu objavio Oxfam International, organizacija koja se bori za smanjenje nejednakosti, što pokazuje kako su pandemija i rat u Ukrajini utjecali na pojedine skupine u društvu, odnosno da su povećali bogatstvo najbogatijih i otežali život većini građana.
Za većinu stanovništva Unije, koja se voli hvaliti time da je na njenom teritoriju socijalna pravda najprisutnija na planetu, posljednje su tri godine bile teške, a njezini milijarderi svoje su bogatstvo povećali za jednu trećinu i ono je u u 2022. godini dosegnulo 1,9 bilijuna dolara. Jedan od njih je Francuz Bernard Arnault, koji je ujedno drugi najbogatiji čovjek na svijetu, u čijem poslovnom carstvu brendovi poput Christian Diora, Louis Vuittona i Chandona, ali i medijske kuće , Les Échos i Le Parisien.
U Oxfamu su izračunali da bi EU naplatom progresivnog poreza na bogatstvo za svoje milijardere i multimilijunaše po stopi od od dva do pet posto godišnje skupila 286,5 milijuna eura, što je četvrtina fonda iz kojeg se financira Mehanizam za oporavak i otpornost.
Porezi pogađaju najslabije
Za četiri godine EU bi, naplatom poreza na bogatstvo i to najviše do stope od pet posto, uspjela pokriti zaduženje koje će, prema prvim planovima, vraćati podizanjem ili uvođenjem poreza svim građanima.
Izvješće navodi i to da su porezi koje u EU plaćaju korporacije od 2020. do 2023 pali s 32,2 posto na 21,5 posto. Time, ističe se i to, porezni namet kroz poreze na potrošnju, posebice PDV, ostaje snažan i najjače udara kućanstva s najmanjim primanjima.
Manji korporativni porezi znače i veće profite, pa je tako profit 22 najveće kompanije u EU od srpnja 2022. do lipnja 2023. godine bio čak 66 posto veći od prosječnog profita kojeg su godišnje ostvarivale u razdoblju od 2018. do 2021. godine. Logična posljedica takvih politika je to da je jedan posto najbogatijih Europljana držalo 47 posto financijskog bogatstva u Europi, što uz EU uključuje i Veliku Britaniju, Norvešku i Rusiju. Na globalnoj razini jedan posto najbogatijih drži 43 posto financijskog bogatstva, pa je po tom pitanju nejednakost u EU veća.
Prvi bilijunaš za 10 godina?
Zasad ništa ne ukazuje da će se ti trendovi povećanja nejednakosti promijeniti pa u Oxfamu kažu da zadržavanje postojeće dinamike znači da će svijet svog prvog bilijunaša dobiti za desetak godina, a da će siromaštvo iskorijeniti za 229 godina.
Još više bi trebalo najbogatijim ljudi svijeta da potroše svoje bogatstvo. Kad bi petorica najbogatijih svaki dan trošili po milijun dolara, svoje bi ukupno bogatstvo potrošili za 476 godina. No, ni to ženskoj osobi zaposlenoj u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi ne bi bilo dovoljno da zaradi prosječnu godišnju plaću direktora u sto najbogatijih kompanija na svijetu.
Za prosječnu plaću takvog direktora morala bi raditi 1.200 godina, odnosno 12 stoljeća.