Želi li Putin doista u Kijevu na vlast instalirati bivšeg predsjednika koji je osramoćen zbrisao u Rusiju
O željama Putina da u Ukrajini postavi sebi lojalan režim nagađa se odavno
Kad je Viktor Janukovič u veljači 2010. u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio Juliju Timošenko, zapadni su se analitičari pitali što očekivati od novog ukrajinskog predsjednika. Njegov prvi vanjskopolitički potez sugerirao je da se želi riješiti imidža „moskovskog čovjeka“: za prvi službeni put odabrao je Bruxelles, a ne Moskvu.
Četiri godine kasnije dvojbi više nije bilo. Ukrajinski parlament ga je i formalno maknuo s vlasti, nakon masovnih prosvjeda koji su krenuli u kasnu jesen 2013., motivirani Janukovičevom odgodom popisivanja sporazuma o približavanju Europskoj uniji. Janukovič je pobjegao u Rusiju.
Što pišu ukrajinski mediji
Dok se Ukrajina brani od ruske invazije, kijevski mediji danas tvrde – pozivajući se na neslužbene izvore – da Rusija želi upravo Janukoviča proglasiti novim čelnikom Ukrajine. Informaciju je objavio portal Ukrajinska pravda, citirajući ukrajinske obavještajne službe.
⚡️Media: Putin wants to reinstate Yanukovych as president of Ukraine.
Viktor Yanukovych is allegedly in Minsk, and the Kremlin is preparing an operation to replace Zelensky with the ex-president ousted by the EuroMaidan Revolution in 2014, according to Ukrainska Pravda’s sources
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) March 2, 2022
Prema tim izvorima, Kremlj možda priprema medijsku operaciju ili kampanju za povratak Janukoviča u Ukrajinu ili njegovo obraćanje ukrajinskom narodu. Izvješće, koje nije potvrđeno, kaže i da je Janukovič navodno trenutno u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije, zemlje čiji je predsjednik Aleksandar Lukašenko lojalan Vladimiru Putinu.
Utočište za predsjednika
Viktor Janukovič je jedini ukrajinski predsjednik koji je praktički dvaput bio prisiljen odustati od predsjedničke dužnosti zbog masovnih demonstracija. U jesen 2004. proglasio je pobjedu u drugom krugu izbora protiv Viktora Juščenka, ali su izbili višetjedni prosvjedi, kasnije poznati kao narančasta revolucija, protiv izborne prijevare, pa je Vrhovni sud poništio rezultate i drugi krug izbora je ponovljen. Pobijedio je Juščenko.
Janukovič je ostao u ukrajinskoj politici, bio je neko vrijeme i premijer, a onda se vratio u velikom stilu, pobjedom nad Timošenko. No, njegova odluka da odgodi potpisivanje sporazuma s EU-om izazvala je 2013./2014. najveće ulične demonstracije još od narančaste revolucije koje su kulminirale u nekoliko dana veljače 2014. s više desetaka ranjenih i mrtvih. Svrgnuti predsjednik utočište je pronašao u Rusiji.
Traži se proruski kandidat
Danas se njegovo ime ponovno spominje, u spekulacijama oko planova Rusije koja je prošlog četvrtka napala Ukrajinu. Uklapa li se u te planove doista Janukovič, bivši predsjednik kojeg je ukrajinski sud prije tri godine u odsutnosti osudio na 13 godina zatvora, u ovom je trenutku samo predmet nagađanja. No, zapadne države već duže vrijeme, i prije početka invazije, tvrde da u Moskvi tragaju za proruskim kandidatom kojeg bi htjeli instalirati na vlast u Kijevu.
Dok se o Putinovim stvarnima planovima i nakanama još raspravlja – a i ti se planovi, sasvim moguće, mijenjaju ovisno o ratnoj situaciji – činjenica jest i da održavanje eventualne marionetske vlade, oktroirane iz Moskve, Rusiji ne bi bilo nimalo jednostavno. „Takvi režimi trebaju jamstva, sigurnosna, ekonomska, financijska. To zahtjeva troškove na koje ni bogatije države nisu bile spremne“, kaže stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila.
Zavjerenički planovi Moskve
Pritom je brutalnim napadom na Ukrajinu, Rusija polučila upravo suprotan efekt od onoga koji je, može se pretpostaviti, očekivala. Više sugovornika s kojima smo razgovarali, od kojih je jedan iskusan diplomat, kažu kako je ruska invazija potaknula visoku razinu domoljublja među Ukrajincima. S tom se ocjenom slaže i Cvrtila. Stoga bi nametnuti režim naišao na golem otpor i bunt te organiziranu pobunu među stanovništvom.
Ovo nije prvi puta da se nagađa o Putinovim željama da u Kijevu instalira režim koji bi bio pod kontrolom Moskve. Još u siječnju je, primjerice, Velika Britanija optužila Kremlj za takve planove.
„Imamo informacije koje ukazuju na to da ruska vlada želi instalirati proruskog vođu u Kijevu dok razmatra hoće li izvršiti invaziju i okupirati Ukrajinu“, objavila je u siječnju britanska vlada. Potencijalnim kandidatom Britanci su smatrali jednog bivšeg ukrajinskog zastupnika koji je, međutim, odbacio te optužbe kao neutemeljenu teoriju zavjere, a ideju da je u kontaktu s Moskvom nazvao glupom podsjetivši da je i sam pod ruskim sankcijama.