'Zlatni' trezorci. Građani koji ulažu u državni dug imaju jasnu logiku, mogu zaraditi dosta više nego u bankama
Prosječna kamatna stopa koju nude banke je 2,22 posto. Država, s druge strane, nudi 3,65 posto
Ako građani u potpunosti iskoriste ponudu Ministarstva financija za upis trezorskih zapisa, na kraju ovog mjeseca ukupan iznos novca koji su posudili državi dosegnut će 28 posto iznosa koji drže u bankama na oročenim depozitima. Oročeni su depoziti kućanstva, prema posljednjim podacima, dosegnuli 10,1 milijardu eura, a upisom najnovijih narodnih trezoraca, koji uključuju i one na tri mjeseca i one na godinu dana, ulaganje građana u državni dug premašit će 2,8 milijardi eura.
Za pretpostaviti je da su i ulaganje u državni dug i depoziti u bankama višak novca koji građanima ne treba, barem ne u sljedećih godinu dana. To znači da su od ukupnog viška od 12,9 milijardi eura više od petine uložili u državni dug. I to sve samo u godinu dana.
U ožujku još jedno izdanje narodne obveznice
Situacija je to koja je prije samo koju godinu bila nezamisliva, a dodatno bi se mogla promijeniti u ožujku, za kad se najavljuje još jedno izdanje narodne obveznice.
Logika onih koji imaju viška novca i ulažu u državni dug je jasna. Prosječna kamatna stopa koju nude banke na oročene depozite na godinu dana ili više je 2,22 posto. I to je prosječna kamata, veće banke nude znatno nižu kamatu od prosječne, a prosjek podižu dobre ponude manjih banaka poput državne Hrvatske poštanske banke.
Država za ulaganje u trezorske zapise na godinu dana nudi 3,65 posto. Konkretno, ako građani državi sada na godinu dana posude 289,46 milijuna eura, sljedeće godine će dobiti natrag ukupno 300 milijuna eura. Zaradit će više od 10,53 milijuna eura. Ako u banke na godinu dana ulože taj isti iznos dobit će 6,4 milijuna eura kamata.
Država je dobila novi izvor za svoje zaduživanje
Država, dakle, nudi zaradu koja je 65 posto veća od one koja se može dobiti u bankama. Naravno, za ulaganje u trezorce na samo 91 dan, odnosno tri mjeseca, građani će dobiti znatno manji prinos, ali teško da se igdje u banci može za tri mjeseca na uloženih 247,75 milijuna eura, koliki je maksimalni upis tromjesečnih trezoraca, dobiti 2,25 milijuna eura kamata.
Samo u ovoj godini građani će na uloženi novac u obveznicu i trezorce dobiti oko 80 milijuna eura kamata, i novac je to koji je država preusmjerila kućanstvima, a dosad ga je davala bankama. Osim toga, u samo godinu dana dobila je novi izvor za svoje zaduživanje.
Poticanje banaka da podižu kamate na depozite građana
Ministar financija Marko Primorac je na predstavljanju novog izdanja trezorskih zapisa kazao da je time postignut i cilj s kojim je država krenula u prvo izdanje narodne obveznice, odnosno da su banke dijelom potaknute da podižu kamate na depozite građana, koje su posljednjih godina bile izrazito niske. Ministarstvo financija nije skrivalo da im je to cilj nakon što su kamate na kredite građanima počele rasti, zbog odluka Europske središnje banke, ali ih nije pratio jednako snažan rast kamata na depozite građana.
Na pitanje bi li bilo dobro da je država i ranije, s obzirom na dugogodišnji višak likvidnosti, ponudila ulaganje u narodne obveznice i trezorce, ministar je odgovorio da bi i u ovom slučaju, kao i u svim situacijama kad je nešto dobro, bilo bolje da se dogodilo ranije i u većem iznosu. Podsjetio je da se država, dok je imala manji kreditni rejting i dok je bila izvan eurozone, zaduživala i po kamatama od pet ili šest posto i da bi tada zarada građana bila i veća.