Hrvati su razgrabili trezorce, ali postoje pokazatelji da narodne obveznice neće biti tako uspješne
Kamate na oročene depozite značajno su veće nego prije godinu dana, ali zadnja tri mjeseca opet padaju
Odluka građana da u državni dug, odnosno trezorske zapise, u veljači ulože 930 milijuna eura, 380 milijuna više nego što je Ministarstvo financija planiralo, potvrdila je da država još uvijek nudi znatno bolju zaradu od banaka. Barem onima koji nisu spremni za rizična ulaganja.
Ako to bude odlučujući kriterij, tada će uspjeti i za ožujak planirano drugo izdanje narodne obveznice, bez obzira na to što će je država ponuditi ni mjesec dana nakon “trezoraca”.
Vrlo privlačno ulaganje u državni dug
Banke su od izdanja prve narodne obveznice, koju je država pustila u promet u ožujku prošle godine, značajno povećala kamate na depozite kućanstvima. No, te su kamate i dalje osjetno niže od onih koje plaća država na trezorce i narodne obveznice. Uz to, iako su u siječnju kamate koje banke nude građanima na oročene depozite bile puno veće nego prije godinu dana, te kamate, primjećuju u Hrvatskoj narodnoj banci, bilježe pad u tromjesečnom razdoblju. Ako se taj trend nastavi, ulaganje u državnu obveznicu bit će još privlačnije.
Hrvatska je i nakon tih povećanja kamata koje se dogodilo u posljednjih godinu dana ostala među dvije ili tri države, ovisno o tome o kakvom je depozitu riječ, u kojima banke nude najniže kamate građanima ako se gleda 20 država eurozone. No, jednaku poziciju imala je i kad su pitanju kamate koje banke naplaćuju na kredite građanima.
Mizerne kamate u bankama
Prosječne kamatne stope na kratkoročne oročene depozite, odnosno one do godinu dana, iznosile su u siječnju 2,25 posto. Na dugoročne depozite kamata je bila 1,62 posto. U odnosu na siječanj prošle godine velik je to skok, jer su lani banke na kratkoročne depozite nudile kamatu od 0,13 posto, a na dugoročne je ta kamata bila još i niža, ispod 0,1 posto.
Hrvatska je i nakon tih povećanja ostala na začelju država članica eurozone po visini kamata koje banke nude građanima. Baš u takvim uvjetima, jer kamate su u sljedeća dva mjeseca u bankama tek blago rasle, država je u ožujku prošle godine ponudila narodnu obveznicu na dvije godine uz kamatu od 3,65 posto.
Uspjeh nove obveznice ovisit će o ročnosti
Ovogodišnje izdanje narodne obveznice sigurno neće biti toliko isplativije od oročenih depozita u bankama, no kamatna stopa koju je država građanima zajamčila na trezorce i dalje je više od 50 posto veća nego ona u banci, pa je toliko veća i zarada od kamata na svaki euro ili, primjerice deset tisuća eura.
Ministar financija Marko Primorac najavio je da će nova narodna obveznica možda ići na dulji period od dosadašnjih zaduženja, što znači da bi njezina ročnost mogla biti duža od dvije godine, na koliko je izdana prva narodna obveznica. Možda bi to moglo izazvati određene dvojbe kod građana, posebice onih koji u državni dug planiraju uložiti desetak tisuća eura, i ne mogu biti sigurni da im taj novac neće zatrebati u periodu duljem od tri godine.