Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Biljana Borzan završava važno izvješće za EU parlament, o položaju žena u ovoj regiji. Intervjuirali smo je

Za Telegram govori o ružnim statistikama, vulgarnom bećarcu i ostalim retro seksizmima

Između ostalog, zastupnica u Europskom parlamentu dotaknula se i pozicije predsjednice Rebublike te mogućnosti koje ta funkcija donosi. Ako ih se, naravno, iskoristi. "Naša predsjednica uopće se javno ne izjašnjava o društvenim problemima, a kamoli o pitanjima žena. Mislim da bi izražavanjem jasnog stava s pozicije autoriteta koji ima funkcija predsjednice RH mogla puno više", poručila je u razgovoru s Telegramovim Dragom Hedlom

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) koja je lani u ožujku, jedina iz Hrvatske, proglašena europarlamentarkom godine u jednoj od 18 kategorija, nedavno je imenovana izvjestiteljicom za položaj žena na Zapadnom Balkanu. EU Oscara, kako je službeni naziv priznanja dodijeljenog joj prošle godine, osvojila je zbog svog zalaganja za unapređenje ženskih prava i borbe za ravnopravnost spolova.

Koliko je na tom poslu bila angažirana najbolje svjedoči da ju je tada, za tu prestižnu nagradu, nominiralo čak 29 nevladinih organizacija, što iz Hrvatske, što iz inozemstva. Našu zastupnicu, pred kojom je zahtjevan posao, koji bi kada njeno izvješće stigne pred EU parlament, trebao pridonijeti boljem položaju žena na Zapadnom Balkanu, pitamo kako danas, kad je spomenuti prostor u pitanju, vidi taj problem.

BORZAN: Ekonomska i politička ravnopravnost preduvjet je rodnoj ravnopravnosti. Neke države u regiji imaju dobre zakone, ali implementacija kasni. Pokazuje se da su nevladine udruge te koje najviše rade s, primjerice, ženama žrtvama nasilja. Međutim, oni nemaju osigurana sredstva i taj cijeli sustav je ugrožen. Žene u regiji teže pronalaze radno mjesto, rade u lošijim uvjetima koje trpe zbog straha od gubitka posla, a poduzetnice teže pronalaze financijske zajmove. Uz to, nasilje je gorući problem, nema sigurnih kuća, jako slabo se prijavljuju slučajevi, a neke žene nisu ni svjesne da postoje mehanizmi kojima se mogu zaštititi. Posebna pažnja se naravno treba dati ženama žrtvama rata.

TELEGRAM: Gdje je na Zapadnom Balkanu ženama najteže?

BORZAN: Zemlje koje su u pregovorima za članstvo u EU imaju nešto bolju situaciju jer su prema obvezama iz pregovaračkih poglavlja 19, 23 i 24 dužne usvojiti zakone koji štite žene. Nažalost, implementacija tih zakona kaska.

TELEGRAM: Je li Hrvatska lider u regiji kad je u pitanju položaj žena?

BORZAN: Kod nas je situacija ipak nešto bolja. Položaj žena na tržištu rada je bolji, ali problemi poput nasilja nad ženama, rodnih stereotipa i dalje su duboko ukorijenjeni u društvu.

TELEGRAM: Nedavno je objavljen podatak, doduše za cijeli svijet, da su od 87 tisuća ubijenih žena u svijetu u 2017. godini, njih 50 tisuća (58 posto) ubili njihovi partneri ili članovi obitelji. Imate li podatke za područje o kojem ćete izvijestiti?

BORZAN: Tražila sam Europski parlament da pripremi studiju o regiji tako da imam dovoljno podataka. U Crnoj Gori 38 posto žena je doživjelo neki oblik nasilja, od čega 17 posto fizičko nasilje. U Albaniji 58,2 posto žena trpi nasilje, a što je najgore čak 52,8 posto u posljednjih godinu dana. U Bosni i Hercegovini je pak 41,9 posto žena doživjelo nasilje, a čak 71 posto od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. U Srbiji oko 49 posto, a na Kosovu nema podataka osim za manjine koji su jako loši: 68 posto žena je doživjelo neki oblik obiteljskog nasilja.

TELEGRAM: Kakva je zakonska regulativa kad je u pitanju nasilje nad ženama? Može li promjena, pooštravanje zakona, biti od pomoći?

BORZAN: Mnogo žena se ne usudi prijaviti nasilje, a institucije nisu dovoljno osjetljive na potrebe žrtava, nerijetko se s prekršiteljima moraju suočiti u sudnicama: kršenja zabrane prilaska se toleriraju i slično. Nema dovoljno sigurnih kuća niti mehanizama besplatne pravne pomoći. Sve države su ratificirale Istanbulsku konvenciju osim Kosova, ali imaju problema s implementacijom. Također, žene koje žive u ruralnim područjima ili pripadnice manjina, nisu svjesne postojanja mehanizama kojima se mogu zaštiti.

TELEGRAM: U sudskim postupcima zbog nasilja nad ženama, osobito kad je riječ o silovanju ili seksualnom uznemiravanju, žene su ponovno izložene torturi, kao u slučaju u Irskoj, kada su na sudu pokazivane tanga gaćice žrtve kako bi se dokazalo da je izazovnom odjećom provocirala nasilnika. Kako to spriječiti?

BORZAN: Moguće je većim ulaganjima u obuku profesionalaca koji su u kontaktu sa žrtvama nasilja: policijom, medicinskim osobljem, sudstvom. Slučaj iz Irske je gnjusan primjer i takvo nešto se trebalo spriječiti u startu. Vjerujem da će osuda javnosti, koja je nastala, pomoći da se takvi slučajevi ne ponove.

TELEGRAM: U Hrvatskoj imamo slučaj policajke koja je zbog uvredljive seksualne poruke (slučaj bećarca iz Valpova) pokrenula sudski spor. Kad su mediji o tome pisali, policajka je bila izložena pravom verbalnom linču u komentarima čitatelja. Kakvo smo mi to društvo?

BORZAN: Gospođa je bila na službenoj dužnosti, osjetila se poniženom i zlostavljanom i ima pravo tražiti pravdu na sudu. Čitala sam komentare ispod članaka o tom slučaju i bila sam šokirana. Činjenica da je ona kao žrtva doživjela linč javnosti meni je nerazumljiva, i nažalost pokazuje da društvo ima duboke probleme koji će se teško iskorijeniti.

TELEGRAM: Upozoravate i na podzastupljenost žena u tijelima vlasti (parlament, ministarstva, izborne liste i sl.). Kakvo je stanje u regiji, a kakvo u Hrvatskoj?

BORZAN: U regiji su neke stranke razvile kvote, ali nažalost samo na nacionalnoj razini. Na drugim razinama vlasti, situacija je i dalje loša. U Hrvatskoj nije ništa bolje, mislim da u ovom mandatu Sabora ima tek nešto više od tridesetak žena, što je manje od EU prosjeka i čak nekih država u regiji.

TELEGRAM: Žene su za isti rad manje plaćene od muškaraca. Može li se tome stati na kraj i kako?

BORZAN: Jaz u plaćama na razini EU-a je 16,4 posto, a u Hrvatskoj se kreće oko 10 posto. Taj problem povlači i niz drugih elemenata poput činjenice da žene i dalje često rade u slabije plaćenim sektorima, dobivaju manje promaknuća i slabije su zastupljene na vodećim položajima. Neke države članice pokazale su da se problem može riješiti i na nacionalnoj razini. Švedska je prošle godine zakonski zabranila razliku u plaći za jednak rad, a Španjolska je uvela mehanizme evaluacije plaća i opisa posla kako bi kontrolirala plaće. Hrvatska Vlada bi se mogla ugledati u takve primjere.

TELEGRAM: Čak i u svakodnevnom životu, primjerice, kad je u pitanju obuća, odjeća ili kozmetika, proizvodi namijenjeni ženama skuplji su od onih za muškarce. Je li i to oblik diskriminacije?

BORZAN: Da, riječ je o tzv. ružičastom porezu gdje su isti proizvodi, primjerice zubne paste i dezodoransi, skuplji za žene, bez logične osnove. Također, nedavno smo na Odboru za ravnopravnost spolova Europskog parlamenta izglasali preporuku državama članicama da spuste PDV na osnovne higijenske proizvode. Deset posto žena i djevojaka u EU ne može si priuštiti tampone i higijenske uloške. Djevojčice zbog toga izostaju iz škole. Portal Srednja.hr proveo je anketu u kojoj se 85 posto čitatelja izjasnilo da bi učenicama takvi proizvodi trebali biti besplatni.

TELEGRAM: Neki dan bili ste na važnom skupu u Reykjaviku, vezano uz temu o kojoj ćete izvijestiti. Kakvi su dojmovi?

BORZAN: Uvijek je lijepo biti u društvu toliko zanimljivih žena iz cijelog svijeta. Zanimanje za našu regiju je veliko. Stekla sam puno kontakta i za druge važne teme kojima se bavim, kao uloga žena u digitalnom društvu ili uspostavljanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života.

TELEGRAM: U Hrvatskoj imamo predsjednicu Republike, u Srbiji žena je premijerka. Koliko se s tih funkcija može pomoći poboljšanju stanja?

BORZAN: Naravno da se može puno pomoći kad se hoće. Obje su bile najavljene na skupu u Reykjaviku, ali samo gospođa Ana Brnabić je bila. Naša predsjednica uopće se javno ne izjašnjava o društvenim problemima, a kamoli pitanjima žena. Mislim da bi izražavanjem jasnog stava s pozicije autoriteta koji ima funkcija predsjednice RH mogla puno više.

TELEGRAM: Koliko je patrijarhalni duh, kojim su prožeta društva Zapadnog Balkana, krivac takvom odnosu prema ženama?

BORZAN: Mislim da je tzv. tradicionalno poimanje rodnih uloga, nažalost i kod muškaraca i kod žena, jedan od najvećih problema u regiji. Koči napredak u svakom smislu.

TELEGRAM: Koliko škola, odnosno obrazovni sustav, može pomoći poboljšanju položaj žena u društvu i daje li obrazovni sustav mladima potrebna znanja o tom problemu?

BORZAN: Cijelo društvo treba osuditi nasilje, a djecu već u školama valja učiti da je to apsolutno neprihvatljivo. Grad Rijeka je, primjerice, uveo građanski odgoj u škole te su napravili anketu s djecom prije i poslije programa. Djeca su u puno većoj mjeri osudila nasilje nakon što su završila građanski odgoj. Na razini Hrvatske više od 40 posto srednjoškolaca smatra da je u redu udariti djevojku ako se ne ponaša kako muškarac želi, a opet pomaka na razini države nema.

Drago Hedl
Istraživački novinar
102 članka Više o autoru